Share

Evo kako Rusija upravlja igrama moći u europskoj politici

Evo kako Rusija upravlja igrama moći u europskoj politici. Rusija će podupirati različite antiliberalne i ultradesničarske pokrete u Europi i zemljama bivšeg sovjetskog bloka koje gravitiraju prema Zapadu što je dio njezinog produženog sukoba sa Zapadom. Pad broja stanovnika u istočnoj Europi i tenzije zbog imigracije u Europsku uniju učinit će ove zemlje pojačano osjetljivim na iskorištavanje od strane Rusije. Iako pokušaji Rusije u slabljenju kohezije Europske unije nisu odmah uspješni, dugoročno pružaju Moskvi relativno jeftinu strategiju jačanja podijeljenosti na Zapadu.

Eugene Chausovskc, stariji analitičar za Euroaziju, Stratfor

Prijevod: Magdalena Pavelić Hinšt, CEA (članak je izvorno objavljen na Stratfor.com)

CEA Think Tank Detektor projekt je pokrenut zbog monitoringa ruske dezinformacijske aktivnosti.

 

Prošlih tjedana nekoliko je ruskih hibridnih ratnih taktika bilo razotkriveno. Američke, britanske i nizozemske vlasti razotkrile su kibernetički napad koji je vodila Ruska vojna obavještajna agencija (poznata kao GRU, što je ruski akronim) protiv Organizacije za zabranu kemijskog oružja, globalnog psa čuvara za kemijsko oružje sa sjedištem u Hagueu. Organizacija je istraživala trovanje bivšeg ruskog špijuna Sergeja Skripala i njegove kćeri kemijskim agensom novičok za koje se vjeruje da su ga izveli operativci GRU-a. GRU je također navodno ciljao datoteke koje se odnose na rušenje leta br. 17 Malaysia Airlinesa u istočnoj Ukrajini i na kemijske napade u Siriji.

Rusija se dokazala kao sposobna i aktivna u vođenju kibernetičkih napada i trovanju ali ima ambiciju voditi mnogo ozbiljnije slučajeve što je dio mnogo suptilnije ruske strategije vođenja hibridnog ratovanja. Dakle, radi se o sustavnim naporima Rusije u podupiranju konzervativnih, ultradesničarskih i antiliberalnih pokreta na Zapadu i u zemljama koje gravitiraju prema Zapadu. Demografski i imigracijski pritisci postaju sve izraženiji u Europi a Rusija teži iskoristiti te pritiske u svojem nastojanju da ojača podjele na Zapadu te da uspori ili čak spriječi države koje se nalaze na europskom graničnom području da pristupe Europskoj uniji ili NATO-u.

Svjetski kongres obitelji, nedavna konferencija koja se održala u maloj ali strateški važnoj Moldaviji, daje nam primjer kako Rusija iskorištava ultradesničarske pokrete za svoje potrebe. Godišnje okupljanje antiliberalnih, pro-life i anti-LGBT grupa iz cijelog svijeta na jednom je mjestu povezalo široki spektar konzervativaca, uključujući državne službenike i klerike iz Rusije, kršćanske intelektualce iz SAD-a te različite političke ličnosti iz Europe i od drugdje.

Moldavijski predsjednik Igor Dodon otvorio je konferenciju identificirajući depopulaciju i masovne migracije kao ključne prijetnje njegovoj zemlji. Nije spomenuo da su mladi Moldavci neodlučni u odluci da imaju djecu i da su skloni tražiti poslovne prilike izvan domovine. Dodon je rekao da u prosjeku 106 ljudi dnevno napušta Moldaviju i da se ukupna populacija zemlje može smanjiti za milijun u idućih 20 godina što je zapanjujuća statistika za naciju koja ima nešto malo više od 4 milijuna stanovnika. Prema Dodonu, rješenje je u obnovljenom naglasku na obitelj. Dodon je proglasio obitelj najvažnijom društvenom institucijom u Moldaviji i rekao je da je napadaju anti-obiteljske filozofije i ideologije koje propagira Zapad. Dodon se zalaže da se „festivali seksualnih manjina“ zabrane u zemlji i da djeca moraju biti zaštićena od negativnog utjecaja takvih ideja. Dodon je završio svoj govor tako što je ponosno proglasio 2019. kao godinu obitelji u Republici Moldaviji.

Demografski pad kao konzervativni alat

Prema projekcijama UN-u, Moldavija bi zaista mogla izgubiti 20% svoga stnovništva do 2050. Uzroci su niska stopa fertiliteta od 1,25 djeteta po ženi (jedna od najnižih na svijetu) te mala i nerazvijena ekonomija koja navodi mnoge mlade i obrazovane Moldavce da rade u Rusiji ili EU državama.

Moldavija nije jedina koja se suočava sa strmoglavim i dugoročnim padom stanovništva. Države Srednje i Istočne Europe također se suočavaju s negativnim demografskim ishodima koje su uzrokovali niska stopa nataliteta, niska stopa imigracije i visoka stopa emigracije. Prema projekcijama, Bugarska i Latvija mogle bi izgubiti i više od 20% stanovništva do 2050, dok će gotovo sve države Srednje i Istočne Europe izgubiti 10-20% stanovništva do 2050. Čak bi i sama Rusija, koja je imigracijsko odredište za ljude iz siromašnijih zemalja bivšeg sovjetskog bloka, mogla prema projekcijama očekivati demografski pad od 8% do 2050.

Opadanje stanovništva stvara pritisak na nacionalnu ekonomiju i može dovesti do toga da pojedine političke opcije otvorenije prihvate pro-obiteljsku, anti-gay ideologiju uz koju je vezan Svjetski kongres obitelji. Ovakva društvena i politička konstelacija pruža Rusiji priliku da se uključi u još jedan od mnogih oblika hibridnog ratovanja. To čini na način da potiče propagandu konzervativnih i anti-liberalnih ideja koje šire kaos i nemir na zapadu i u državama orijentiranim prema zapadu. Iako Svjetski kongres obitelji nije ruska organizacija, njezin je osnivač američki kršćanski aktivist Brian Brown, navodno je primila potporu od konzervativnih ruskih oligarha. Među njima se ističu šef ruskih željeznica Vladimir Yakunin i direktor tv kuće Tsargrad Konstantin Malofeev, obojica su poznati po financiranju proruskih i ortodoksnih kršćanskih inicijativa na istoku i zapadu Europe.

Kako Rusija koristi spomenuta društvena i politička kretanja s ciljem slabljenja jedinstva Europske unije?

Ideološka platforma spomenute konferencije koju podupire Dodon savšeno se uklapa u ruske interese. Moldavija je tipična granična zemlja, uhvaćena između suprotstavljenih interesnih sfera Europske unije i Rusije. Tijekom kampanje za predsjedničke izbore 2016. Dodon je bio u bliskom kontaktu s Kremljom te je putovao često u Rusiju. Od svoje pobjede, Dodon je nadogradio konzervativna uvjerenja i aktivnosti koja su proruska i antizapadna. Predsjednik je kritizirao napore koje moldavski parlament ulaže u integriranje s Europskom unijom i podupirao je bliže političke i ekonomske veze s Rusijom. Dodon je 2017. formalno pozicionirao Moldaviju kao zemlju „promatračicu“ u Euroazijskoj ekonomskoj uniji što je glavni indikator na čijoj strani namjerava biti u odnosu Rusije i Zapada.

Rusija sije političku razjedinjenost među zapadno orjentiranim zemljama s namjerom sprječavanja širenja NATO-a i ugrožavanja jedinstva unutar Europske unije koje je potrebno za uspješnu implementaciju sankcija protiv Rusije. Uzmimo Mađarsku koja je srednjoeuropska zemlja i članica EU za razliku od Moldavije. Rusija podupire mađarsku konzervativnu stranku Fidesz, posebno njezinog čelnika i mađarskog premijera Viktora Orbana. Orban se sudara s EU-om oko vladavine prava u svojoj zemlji, zagovara uklanjanje sankcija protiv Rusije i suprotstavlja se razvoju daljnjih integracija EU-a. Sve navedeno produbljuje pukotine unutar EU-a. Orban se često susreće s Putinom. U rujnu su dva leadera proširila sporazum o prirodnom plinu između njihovih država i sklopili ugovor prema kojem se Rusija obvezala graditi dva nova reaktora u mađarskoj nuklearnoj elektrani.

Za Kremlj ovo je utrka na duge staze, u kojoj planira oblikovati i razvijati konzervativne pokrete kroz dugoročni period.

Čak i u vodećim zapadnoeuropskim zemljama Rusija se trudi poticati dezintegraciju tako što pogoršava demografske i imigracijske debate i tako povećava atmosferu političke podijeljenosti. Moskva podupire francuski nacionalni zbor (nekadašnji Nacionalni front), ultradesničarsku nacionalističku stranku čija čelnica Marine Le Pen zagovara izlazak Francuske iz Eurozone. Le Pen je uspjela doći do zadnjeg kruga predsjedničkih izbora 2017., najdalje od bilo kojeg francuskog nacionalističkog kandidata. Iako se Francuska ne suočava s demografskim padom poput Mađarske i ostalih zemalja Istočne Europe, imigracija s Bliskog istoka i afričkih zemalja je kontroverzna tema koja privlači potporu za stranke poput Nacionalnog zbora. Kroz političku i ekonomsku potporu i različite tehnike propagande i dezinformiranja, Rusija pronalazi načine iskorištavanja političke debate. Poduzima slične akcije pri pružanju potpore talijanskom pokretu Pet zvijezda (M5 S) i njemačkoj Alternativi za Njemačku. Oba pokreta teže preispitivanju ekonomskih i društvenih normi unutar Europske unije.

Šira slika

Moskva je pronašla načine identificiranja i iskorištavanja stranaka širom Europe i Euroazije čiji su politički ciljevi usklađeni s ruskim, pri čemu je najvažnije ograničiti zapadni utjecaj i potkopavati napore za europsko jedinstvo. Ipak, ruska potpora takvim strankama rijetko rezultira automatskim uspjehom. Le Pen je porazio proeuropski kandidat s centra, Emmanuel Macron a sankcije protiv Rusije i dalje su na snazi bez obzira na Orbanove zahtjeve. Ipak, za Kremlj ovo je utrka na duge staze, u kojoj planira oblikovati i razvijati konzervativne pokrete kroz dugoročni period. Jedan aspekt ruskog suprotstavljanja zapadu koji nije toliko uočljiv je potpora Moskve konzervativnim i antiliberalnim pokretima širom Europe i bivšeg sovjetskog bloka. Iako nije toliko „atraktivan“ kao trovanje špijuna i podupiranje separatističkih konflikata, mogao bi biti važan za dugoročne odnose Rusije i zapada jer će se ruski plodovi kaosa, podjele i dezintegracije javljati još dugo u Europi.