Igor Šlosar, predsjednik Centra za javne politike i ekonomske analize (CEA), kaže da hrvatska Vlada ne može napraviti puno kako bi zaštitila građane i poduzetnike od posljedica ovih trgovinskih mjera. Ipak, vjeruje da bi nastavak politika koje povećavaju ekonomske slobode mogao biti učinkovit način za ublažavanje negativnih posljedica.
Intervju je objavljen 21. ožujka 2025. na Dnevno.hr
“Izravno ne može ništa napraviti. Neizravno može nastaviti s politikama koje povećavaju ekonomske slobode, kako bi se više novca ostavilo privatnom sektoru za stvaranje dodatne vrijednost,” ističe Šlosar.
Što se tiče mogućih posljedica protumjera Europske komisije Šlosar napominje da se radi o mjerama koje su već bile suspendirane 2018. i 2020. godine. Smatra kako bismo se trebali zapitati koliko različitih ograničenja trgovinskih tokova već postoji među državama članicama Europske unije te kakav je njihov stvarni učinak na gospodarstvo.
“Trgovinska politika je nadležnost na razini EU-a. Moramo se pitati koliko raznih ograničenja trgovinskih tokova ima među državama članicama, s učinkom koji može biti i veći od ovih novih carinskih nameta,” ističe Šlosar.
Šteta je neizbježna
Što se tiče pitanja tko će snositi veću štetu — SAD ili EU — Šlosar napominje kako je teško točno procijeniti budući da su obje ekonomije usko povezane. Smatra da će štete biti neizbježne, ali da se one mogu relativno umanjiti kompenzacijskim reformama, osobito kroz deregulaciju i rezanje administrativnih barijera.
“Obje su ekonomije usko povezane i imat će štete koje se mogu relativno umanjiti s kompenzacijskim reformama, pogotovo s deregulacijom i rezanjem administracije. SAD su krenule mnogo ambicioznije, a EU ima priliku učiti,” naglašava Šlosar.
Šlosar ističe da bi carine mogle povećati cijene, ali da se često radi o jednokratnim učincima. Smatra da je dugoročniji problem stalno povećanje državne potrošnje i zaduživanje, što povećava rizik od većih poreza u budućnosti.
“Carine mogu povećati cijene, no obično se radi o jednokratnim učincima. Više se trebamo bojati uvijek prisutnog rizika stalnog povećanja državne potrošnje, koji daje doprinos inflaciji. Također, u mnogim zemljama se države sve više zadužuju, a dugovi su porezi na budućnost. Dakle, dugoročni rizik od većih poreza vrlo je siguran. To je mnogo gore od carina. Moramo shvatiti da najveći rizici dolaze iznutra,” zaključuje Šlosar.
