Share
0 0 0 0

Euroatlantska perspektiva crnomorske regije

Euroatlantska perspektiva crnomorske regije i sloboda od zone ruskog utjecaja bile su glavne teme međunarodnog seminara „Europa u koferu – međunarodna sigurnost na Južnom Kavkazu te NATO i EU perspektive“. Seminar u Gruziji je od 25. do 30. rujna 2016. organizirao regionalni ured za Južni Kavkaz njemačke liberalne zaklade Friedrich Naumann, povezane s njemačkim liberalnih demokratima (FDP). Sudionici višednevnog seminara bili su suradnici zaklade i predstavnici liberalnih think tankova, udruga i stranaka iz Gruzije, Armenije, Azerbajdžana, Ukrajine, Bjelorusije, Poljske i Hrvatske. Ispred Hrvatske sudjelovao je Daniel Hinšt. U nastavku su glavne poruke predavanja održanih u lokalnim podružnicama Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) diljem Gruzije uz prisutnost lokalnih liberalnih i euroatlantskih aktivista.

Izvještava Daniel Hinšt

Grad Tbilisi

Seminar je otvorio Peter-Andreas Bochmann, predstavnik regionalnog ureda zaklade Friedrich Naumann za Južni Kavkaz i član njemačkih liberalnih demokrata (FDP). Istaknuo je kako izbori u Gruziji 8. listopada 2016. nisu laki za liberale, među kojima su republikanci i liberalni demokrati.

Iago Tsitaishivili je predstavio regionalne ciljeve zaklade Friedrich Naumann:

  • Edukacija medija i podrška mladim novinarima
  • Političko obrazovanje (po uzoru na Njemačku)
  • Promocija euroatlantske integracije (Gruzija u EU i NATO), unatoč jakoj ruskoj propagandi
  • Promocija tolerancije (u suradnji s Američko-židovskim komitetom)

Tamar Kordzaia, zastupnica liberalnih repulikanaca u gruzijskom parlamentu:

  • Gruzijske stranke su većinom proeuropske, ali postoje i proruske
  • Ruska moć je velika, pogotovo meka pomoć (soft power) u politici
  • Teško je boriti se s ruskom propagandom
  • Gruzija treba povećati suradnju sa članicama NATO-a i otvoriti mogućnost za američku vojnu bazu u zemlji
  • Gruzija treba mijenjati ustav kako bi se jasno propisalo da su EU i NATO državni cilj i nepovratni proces

Oleksandr Zhminko (Ukrajina): Mogući scenariji crnomorske regije, događanja i njihov utjecaj na gruzijsku i ukrajinsku sigurnost:

  • U crnomorskoj regiji postoji niz aktivnih i zaleđenih sukoba nastalih raspadom Sovjetskog saveza
  • Ruska politika temelji se na mentalitetu jake utvrde, snažne ruske sloge i uništavanju ruskih „neprijatelja“
  • Nove post-sovjetske države ne dijele ruski mentalitet, već žele gospodarski razvoj i slobodu
  • Manjak povjerenja u EU i NATO znači za regiju pesimistični scenarij, manje investicija i izvoza te niži standard
  • Rusija je već uvela restrikcije na strane udruge
  • U nevladinom sektoru zemalja regije inače prevladava slaba kultura doniranja i ovisnost udruga o državnom financiranju
  • Pozitivni scenarij za crnomorsku regiju znači da će EU i NATO ima zajedničku politiku prema crnomorskoj regiji te da postoji potencijal stvaranja regionalne zone slobodne trgovine

Daniel Hinšt (Hrvatska): Hrvatska kao posljednja članica EU i iskustva europske integracije

  • Pristupanje u EU je dugotrajni proces na primjeru Hrvatske kako bi se uskladila sa EU zakonodavstvom kroz niz poglavlja i mjerila
  • Hrvatska je do sada postigla dva nacionalna konsenzusa: 1. Neovisnost od Jugoslavije i 2. Euroatlantska integracija; i dalje izostaje 3. konsenzus vezan uz reforme za povećanje ekonomske slobode koje očekuje i sama Unija
  • Proces usklađivanja sa EU se iskoristio za pokretanje reformi administracije, pravosuđa i regulative za gospodarstvo
  • Hrvatske reforme su ubrzane kroz proces Europskog semestra kojime je Unija obvezala Hrvatsku unatoč nedostatku domaće volje za uklanjanje makroekonomskih neravnoteža; počela se provoditi umjerena fiskalna konsolidacija i javni dug je obuzdan, započelo je administrativno rasterećenje gospodarstva i uklanjanje prepreka investicijama
  • Unija je Hrvatskoj donijela koristi 4 slobode unutarnjeg tržišta s obvezom uklanjanja regulatornih prepreka i administrativnih opterećenja gospodarstva (primjer Direktive o uslugama) te postavila pravila tržišnog natjecanja
  • Prava je istina da članstvo u EU uz koristi donosi i troškove kao što su administrativni troškovi gospodarstva slijedom usklađivanja sa raznim standardima iz većine EU zakonodavstva, dok se istovremeno EU pravilima u 5 poglavlja jamči 4 slobode unutarnjeg tržišta i tržišno natjecanje
  • Nakon dugotrajne recesije, hrvatsko gospodarstvo je počelo rasti na temelju izvoza na liberalizirano unutarnje tržište EU, a povećan je i priljev investicija i turističkih prihoda
  • Premda mnogo hrvatskih građana ima mnogo očekivanja od EU fondova, oni su samo podrška a ne motor razvoja već su to strane investicije
  • Članstvo u EU nije dovoljno za bilo koju zemlju, a gospodarstvo može padati, što opet ne znači da EU članstvo nije dobra stvar
  • Prvi korak je politička volja Gruzije da želi u EU, a potom je potrebno ispoštovati Kopenhaške kriterije i započeti precizni administrativni proces usklađivanja
  • Gruzija može učiti hrvatska euroatlantska iskustva
  • Hrvatska može učiti od Gruzije kako povećati ekonomsku slobodu i lakoću poslovanja (Gruzija je 5. u svijetu po ekonomskoj slobodi i 24. na Doing Business ljestvici)
  • Veliki korak jest uspostava slobodne trgovine između Gruzije i EU (DCFTA) i činjenica da je Gruzija postala zemlja pristupnica prema EU
  • Premda je većina EU političara za proširenje, postoje skeptičnost i rezerviranost, dijelom i zbog unutarnjih političkih podjela kod niza glavnih pitanja
  • Hrvatska treba biti otvorena za proširenje EU i NATO-a na sve europske zemlje, a tako i na Gruziju, cijeli Južni Kavkaz i Ukrajinu
  • EU i NATO bi trebala pokazati obećanje šanse i solidarnosti prema Gruziji i Južnom Kavkazu, otvorenost za euroatlantsko članstvo i time pokazati hrabrost unatoč izvjesnom gnjevu Rusije
  • Članstvo u NATO-u treba biti otvorena opcija za sve zemlje koje vole slobodu, pogotovo za Gruziju i Ukrajinu
  • Gruzijci vide veliku šansu u EU i NATO-u jer prirodno žele pobjeći iz zone ruskog interesa, isto kao što je to pokazalo iskustvo brzorastućih liberalnih baltičkih zemalja
  • Gruzijska liberalna inicijativa za američku vojnu bazu je dobra ideja
  • Hrvatska je kao članica NATO-a povećala svoju vojnu suradnji sa Sjedinjenim Državama, pogotovo glede pomoći opremanju vojske
  • NATO mora poštivati članak 5 i jamstvo sigurnosti prema svim članicama
  • Ruski utjecaj je jak u svim državama Jugoistočne Europe, kako bi se sprječila euroatlantska integracija tih zemalja
  • Hrvatska ima ambiciju biti most za istočno proširenje koji će pomoći zemljama regije sve do Kavkaza
  • Hrvatska nije posljednja članica EU i NATO-a

Grad Marnueli

Zaur Akbar (Azerbajdžan): Odnosi EU i Azerbajdžana – trenutni status i buduća perspektiva

  • U Azerbajdžanu je održan antidemokratski referendum protivan EU načelima
  • EU je započela s politikom prema istočnom susjedstvu, a 2006. je Unija s Azerbajdžanom donijela neobvezujući akcijski plan za reforme, liberalizaciju trgovine i viznog režima
  • Potpisan sporazum o pridruživanju Azerbajdžana Uniji
  • EU je počela pružati financijsku podršku Azerbajdžanu kroz niz twinning projekata
  • Nevladine udruge teško funkcioniraju otkad je uvedena restriktivna regulacija
  • Autoritarna azerbajdžanska vlada zatire nevladine aktiviste i slobodu izražavanja
  • Azerbajdžan je unatoč europskoj perspektivi većine naroda potpisao pakt s Rusijom i Iranom

Grad Telavi

Nana Kalandarishvili, Vijeće za nacionalnu sigurnost Gruzije: Glavni izazovi za međunarodnu sigurnost Gruzije i Južnog Kavkaza

  • Proeuropske stranke u Gruziji imaju oko 70% podrške na izborima
  • Crno More mora biti veza prema članicama NATO saveza
  • Američka mornarica bi trebala ući u Crno More
  • Nadajmo da Crno More nakon okupacije Krima neće postati “Putinovo jezero” obzirom da su u toj regiji ipak Rumunjska i Bugarska
  • Problem su ruske vojne baze u regiji i ruske veze političara
  • U crnomorskoj regiji se događa sukob euroatlantskog i euroazijskog koncepta svjetskih sila
  • Budućnost je nepredvidljiva zbog mogućnost pobjede Donalda Trumpa na američkim izborima, ali se možemo nadati da bi i Trump promijenio ponašanje obzirom da američki politički sustav demokracije ipak ima svoje kontrole i uravnoteženja (check and balances)
  • Rusija iskorištava slabosti malih zemalja i manjak obrazovanja
  • NATO članice raspravljaju hoće li povećati izdatke za obranu na barem 2% BDP-a i hoće li se možda stvoriti EU vojska

Rasprava:

  • Može li Gruzija postati “Izrael Kavkaza” s jamstvom međunarodne sigurnost i bez euroatlantske integracije?
  • Može li se Gruzija obraniti ako privuče mnogo stranih kompanija kojima bi američka vojska tada pomogla u slučaju ruske agresije?
  • Treba li Gruzija povećati obrambeni proračun?
  • Trebaju li NATO članice povećati obrambene izdatke na barem 2% BDP-a ili je dovoljno da i bez tog pravila NATO članice zajednički pokažu solidarnost prema Gruziji, Ukrajini i drugim zemljama ako ih treba braniti od Rusije?

Grad Akhaltsikhe

Aramays Avetisyan (Armenija): Trenutni politički i ekonomski kontekst Armenije

  • Svi ekonomski problemi Armije su povezani s političkim problemima, a gotovo sav kapital kontrolira nekolicina kronista
  • U zemlji je raširena korupcija i vlada nepovjerenje da se izborima može mijenjati zemlju
  • Problem je u postojanju ruske baze u i ruskom utjecaju na graničnu kontrolu Armenije
  • Armenija je trenutno u euroazijskoj vezi s Rusijom
  • Na Kavkazu nema suradnje jer se vode tri različite vanjske politike

Grad Batumi

Milosz Hodun (Poljska): Novi izazovi EU – rast antieuropskih političkih stranaka

  • U sve više zemalja raste izborna podrška nacionalističkim i populističkim strankama koje svim sredstvima žele preuzeti vlast

Rasprava:

  • U Hrvatskoj formalno ne postoje veće politički ekstremističke stranke, već tek manje vanparlamentarne stranke, nakon što se zemlja oslobodila od autoritarnog režima 1990-tih i etničkog nacionalizma. Ipak, postoje ekstremistički i/ili populistički političari kojih se teško riješiti, kao što su se pojavile i populističke stranke
  • Zašto su EU i NATO toliko neodlučni kada je u pitanju proširenje prema Gruziji?

Grad Kutaisi

Anastasiya Maissenia (Bjelorusija): Što su najveći europski izazovi 2016.?

  • Brexit ostavlja pitanje hoće li Britanija ostati dio unutarnjeg tržišta Europskog gospodarskog prostora
  • Istovremeno Rusija stvara Euroazijsku gospodarsku uniju u formi unutarnjeg tržišta, bez monetarne unije
  • Unija je podijeljena oko politike kvota za prihvat izbjeglica što odbijaju zemlje Višegradske skupine
  • Unija je podijeljena oko pitanja burki i burkinija
  • Europska komisija ne želi proširenje u idućih 5 godina

Rasprava:

  • Kako se boriti protiv ruske propagande koja se već proširila i socijalnim medijima? 1. Medijska anti-propaganda kao reakcija na ruski medijski prodor, 2. Protuobavještajna aktivnost, koja uključuje i privatni i nevladini sektor, 3. Obrazovanje za liberalizam koje će odgojem za slobodu pojedinca, poštivanje privatnost svake osobe i jačanje civilnog društva automatski biti alternativa ruskoj autoritarnoj kulturi
  • Trebaju li europske zemlje zabraniti ili dozvoliti burke i burkinije, oko čega su podijeljeni i europski liberali? Kako pomiriti slobodu vjere, sa potrebom identifikacije (onih žena koje ne žele javno skinuti burku)? Kako razlikovati slobodu nošenja burke i burkinija od tradicijski i obiteljski nametnute prisile (u dijelu slučajeva)? Može li francuski koncept sekularnosti biti iznad slobode da se nose burka i burkini? Ako se dozvoljava sloboda oblačenja u slučaju burki i burkinija, može li se onda dozvoliti i sloboda od obveze oblačenja tj. javni nudizam koji nije civilizacijski prihvaćen unatoč postojanju slobode pojedinca za Zapadu?

Grad Tbilisi

Posjet Središnjem izbornom povjerenstvu Gruzije

  • Vrše se priprema za skore parlamentarne izbore 8. listopada 2016.
  • Registar birača je javno dostupan
  • Postoji elektronička aplikacija za detekciju biračkog mjesta
  • Gruzijski politički sustav je otvoren za ravnopravno sudjelovanje žena i manjina
  • Manjine nemaju zajamčeni fiksni broj mandata obzirom da pozitivna diskriminacija nije liberalna

__________________________________________________________________________________

Policy info o Gruziji

Većina Gruzijaca vidi euroatlantsku perspektivu svoje zemlje kako bi se udaljili od zone ruskog interesa. Nakon što je sovjetska Rusija 1921. okupirala Gruziju, uz masovni progon građanskih antikomunista i neistomišljenika (oko 800.000 žrtava i 400.000 deportiranih), Gruzija je zajedno sa ostalim bivšim sovjetskim republikama 1991. proglasila neovisnost. Ipak, autoritarna pro-ruska vladavina Eduarda Shevardnadzea značila je odgodu tranzicije prema demokraciji i tržišnom gospodarstvu te dominaciju korumpirane birokracije.

Promjenu donosi Revolucija ruža 2003. kada Shevardnadze daje ostavku. 2004. predsjednik postaje prozapadni liberalni konzervativac Mikheil Saakashvili kada Gruzije uz podršku Sjedinjenih Američkih Država započinje ambiciozni plan liberalizacijskih reformi. Gospodarstvo doživljava brzu transformaciju. 2007. je gospodarstvo raslo 12%, najbrže u cijeloj Istočnoj Europi. Rezultati vrlo brze transformacije se vide u glavnom gradu Tbilisiju i crnomorskom turističkom gradu Batumi. Ostatak zemlje tek treba hvatati priliku za brži razvoj (pogotovo infrastrukture), dok su dijelovi zemlje još okupirani.

Gruzija nije samo zemlja koja nudi više od 300 vrsta vina. Gruzija je danas 5. u svijetu po ekonomskoj slobodi i 24. na Doing Business ljestvici lakoće poslovanja. Kada je Doing Business izvješće u pitanju, rezultati su vidljivi. Posao se pokreće u 2 dana kroz samo 2 procedure na 1 mjestu, bez obveze minimalnog kapitala, po čemu je Gruzija 6. najlakša zemlja za pokretanje poslovanja. Regularna registracija poslovnog nastana košta svega 100 larija (do 300 kuna) i vrši se u jedinstvenom Poslovnom registru. Potom se besplatno otvori bankovni račun. Gruzija je 3. najlakša zemlja za uknjižbu vlasništva i 11. po lakoći dobivanja građevinske dozvole sa samo 7 procedura i uz vrlo niski trošak. Prosječno se čeka 48. dana za građevinsku dozvolu u Tbilisiju.

Većina sektorskih dozvola za poslovanje je ukinuta, odnosno broj dozvola i procedura je smanjen za 90%. Uvedeni su elektronički postupci pokretanje poslovanja, plaćanje poreza i druge javne usluge. Poštuje se šutnja administracije ako službenici zakasne s dozvolama i procedurama. Mnogi porezi su ukinuti dok još postoje u mnogim zemljama. Nakon što je 2003. imala 21 porezni oblik, Gruzija danas ima svega 6 poreznih oblika (PDV 18%, porez na dohodak 20% i dobit 15%, imovinu 1%, trošarine i trgovinu-carina 0, 5 i 12%). Porezna stopa na dohodak i dobit je jedinstvena (flat tax). Nakon što je uveden flat tax porezni prihodi su porasli. Porezi su među najnižima u svijetu. Carinske stope su među najnižima među članicama WTO-a zbog vrlo liberalne trgovinske politike. Carine za 90% proizvoda su ukinute, a za ostale su zadržane 3 niske stope umjesto prijašnjih 16 carinskih stopa. Era porezne evazije je završila uvođenjem modernog i jednostavnog poreznog i carinskog sustava. Gruzija sa EU ima režim slobodne trgovine, bez carina. Socijalni doprinos na plaće su sniženi sa 31 na 20% 2005., a 2008. ukinuti. Zbog niskih poreza, carina, inflacije i regulative mnogi poduzetnici i strani investitori započinju posao u ekonomski slobodnoj Gruziji. Niski porezi su mogući jer se država ograničila. Ustavom si je država zabranila da javna potrošnja bude viša od 30% BDP-a. Kontroliraju time i deficit.

Mnoge procedure se građanima jednostavno pružaju na jednom mjestu u Dvorani za javne usluge (Public Service Hall), kao što je primjer staklene zgrade u srcu Tbilisija.

Mnogi gospodarski sektori su privatizirani. Sovjetski sustav socijalnog zdravstva je zamijenjen privatnim osiguranjima, bolnicama i klinikama (osim za infektivne i mentalne bolesti). Socijalno zdravstvo postoji za siromašne. Obrazovanje je oslobođeno od podmićivanja.

Financijsko i radno tržište je liberalno regulirano. Postoji prostor za smanjenje administrativnih troškova poslovanja općenito, dodatnu liberalizaciju tržišta rada te poboljšanje u sustavu pravosuđa i zaštite vlasničkih prava.

Borba protiv korupcije je posebno zahvatila policiju. Sve policijske stanice su moderne staklene zgrade. Policija u velikoj mjeri pažljivo patrolira ulicama, svijetla na policijskim automobilima su stalno upaljena, a sigurnost je zato na visokoj razini. Mnogi korumpirani policajci i suci su procesuirani. Zbog borbe protiv kriminala te politike zakona i reda Gruzija je postala europski rekorder po broju zatvorenika po stanovniku. U okvirima manje administracije, plaće sudaca, policajaca i ostalih državnih službenika su povećane kako bi bili motiviraniji na javnu službu i otporni na podmićivanja. Borba protiv korupcije, zaštita vlasničkih prava, olakšanje stečajeva i dobivanja priključka za struju ostaju izazovi za dodatno povećanje ekonomske slobode poslovanja.

Povećani su izdaci za modernizaciju oružanih snaga i izgradnju vojnih baza. Većina Gruzijaca želi članstvo u EU i NATO-u te bijeg od zone ruskog utjecaja. Rusija otvoreno prijeti Gruziji u slučaju članstva u NATO savezu, nakon što je 2008. izvršila agresiju na okupirane dijelove zemlje. Gruzija još nema teritorijalni suverenitet nad Južnom Osetijom i Abhazijom koje služe Rusiji kao formalne prepreke NATO članstvu Gruzije.

U međuvremenu, u samom srcu predivnog Tbilisija, ispod predsjedničke palače, na klupi u moderniziranom parku, sjedi spomenik Ronaldu Reaganu, s njegovom porukom: “Freedom is never more than one generation away from extinction. We didn’t pass it to our children in the bloodstream. It must be fought for, protected, and handed on for them to do the same.”