Što će biti s europskom auto industrijom?

21/01/2025

Što će biti s europskom auto industrijom predstavlja jedno od temeljnih pitanja nove 2025. godine.

Članak je objavljen na portalu Ekonomski Lab, a u nastavku se nalazi kraća verzija.

Europska komisija je 19. prosinca 2024. najavila kako u siječnju 2025. kreće strateški dijalog o budućnosti europske autoindustrije. Ovaj je plan nastavno na govor predsjednice Komisije Ursule von der Leyen. Obećanje je to podrške industriji koja prolazi kroz „duboku i disruptivnu tranziciju.” Sve je to bitno kako bi budućnost automobila ostala u Europi – samo jesu li to inkluzivno svi automobili, ili isključivo električni.

Možda odgovor daju okvirne smjernice tog strateškog dijaloga, čiji će fokus biti i na dekarbonizaciji, kako bi Europa postigla „ambiciozne klimatske ciljeve”. Tome se dodaje potreba za „pojednostavljenjem i modernizacijom regulatornog okvira” – premda je već iz dosadašnjih iskustava jasno kako dekarbonizacija „modernizira” regulatorni okvir” dodajući nova ograničenja, suprotno od pojednostavljenja koje preporučuje gospodin Draghi. Sastanci (u okviru tog strateškog dijaloga) trebali bi „rezultirati u setu preporuka” u smjeru izgradnje „holističke strategije EU-a za sektor.”

Inicijativa za spas auto industrije

Neposredno prije toga, Češka i Italija, uz podrške više zemalja članica (Austrija, Bugarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i dr.), pozvale su Europsku uniju da od iduće (2025.) godine ublaži kazne za proizvođače automobila koji ne prodaju dovoljan udio električnih automobila. U tom pozivu se ističe kako konkurentnost europske autoindustrije mora ostati kao glavna točka politike EU-a. Uz to, ako bi proizvođači automobila morali plaćati kazne, neće imati za ulaganje u razvoj novih električnih automobila.

Zato se poziva na revidiranje standarda CO2 emisija za automobile uoči roka krajem 2025. godine. Pritom traže tehnološku neutralnost koja bi omogućavala prodaju automobila s motorima na unutarnje izgaranje (internal combustion engine – ICE) ako rade na sintetička goriva s niskim udjelom ugljika.

Ova se češko-talijanska inicijativa može gledati i kroz činjenicu da su u obje zemlje na vlasti stranke koje pripadaju skupini Europskih konzervativaca i reformista (ECR). Ista se zalaže za „zaštitu globalnog okoliša po cijeni koju si možemo priuštiti”, bez nerealnih ciljeva te skupih opterećenja za zemlje članice i biznis. Dok neki neutemeljeno stavljaju ECR u kontekst krajnje desnih stranaka, zaštita okoliša nije upitna, već cijena opsega visokih ciljeva.

Da su ciljevi emisija za 2025. nedostižni upozorava i Martin Jahn, član uprave Škode i potpredsjednik Češke industrijske konfederacije. Jahn je naglasio da se predviđeni rast potražnje za električnim vozilima nije ostvario. Dakle, sve je jasnije kako će se (auto)industrija boriti za realizaciju strogog ograničenja emisije CO2, a cilj za 2025. je (maksimalno) 93,6 g/km za osobna vozila. Jahn očekuje se da će prirodna potražnja za električnim vozilima ostati ista u sljedećoj (2025.) godini. Zabrinut je zbog bolnih financijskih posljedica za europske proizvođače automobila. Uz to, Jahn je upozorio kako bi regulatorni okvir mogao značajno ugroziti profitabilnost potrebnu za financiranje razvoja i inovacija. Posljedično je zabrinuta i češka vlada. Zato će se premijer Petr Fiala i ministar prometa Martin Kupka, obojica iz vladajuće stranke ODS koja je dio ECR-a, zalagati za izmjene pravila EU-a. Premijer Fiala smatra kako su neki od ciljeva zelenog plana nerealni, a bez promjene riskira se budućnost europske autoindustrije.

Zabrana od 2035.

Navedene kazne samo su aktualnost ovog desetljeća i uvertira u ono što prema centralnom planu već nastupa – osim ako se obori na vrijeme. Zato Italija (koju vodi premijerka Meloni) traži revidiranje europske zabrane prodaju automobila s motorima na unutarnje izgaranje. Na tu zabranu prodaje (novih) benzinskih i dizelskih automobila od 2035. upozorava i njemački BMW. Naime, pravila teže smanjenju CO2 emisija za 55% za nove automobile i 50% za nove kombije od 2030. do 2034. u usporedbi s razinama iz 2021. Iz toga proizlazi 100%-tno smanjenje CO2 emisija za nove automobile i kombije od 2035. godine. BMW ističe kako zabrana više nije realna uslijed spore prodaje električnih vozila, pa će europska autoindustrija doživjeti masovno smanjenje, kao što se smanjuju i subvencije za električna vozila, dok jeftiniji kineski proizvođači dobivaju udio na tržištu. Dodaju kako će trenutačni propisi uz današnje pretpostavke dovesti do masovnog smanjenja industrije.

Europski parlament objašnjava kako je cilj EU-a smanjiti emisije iz automobila za 55% i iz kombija za 50% do 2030., u usporedbi s 2021., kako bi se postigao cilj nulte emisije iz novih automobila i kombija do 2035. Pritom navedena pravila ne utječu na postojeće automobile koji se mogu nastaviti voziti do kraja njihovog životnog vijeka, niti na kupnju rabljenih vozila. Ipak, Parlament upozorava kako bi mogao porasti ukupni trošak vlasništva, odnosno goriva, održavanja, kupnje i osiguranja.

Zabranu su podržali i euro liberali iz Renew Europe, koji smatraju da se tako stvara „jasnoća“ za auto industriju te potiču ulaganja i inovacije proizvođača automobila – doduše samo onih koji se prilagode novoj politici.

Iskorak EPP-a

Premda je u Europskom parlamentu prvotno bio za zabranu, Klub EPP-a u Europskom parlamentu želi revidiranje planirane zabrane motora s unutarnjim izgaranjem. Najveća europska stranka svima želi osigurati dostupnost vožnje, ne samo onima koji si mogu priuštiti skupe električne automobile. EPP stoga traži ekonomski realizam i tehnološku neutralnost. U protivnom će, upozoravaju, vožnja postati preskupa i izgubit će se mnoga radna mjesta u automobilskoj industriji zbog konkurenata poput Kine. To je jasna poruka koju je iznio eurozastupnik Jens Gieseke, čelnik EPP-a i pregovarač o pravilima za smanjenje CO2 emisija iz novih automobila i kombija.

EPP-ov Nijemac Manfred Weber smatra tu zabranu greškom. ECR-ov Čeh Alexandr Vondra u pogledu zelenog dogovora očekuje od novog (saziva) Europskog parlamenta korištenje kočnice, a ne samo gasa.

Njemački savez konzervativnih stranaka (CDU/CSU) želi sačuvati vrhunsku njemačku tehnologiju motora s izgaranjem te je dalje razvijati na tehnološki neutralan način. Pritom bi sintetička goriva imala središnju ulogu. CDU/CSU traže inovacije, istraživanje i tržišne instrumente vezane uz klimatski prihvatljivu proizvodnju. I sada bivša koalicija socijaldemokrata (SPD), Zelenih i liberala (FDP) protivila se zabrani, no vlada je odustala od protivljenja zbog obećanja Europske komisije kako će raditi na izuzeću na automobile na e-goriva.

Kritičari labavljenja pravila

Zanimljivo je kako se labavljenje zabrane (doza liberalnosti) dovodi u vezu s ekstremnom desnicom, premda se inicijativi pridružio i EPP, odnosno njemački kršćanski demokrati kao najveća snaga unutar EPP-a. Samo se traži realističan pristup zelenoj tranziciji zbog spašavanja europske auto industrije koja je upala u krizu zbog visokih troškova proizvodnje, prelaska na električna vozila i povećane kineske konkurencije.

Početkom prosinca 2024., Teresa Ribera, nova izvršna potpredsjednica Europske komisije za poštenu, čistu i konkurentnu tranziciju, inače iz stranke europskih socijalista, upozorila je kako se odgoda ne razmatra.

Među onima koji lobiraju za zabranu može se navesti zelena grupacija Transport & Environment objavila je poziv na zadržavanje roka do 2035. godine, poticanje prodaje električnih vozila, otkup starijih automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem te zaustavljanja izgradnje novih cesta i autocesta. Radi realizacije klimatskog cilja ova grupacija smatra kako je zadržavanje postupnog ukidanja motora s unutarnjim izgaranjem najvažnija politika za automobile. Također, Eurobat, lobij industrije baterija, zalaže se za više subvencija, poreznih olakšica i financijskih pogodnosti kako bi električna vozila postala privlačnija.

Čuđenje CNN-a

CNN navodi kako je izglasavanje zabrane bila značajna pobjeda za klimu. Istovremeno se čudi kako se Njemačka predomislila pa su pravila omogućila prodaju automobila s motorom s unutarnjim izgaranjem i nakon 2035. ukoliko rade na sintetička goriva. Radi se sintetičkim gorivima ili e-gorivima koja se proizvode pomoću vodika i ugljičnog dioksida prikupljenih iz atmosfere. Dok ih njihovi zagovornici prikazuju kao čiste, CNN upozorava na kritike kako se njihovim spaljivanjem oslobađaju se emisije koje zagrijavaju planet i zagađuje zrak kao i korištenjem fosilnih goriva. Uz to, e-goriva se još ne proizvode u velikim količinama, proizvodnja je skupa i zahtijeva mnogo obnovljive energije. Uz to, opskrba bi trebala biti rezervirana za industrije poput pomorstva i zrakoplovstva koje nemaju alternativu fosilnim gorivima.

Usporedba s Kalifornijom

U sličnom smjeru auto tranzicije ide i Kalifornija, čija vlada (regulatorno) smanjivanje „ovisnosti“ o fosilnim gorivima“ vidi u kontekstu povećanja izbora za potrošače, a budućnost prometa s nultom emisijom vidi kao poticaj poslovanju (boost business) – onom obliku poslovanja kojeg preferira država.

Regulatorni zahtjevi za električna vozila i ograničenja automobila na benzin, kojima je (sada bivša) Biden-Harris administracija ograničila prodaju na trećinu do 2032., mogu utjecati na američku industriju i radna mjesta. Takva politika nosi rizik od bankrota proizvođača automobila.

Zaključno

Očekuje se da će ova vrlo praktična tema biti važna u političkim arenama europske i američke demokracije. Radi se o konkretnoj temi koja utječe na naš svakodnevni život. Pitanje je u kojoj ćemo mjeri smjeti nastaviti kao do sada, a koliko brzo ćemo se morati prilagoditi mandatornim promjenama – koje određuje politika, a ne preferencije onih koji bi trebali imati moć svakodnevnog odlučivanja na tržištu.

S lijeva se teži regulacijama kojima će se ograničavati odnosno postupno (kroz fossil fuels phase out) zabraniti korištenje fosilnih goriva. Zagovornici takvog pristupa će pričati o prilikama za inovacije i nova radna mjesta – onih proizvođača i onoga što politika odredi poželjnim. Zato su u modi subvencije i porezni poticaji – bez razmišljanja o troškovima koje mnogi nisu voljni snositi. S desna su se već javili glasovi za obuzdavanje ograničenja mogućnost odabira fosilnih goriva i vrsta vozila. Dakle, nema protivljenja električnim vozilima koja se nude na tržištu – bez poticaja i kažnjavanja konkurencije.

Dok nova Europska komisija ima povjerenika konzervativca Dombrovskisa za pojednostavljenje, ima i potpredsjednicu socijalistkinju Riberu, zaduženu za „čistu, pravednu i konkurentnu tranziciju“. Može to zvučati kao sinergija koja nosi kompromis; može to biti i nastavak obećavanja pojednostavljenja šume pravila – uz iznimku kod sve većeg broja slučajeva obvezujuće i skupe prilagodbe zelenoj tranziciji. Sada je konkretno na agendi pokušaj revidiranja emisijskog limita od maksimalno 93,6 g/km za osobna vozila do kraja 2025. Na kraju će vjerojatno samo doći do odgode stupanja na snagu. Naime, Europski parlament i Komisiju čine različite stranačke grupacije unutar svojevrsne „velike koalicije“.

S druge strane Atlantika sve je manje izgleda za „optimizam“ kroz ESG i slične ideološke pokušaje donošenja promjena i „napretka“. Projekt 2025 i nova američka administracija planiraju reducirati federalni proračun i uštedjeti i na programima koji osiguravaju subvencije za obnovljive izvore energije, električna vozila i dr. Štoviše, planira se deregulacija niza energetskih i okolišnih pravila koja se temelje na ESG ideologiji.

Povezani članci

Croatian policy toward the Three Seas Initiative

Lithuania and the Three Seas Initiative

Hinšt za Poslovni Savjetnik i Udruga.hr

Pavić za Glas Slavonije o inflaciji

Newsletter

Pratite nas!

Predloženi članci

Newsletter

Pretplatite se na naš newsletter.
Subscribe to our newsletter.