Globalni pad ekonomske slobode bilježi novo izvješće o ekonomskoj slobodi kanadskog think tank Fraser Institute. Nakon vrhunca globalne ekonomske slobode 2019. godine, pad se može vidjeti nakon COVID krize, i povratak na razinu iz 2010. godine. Dakle, rezultat rasta u punom desetljeću je izbrisan i vraćen na staro.
Centar za javne politike i ekonomske analize surađuje s Fraser Institutom u analizama navedenih godišnjih izvješća i istraživanju same metodologije mjerenja ekonomske slobode.
Akademski doprinos izvješćima pružaju Florida State University i Southern Methodist University iz Teksasa.
Daniel Hinšt, potpredsjednik Centra za javne politike i ekonomske analize
Jasni trendovi
Kako se ističe na glavnoj stranici izvješća, u usporedbi s 25 posto ekonomski najmanje slobodnih zemalja, u (ekonomski) najslobodnijim zemljama BDP po glavi stanovnika je 7,6 puta veći; prosječna osoba živi 16 godina duže; pismenost mladih je gotovo univerzalna i nema jaza između dječaka i djevojčica; okoliš je čišći; i ljudi su tolerantniji. Suprotno tome, u usporedbi s prvih 25 posto, u 25 posto ekonomski najmanje slobodnih zemalja stopa smrtnosti dojenčadi je devet puta veća; ekstremno siromaštvo je 30 puta češće; dva i pol puta više djece radi; korupcija je veća; i samo 78 posto djevojaka u dobi od 15 do 24 godine je pismeno.
Važnost institucija
Metodologije se mogu razlikovati, pa je primjerice prema izvješću Heritage Foundation Hrvatska među 40 ekonomski najslobodnih zemalja u svijetu. Postoji i geopolitička dimenzija ekonomske slobode koja na primjerima objašnjava važnost ove filozofije koja predstavlja temeljne zapadne vrijednosti. Također, zemlje koje imaju visoke ekonomske slobode obično su visoko konkurentne i demokratske, što politološki govori u prilog zajedničkoj važnosti otvorenih političkih i ekonomskih institucija. Konkretno, u pozadini najbolje rangiranih zemalja su transatlantske institucije. Javnim politikama za reforme usmjerene na povećanje ekonomske slobode može doprinijeti Novi javni menadžment.
Kretanja Hrvatske
Kao i kod mnogih zemalja, učinak napretka koji je Hrvatska ostvarila u posljednjih nekoliko godina sada je oslabljen.
Gledajući globalni ranking, Hrvatska je na 56. mjestu u društvu susjednih zemalja – Italije, Mađarske, Slovenije, Bugarske i Crne Gore. Iznad je Poljske i Grčke, a ispod Slovačke i Rumunjske.
Kada se usporede rezultati Hrvatske za 2022. u odnosu na 2021. i ranije godine u pojedinim područjima, Hrvatska je primjerice nazadovala po trendu inflacije i povećanja minimalne plaće. S druge strane, bilježe se umjerenija poboljšanja u području fiskalnog opsega države, pravosuđa, provedbe ugovora, vlasničkih prava, povjerenja u policiju, slobodne trgovine i kreditiranja privatnog sektora. Rezultati u većini ostalih područja ostali su isti.
Rizik globalne metodologije
Pokazatelji regulacije poslovnog sektora i dalje se referiraju na već povučeni Doing Business koji nosi rizik nepouzdanih anketnih inputa kontributora i Global Competitiveness Report koji pokazatelju „Burden of government regulation” Hrvatsku, Italiju, Češku, Slovačku i još neke zemlje potpuno neopravdano baca među posljednje zemlje svijeta. Razlog tome je pokazatelj koji je anketne prirode. Takvom ne-egzaktnom pokazatelju s uvelike nerealnim rezultatom kontrira značajno egtaktna metodologija regulatorne restriktivnosti tržišta, čiji se rezultati odnose na OECD i nekoliko ne-OECD zemalja, među kojima je i Hrvatska. Stoga se ista ne koristi kao relevantni izvor globalnih informacija.
Dakle, metodologija ekonomske slobode ima kombinaciju egtaktnih i relativno pouzdanih izvora informacija, kao i one koji su uvelike neupozdani; premda njihovi rezultati kao outputi izgledaju egzaktno, inputi nose značajan rizik neobjektivnosti, što bi svaka metodologija trebala izbjeći. U konačnici, mora se zaključiti kako za neka područja javnih politika nema globalno usporedivih kredibilnih podataka.
Bilo bi korisno vidjeti kakav bi tek rezultat bio, zasad barem kod nekih zemalja, kada bi se mjerio ESG skor kao negativan doprinos ekonomskoj slobodi. Fraser Institute objavio je niz analiza o ESG-u.
Ranking
Među deset ekonomski najslobodnijim su zemljama Hong Kong, Singapur, Švicarska, Novi Zeland, SAD, Danska, Irska, Kanada, Australija i Luksemburg. Estonija je na 20. mjestu, Češka na 22., Latvija na 32., a Litva na 34. mjestu. Između hrvatski 7.07 i litvanskih 7.51 bodovno nije velika bodovna razlika. Dakle, i umjereniji tempo nastavka reformi može Hrvatsku približiti Litvi, kako bi i prema ovoj metodologiji, a ne samo prema Heritage Foundation, ušla u TOP 40 – neovisno o opisanim rizicima metodologije.
