Ideološki rizici kao druga strana ESG-a

01/08/2024

Ideološki rizici ESG čine zanimljivom temom koja ima i svoju drugu stranu.

Dok je ESG kao fenomen već poznat i može donijeti koristi za poslovanje, društvo i okoliš, fokus ove analize jest istražiti ideološke rizike povezane s mogućim nuspojavama ESG-a. Dakle, ova se analiza ne bavi pitanjima ESG-a u pogledu zaštite okoliša, energetike, te financijskog i nefinancijskog izvješćivanja.

Analiza obuhvaća pregled relevantnog pravnog okvira EU-a i SAD-a i preporuke javnih politika u smjeru zadržavanja ESG-a kao jednog od dobrovoljnih standarda, o čemu bi svaka osoba i organizacija trebala zasebno odlučivati. Dakle, suzdržavanjem od uvođenja obvezujućih pravila može se čuvati kompetitivnost društva i sloboda izbora.

Takav je smjer bitan jer kompetitivno društvo i tržište znače slobodu govora i izbora kao temeljne institucionalne vrijednosti zapadne civilizacije i kulture. Te se vrijednosti suočavaju s rizikom od širenja radikalne zelene agende i ekstremnijeg oblika progresivne ideologije.

Kako bi se Europa i Hrvatska na vrijeme pripremila i sprječavala progresivizam ovog tipa, ova analiza donosi pregled američkih konzervativnih kritika nuspojava ESG-a.

Kao što lijek ima smisla samo u razumnoj mjeri, tako i ESG može pomoći u rješavanju određenih pitanja sadašnjosti i budućnosti, kao što su okolišna održivost i društvena raznolikost. Ipak, pitanje je zašto bi se lijek trebao propisivati kao obveza koja vrijedi u mnogo slučajeva, ako privatni sektor već ima razvijene politike usmjerene na ekološke i društvene dobrobiti. Dakle, treba li nam lijek i ako smo zdravi?

Autori: Igor Šlosar, Igor Sokolar i Daniel Hinšt – članovi Izvršnog odbora Centra za javne politike i ekonomske analize; autori pišu u ime CEA-e

Kraća verzija: Ekonomski Lab (na hrvatskom)

Shorter version: ESG green woke agenda (in English)

Temeljni izazov ESG-a

Uvid u mnoge ESG (environmental, social, and governance) čimbenike ukazuje kako se radi o legitimnim i uvelike opravdanim čimbenicima stvaranja poslovnih politika privatnog sektora, u vidu poticanja održivosti, raznolikosti i drugih ciljeva.

Pitanja dobrovoljnosti i slobode izbora

Uzimajući u obzir obvezujući pravni okvir, temeljni izazov javlja se kroz sljedeća pitanja.

Prvo, s obzirom da se radi legitimnim i opravdanim čimbenicima dobrih i poželjnih poslovnih politika, zašto poslovni subjekti ne bi samostalno i dobrovoljno, na osnovi moralnih vrlina, poželjeli donositi odluke u koristi takvih ESG ciljeva, čak i iznad postojećih standarda?

Drugo, kako će poslovni subjekti pokazati moralne vrline ukoliko se moral ne prepušta slobodnoj volji svake kompanije i pojedinca, već se moral pokušava socijalizirati i delegirati kao pravna obveza, a koja povlači i posljedice?

Pored navedenoga, ESG može otvoriti i dodatna pitanja o opsegu svojih učinaka u praksi, koji se teško mogu vidjeti iz puke činjenice da se radi o propisanoj obvezi izvješćivanja. Naime, ukoliko se pretpostavi da je određeni lijek generalno koristan, računa li se, opreza radi, i na nuspojave? Dakle, postavlja se pitanje odmjeravanja koristi i štete.

Ideološka pitanja

U pogledu rizika, primjena ESG-a može dovesti do društvenog pritiska na kompanije, kroz očekivanja da se bave rješavanjem raznih globalnih ekoloških i društvenih pitanja, a koja bi u razumnoj mjeri trebala biti stvar javnih politika, umjesto privatnog sektora. Štoviše, utjecaj radikalne zelene agende, a tako i kroz ESG, može pogotovo negativno utjecati na poslovanje kompanija u zrakoplovnoj, naftnoj, plinskoj, stočarskoj i drugim industrijama gdje su emisije CO2 neminovne, a krajnji sudionici u svemu tome smo svi mi ljudi, čiji je globalni socijalni grijeh taj veliki ugljični otisak.

Uzimajući u obzir faktore koji utječu na emisije i zagađenja, što ako dionici počnu očekivati jedenje što manje mesa u kantinama, što manje vožnje fosilnim automobilima ili što manje zračnog prijevoza? Štoviše, kakav bi bio učinak ovog posljednjeg na transatlantsko i globalno poslovanje?

U pogledu društvenog aspekta ESG-a, poticanje različitosti već se ionako podrazumijeva u mnogim kompanijama. Stoga se postavlja pitanje – što novo donosi društveni aspekt ESG-a? Sam po sebi, na prvi pogled, čini se da ESG ima općeniti čimbenik koji potiče različitosti i ravnopravnost. Ipak, u praksi nije jasan opseg učinka takvih politika.

Naime, tko će odrediti kada je opseg raznolikosti dovoljno velik i što se događa ako to nije ishod jer kompanija zapošljava na osnovi individualnih a ne identitetskih kriterija. Također, treba li kompanija omogućiti ravnopravnost muškaraca i žena (na čemu se u pogledu poticanja veće ravnomjernosti već ionako radi, sve više i više), ili je potrebno računati i na ideološke narative kako postoji mnogo rodova (genders), koji nadilaze tek „binarnu“ muško-žensku kategoriju.

Također, potiče li se različitost suzbijanjem realne diskriminacije, i/ili promicanjem pozitivne diskriminacije u korist određenih društvenih skupina odnosno identiteta? Uz sve navedeno, postavlja se i dublje pitanje mjere u kojoj postoje odnosno mogu postojati slučajevi promocije ideologije intersekcionalnosti, odnosno identitetske politike. S druge strane, klasično liberalno načelo, danas ujedno i konzervativno, polazi od vrijednosti individualne slobode, jednakosti prilika i privatnog vlasništva.

Naime, teorija intersekcionalnosti polazi od preklapajućih sustava opresije i privilegije, odnosno različitih razina diskriminacije.[1] Koncept se odnosi na načine presijecanja (intersekcija) među sustavima nejednakosti na osnovi rase, spola, rodnog identiteta, seksualne orijentacije, etniciteta i klase.[2] Isti mogu biti uzrokovani navodnim patrijarhatom i kolonijalizmom, u okviru složenih identiteta koji su u interakciji prilikom opresije. Takav se koncept nudi kao rješenje za borbu protiv diskriminacije i poticanje inkluzivnosti.[3]

Dakle, nuspojave se mogu vidjeti u praksama iza kojih primarno stoje ideološki motivirani akteri, koji u svojem djelovanju polaze od radikalne kritike temeljnih institucija zapadne civilizacije i samog američkog društva. U odnosu na navedeno, postoji individualna odgovornost umjesto da se stvara novi oblik kolektivizma kao pretjerani i generalizirani odgovor na društvene nepravde izvađene iz konteksta daleke prošlosti.

ESG i njegova uloga u korporativnom svijetu

ESG javlja se 2004. godine u izvještaju United Nations Global Compact: Who cares wins – connecting financial markets to a changing world.[4] U istom se navodi kako uključivanje ekoloških, društvenih i upravljačkih čimbenika upravljanja (ESG) u ulaganja može doprinijeti predvidljivosti i stabilnosti te održivom planetu. Također, ESG može utjecati na ugled kompanije koji je kao nematerijalna imovina sve važniji dio ukupne tržišne vrijednosti kompanije.[5]

Krajem 2010-tih godina ESG se razvio kao cjeloviti okvir za socijalne i okolišne učinke, s mnogo agencija za ESG rejting i ESG ulagača.[6] Više od 35 trilijuna dolara globalnih sredstava procjenjuje se s nekim oblikom kriterija održivosti, što je porast od za više od 50% od 2016. godine. Direktori kompaniji s S&P 500 sada u prosjeku spominju ESG devet puta po kvartalu tijekom konferencijskih poziva vezanih za rezultate poslovanja, što je znatan porast u odnosu na samo jednom (ako i toliko) u 2017. godini.[7]

ESG predstavlja sveobuhvatan okvir za procjenu održivosti i društvenog utjecaja kompanije uz njezinu financijsku učinkovitost. ESG se usredotočuje na prepoznavanje svih nefinancijskih rizika i prilika povezanih s redovitim poslovanjem kompanije. Također, ESG ide dalje od samih ekoloških pitanja poput klimatskih promjena i nedostatka resursa te obuhvaća sve nefinancijske aspekte koji obično nisu uključeni u tradicionalno financijsko izvještavanje.

ESG postaje sve važniji u svakodnevnom narativu, označavajući ga kao način da se promijeni tradicionalni pogled na kompanije kao čuvare kapitala te ih postavlja kao entitete čiji posao sada uključuje veću svijest o vlastitom utjecaju na okoliš i društvo. Kompanije su sada potaknute pažljivije pratiti svoj utjecaj na okoliš i održivost svojih procesa, kako bi bile svjesnije prepoznavanja društvenih pitanja[8]. ESG postaje sve relevantniji aspekt korporativnih strategija i investicijskih analiza, a investitori sve više gledaju ESG ocjene određene kompanije kako bi odlučili hoće li u nju ulagati[9].

Tri komponente ESG-a

ESG definira tri međusobno povezana stupa, od kojih svaki obuhvaća jedno od relevantnih područja poslovanja.

Okolišni stup (E – environmental) bavi se emisijama CO2, obuhvaćajući stakleničke plinove kao i zagađivače zraka, vode i tla. Uz emisije, ovaj se dio također bavi korištenjem resursa, procjenjujući koristi li kompanija nove ili reciklirane materijale u svojim proizvodnim procesima. Također, ispituje koliko učinkovito kompanija upravlja svojim materijalima tijekom njihova životnog ciklusa, uključujući stopu recikliranja i odlaganje na odlagališta. Istovremeno se ocjenjuje kružnost poslovnih procesa i učinkovito korištenje vodnih resursa.

Nadalje, ESG se odnosi i na određene izazove povezane s krčenjem šuma, očuvanjem bioraznolikosti i slično. Na isti način na koji se kompanije ocjenjuju prema njihovom negativnom doprinosu okolišu, E element u ESG-u također prepoznaje pozitivne napore i doprinose koje kompanije integriraju u svoju strategiju. Takve aktivnosti uključuju održivo poslovanje unutar opskrbnog lanca i dekarbonizaciju proizvodne linije. To je posebno relevantno za energetski intenzivne industrije (EIIs) kao što su kemijska, betonska i industrija čelika, koje pronalaze dekarbonizaciju težom zbog prirode svog poslovanja.

Kada govorimo o društvenom stupu ESG-a (S – social), kompanije objavljuju svoje strategije za poticanje razvoja zaposlenika i održavanje pravednih radnih praksi. To također uključuje obuku i napredovanje u karijeri unutar same kompanije. Koristeći izraz „ljudski kapital“[10], ESG rejting kompanije dodatno procjenjuju metrike poput angažmana zaposlenika, stope zadržavanja, profita po zaposleniku, njihove sigurnosti, broja zaposlenika uključenih u programe dobrobiti.[11]

Uz već spomenute čimbenike, kompanije također dobivaju pozitivne ocjene ovisno o tome koliko je raznoliko, pravično i inkluzivno njihovo radno okruženje, dovodeći do podskupa pravila u obliku sustava DEI (diversity, equity, inclusion). Kompanije se sve više ocjenjuju prema svojim DEI naporima. DEI parametri uključuju niz identiteta među zaposlenicima, uključujući rasu, etničku pripadnost, rodni identitet, seksualnu orijentaciju, kulturno porijeklo, status veterana, dob, invaliditet, bračni status i vjerska uvjerenja. Kompanije se ocjenjuju prema zastupljenosti ovih raznolikih skupina unutar svoje radne snage, posebno u vodstvu.[12]

DEI mjere također se usredotočuju na osiguravanje jednakog pristupa, poput pravednih praksi plaćanja, postotka upravljačkih pozicija koje drže raznolike osobe i inkluzivnih strategija zapošljavanja. Inicijative za inkluziju uključuju suradnju s vodstvom kompanije kako bi se osiguralo sagledavanje potreba i perspektiva raznolikih zaposlenika prilikom odlučivanja.[13]

Upravljački stup (G – governance) obuhvaća niz pitanja koja ilustriraju kako se kompanijom upravlja i kako se odgovara dionicima. Među metrikama nalaze se prava dioničara, raznolikost upravnog odbora, naknade izvršnim direktorima i korporativno ponašanje. Prava dioničara usredotočuju se na osiguranje da dioničari imaju pravo glasa u korporativnim odlukama, s mogućnošću glasanja, pristupa informacijama i utjecaja na smjer kompanije. Raznolikost upravnog odbora naglašava važnost raznovrsnog odbora direktora, koji obuhvaća širok spektar pozadina, vještina i iskustava, što dovodi do učinkovitijeg donošenja odluka i signalizira predanost kompanije inkluzivnosti.[14]

Naknade izvršnim direktorima razmatraju se u kontekstu usklađenosti s ciljevima održivosti kompanije i dugoročnim uspjehom, s rastućim očekivanjem da će ovi paketi poticati odgovorno ponašanje i povezivati se s ESG učinkom. Korporativno ponašanje uključuje održavanje etičkih poslovnih praksi, poput usklađenosti s propisima, antikorupcijskih napora i sprječavanja anti-konkurentskih aktivnosti. Osim toga, stup upravljanja uključuje upravljanje rizicima i nadzor, osiguravajući da kompanije imaju mehanizme za učinkovito prepoznavanje i ublažavanje rizika. Transparentnost i odgovornost temelj su svih ovih aspekata, s jasnim praksama izvješćivanja i objavljivanja koje grade povjerenje i održavaju povjerenje dionika.[15]

ESG rejting i problem standardizacije

ESG analiza polazi od evaluacije različitih rizika i prilika – sigurnost podataka, ekstremni vremenski uvjeti, kvaliteta proizvoda, prijevare, zdravlje i sigurnost, efikasnost korištenja vodnih i energetskih resursa, raznolikost radne snage, upravljanje lancem opskrbe, čista tehnologija i dr. ESG bodovi mogu biti od 0 do 10, a rejting od AAA do CCC. Bodovi i rejting govore o sposobnosti upravljanja rizicima vezanim uz pitanja okoliša, društva i upravljanja.[16]

ESG rejting pomaže ulagačima kako bi prepoznali kompanije koje su vodeće u sektoru, a pogledu rizika i prilika koje se ne mogu vidjeti putem financijskih analiza.[17] Također, isti pruža mišljenje o profilu održivosti kompanije, procjenjujući izloženost rizicima vezanim uz održivost te njihov utjecaj na okoliš i društvo i okoliš. Takve ocjene imaju sve važniji utjecaj na tržište kapitala i povjerenje ulagača.[18]

Nedavno izdavanje standarda Međunarodnog odbora za standarde održivosti (ISSB) Međunarodne organizacije za standardizaciju financijskih izvještaja (IFRS), koji su usklađeni sa smjernicama Radne skupine za objavljivanje financijskih informacija povezanih s klimom (TCFD), postavlja piranje postoji li nešto poput previše standardizacije. Tijekom posljednjih deset godina, ESG tržište je eksplodiralo te sada uključuje stotine agencija za ocjenjivanje, načela usklađivanja, konzultantske kompanije i druge elemente, stvarajući prilično zbunjujuće okruženje za kompanije. Za mnoge dionike, pomak prema standardizaciji je dobrodošao razvoj[19]. Cilj je osloboditi ih od beskonačnih sati pokušavajući dešifrirati različite metodologije kako bi se razumjelo što svaka metrika predstavlja i kako se nositi s oprečnim zahtjevima.[20]

Različit pristup ESG agencija prilikom ocjenjivanja

ESG agencije za ocjenjivanje su neovisne kompanije koje razvijaju sustave za procjenu učinkovitosti u pogledu okoliša, društva i upravljanja (ESG). ESG ocjena zamišljena je kao nepristrana procjena kako kompanija stoji s obzirom na ESG pravila i mjerila. Mjeri dva glavna aspekta: koliko je kompanija „dobra“ u adresiranju metrika ESG-ja i koliko je izložena riziku povezanim s ESG-om. Svaka agencija koristi svoju metodologiju i kriterije za ocjenjivanje kompaniji. Neke agencije koriste ljestvicu od 0 do 100, dok druge, poput MSCI-ja, kategoriziraju kompanije kao lidere, prosječne ili slabe. Da bismo dobili širu sliku o tome kako različite ESG agencije ocjenjuju kompanije, pogledat ćemo nekoliko njih. Prvo, MSCI ESG Research kategorizira kompanije u tri skupine: lidere, prosječne i slabe, na temelju njihovog upravljanja ESG rizicima i prilikama u odnosu na druge sektore.[21]

Kompanije s ocjenom AAA i AA smatraju se “liderima”, s ocjenama A, BBB ili BB smatraju se “prosječnima”, dok s ocjenama B ili CCC spadaju u kategoriju “slabih”.[22] Kao i druge agencije za ocjenjivanje, ocjene su podijeljene u tri glavne kategorije: okoliš, društvo i upravljanje, svaka s vlastitom ocjenom na istoj ljestvici od 0 do 100. Institutional Shareholder Services (ISS) ocjene kvalitete fokusiraju se na “G”, ili upravljanje.[23]

Sustav ocjenjivanja ISS Quality Score koristi ljestvicu od 1. do 10. decila, gdje ocjena u 1. decilu označava vrhunske prakse upravljanja i smanjen rizik upravljanja, dok ocjena u 10. decilu označava povećani rizik upravljanja. Ova metodologija ispituje više od 200 elemenata, koji su kategorizirani u četiri ključna stupa: struktura odbora, naknade, prava dioničara i nadzor revizije i rizika. Svakom faktoru dodijeljena je određena težina na temelju regionalnih standarda upravljanja, ISS-ovih pravila glasanja i utjecaja na prakse upravljanja.[24]

Bloomberg ESG Data ima svoj način izračuna ESG ocjena, koji je dizajniran da smanji višak informacija, učini podatke dosljednijima, riješi probleme s različitim veličinama kompaniji i smanji praznine u informacijama, što pomaže investitorima u razumijevanju ESG izvedbe.[25]

CDP (prije poznat kao Carbon Disclosure Project) fokusira se na utjecaj na okoliš, ili “E” u ESG-u. CDP ocjene fokusiraju se na pojedinačne kompanije i njihove napore u objavljivanju, upravljanju i smanjenju njihovog utjecaja na okoliš. Kompanije koje sudjeluju u procesu objavljivanja CDP-a dobivaju ocjenu (od A do D-) na temelju njihove transparentnosti, upravljanja rizicima i napora za ublažavanje klimatskih promjena. Viša ocjena (npr. A ili A-) ukazuje na bolju ekološku izvedbu i predanost rješavanju klimatskih promjena.[26]

U konačnici, iako ideja dosljednog izvješćivanja o ESG-u ima svojih prednosti, izazovi provedbe i udovoljavanja različitim očekivanjima dionika čine to složenim poduhvatom. Bez standardizacije, regulacije i zajedničkog osjećaja svrhe, ESG otvara vrata za tzv. greenwashing.

Problemi u trenutnom pristupu ESG rejtingu

Problemi s ESG ocjenjivanjem i bodovanjem su višestruki. Kao prvo, postoji jasan nedostatak univerzalnih definicija i različiti kriteriji svake od ESG rejting kompanija. ESG kriteriji obuhvaćaju širok spektar tema, od utjecaja na okoliš i klimatskih promjena do radnih praksi i korporativnog upravljanja. Ova raznolikost rezultirala je fragmentiranim krajolikom, s brojnim organizacijama i agencijama koje predlažu vlastite skupove standarda. Drugo, ESG postaje sve više veliki administrativni teret s kojim se kompanije moraju nositi. Treće, ESG metrike riskiraju da se kompanije fokusiraju samo na one metrike koje im jamče bolji rezultat (kao što su razine CO2), zanemarujući sve druge rizike koji bi mogli biti prisutni. Konačno, različiti dionici imaju različite prioritete u različitim sektorima.

Za neke bi dionike ekološki problemi mogli biti važniji, pa bi kompanija s visokim ocjenama za društvene ili upravljačke aspekte još uvijek mogla biti “kažnjena” od strane onih koji smatraju da bi kompanija trebala učiniti više na području okoliša, umjesto da se fokusira na S ili G elemente.

Razlika između CSR-a i ESG-a

Iako se ovi pojmovi ponekad koriste kao sinonimi, oni se ipak razlikuju. Korporativna društvena odgovornost (CSR) predstavlja model samoregulacije koji se bavi (ili bi se barem trebao baviti) negativnim eksternalijama određene kompanije ili sektora. Negativna eksternalija znači nametanje troška trećoj strani kao neizravni rezultat radnji druge strane. Negativne eksternalije nastaju kada jedna strana, pogorša položaj druge strane, a da pritom zbog toga ne snosi troškove. CSR se često koristi za poboljšanje imidža kompanije i morala dionika. S druge strane, ESG je mjerljivi skup metrike osmišljen kako bi ocijenio kompanije na temelju njihove izvedbe u nizu pitanja (neka od njih navedena su ranije). Riječ je o postavljanju mjerljivih ciljeva i zatim pokušaju da se ti ciljevi postignu. ESG je više usmjeren na detalje[27] i sve je više predmet pravnih obveza.

Razlika između ESG-a i ERM-a

ESG je potrebno razlikovati u odnosu na ERM. Naime, Enterprise Risk Management odnosno integrirano upravljanje rizicima, znači da organizacija (bilo koje vrste), pored financijskih rizika, prepoznaje upravljanje i drugim vrstama rizika; to mogu biti i geopolitički, sigurnosni, tehnološki, reputacijski, regulatorni i drugi rizici. ERM povezuje sve rizike sa strateškim planiranjem i korporativnim upravljanjem koje zahtijeva redizajn organizacijske kulture, upravljanje kvalitetom (ISO 31000), podršku vodstva organizacije i horizontalno nadilaženje silosnih ograničenja. Iako se čini da ERM i ESG imaju dodirne točke, ERM dobrovoljan, dok ESG sve više predstavlja pravnu obvezu izvješćivanja.

Primjerice, prema velikom izvješću Enterprise Risk Management Initiative pri North Carolina State University (NCSU) i konzultantske firme Protiviti, među najvećih deset kratkoročnih rizika za poslovni sektor diljem svijeta na petom se mjestu nalaze regulatorne promjene, troškovi i nadzor, odnosno izvješćivanje vezano uz održivost i klimatske promjene.[28]

Shodno tome, u okviru ERM-a bi se ESG mogao pojaviti kao jedan od rizika, kada se gleda obveza izvješćivanja odnosno regulatornog usklađivanja. S druge strane, ERM može integrirati i one rizike koji se odnose na pitanja održivosti, diskriminacije i dr. Dakle, ERM može ali i ne mora uključivati ESG. Ipak, kako ERM gleda i na regulatorne rizike, moglo bi se zaključiti kako inkluzivna priroda ERM-a u pogledu različitih rizika može na ESG gledati kao na rizik. Dok je to stvar procjene rizika od slučaja do slučaja, sigurno je kako ERM ne predstavlja pravnu obvezu, dok ESG sve više postaje predmet reguliranja na europskoj i američkoj razini.

Analiza europskog i američkog pravnog okvira ESG-a

Globalni trendovi usmjereni na održive financije i odgovorne korporativne prakse doveli su do razvoja regulatornih okvira usmjerenih na ESG pitanja . Europska unija (EU) i Sjedinjene Američke Države (SAD) su pritom, polazeći s različitih početnih stajališta i pristupa regulaciji, razvile vlastite specifične pravne okvire, koji zbog isprepletenosti sve više konvergiraju.

ESG okvir u Europskoj uniji

Tradicionalni europski pristup povijesno je preskriptivne prirode, odražavajući težnju za reguliranjem odnosa, a radi ostvarenja određenih ciljeva. Takav je pristup vidljiv i kod sve opsežnijeg ESG zakonodavstva EU-a, čiji su najznačajniji važeći i nadolazeći akti sljedeći:

  • Uredba (EU) 2019/2088 o objavama povezanim s održivosti u financijskom sektoru (SFDR) stupila je na snagu 2021. te joj je cilj standardizirati i povećati transparentnost u otkrivanju informacija povezanih s ESG-om od strane sudionika na financijskim tržištima, kao što su investicijska društva i upravitelji fondova. SFDR kao uredba uvodi obvezne zahtjeve za objavljivanjem informacija o tome kako sudionici na financijskim tržištima integriraju rizike održivosti u proces odlučivanja o ulaganju.[29]
  • Uredba (EU) 2020/852 o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (Uredba o EU taksonomiji) usvojena je 2020. te utvrđuje sustav klasifikacije (taksonomiju) za održive ekonomske aktivnosti. Njime se utvrđuju kriteriji za određivanje da li je ekonomska aktivnost ekološki održiva. Uredba je namijenjena sprječavanju greenwashinga i pomoć ulagačima u prepoznavanju ekološki održivih ulaganja, usmjeravajući ulaganja prema održivosti.[30] Dakle, EU preskriptivno pristupa određivanju koja se ekonomska aktivnost može smatrati ekološki održivom, čime preuzima progresivnu ulogu u svojim ovlastima.
  • Uredba (EU) 2023/2631 o europskim zelenim obveznicama usvojena je 2023. te za cilj ima uspostaviti nove standarde izdavanja europskih zelenih obveznica u provedbi strategije financiranja održivog rasta i prelaska na klimatsku neutralnost, nadovezujući se na Uredbu o EU taksonomiji, s namjerom sprječavanja greenwashinga, poticanja povjerenja u tržište zelenih obveznica i olakšavanja raspodjele kapitala prema održivim ulaganjima.[31] U kontekstu navedene intervencije, postavlja se pitanje opravdanosti preferiranja zelenih obveznica u odnosu na druge.
  • Uredba (EU) 2023/956 o mehanizmu za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM) je usvojena 2023. s proklamiranim ciljem smanjenja emisija ugljika, određivanja pravedne cijene ugljika emitiranog tijekom proizvodnje robe s visokim emisijama ugljika uvezene u EU i poticanja čišće industrijske proizvodnje pomoću metodologije za izračun ugrađenih emisija u skladu s Pariškim sporazumom i paketom EU-a „Spremni za 55 %”.[32]
  • Delegirana uredba Komisije (EU) 2023/2772 o dopuni Direktive 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu standarda izvještavanja o održivosti utvrđuje prvi skup europskih standarda izvještavanja o održivosti (“ESRS”), sukladno odredbama Direktive (EU) 2022/2464 o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD). Takvi standardi trebaju se primjenjivati se od 1. siječnja 2024. godine, za financijske godine koje počinju nakon 1. siječnja 2024. godine.[33]
  • Prijedlog Uredbe o transparentnosti i integritetu aktivnosti dodjele okolišnih, društvenih i upravljačkih rejtinga za proklamirani cilj ima ojačati pouzdanost i usporedivost ESG ocjena poboljšanjem transparentnosti i integriteta poslovanja pružatelja ESG ocjena i sprječavanjem mogućih sukoba interesa. Pružatelji ESG rejtinga morat će biti ovlašteni i biti nadzirani od strane Europske agencije za vrijednosne papire i tržišta (ESMA) te se pridržavati zahtjeva transparentnosti, posebno u pogledu njihove metodologije i izvora informacija.[34]
  • Direktiva (EU) 2022/2464 o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD) usvojena je 2023. godine. Njen je cilj poboljšati dosljednost, usporedivost i pouzdanost izvještavanja o održivosti proširenjem opsega zahtjeva za izvještavanje na više poduzeća, i to za financijske godine koje počinju od 2024. godine. Njome se nadopunjuju i zamjenjuju i proširuju obveze iz Direktive 2014/95/EU o nefinancijskom korporativnom izvještavanju (NFRD), koja bila je na snazi od 2014. CSRD proširuje obvezu izvještavanja na više društava, uključujući i srednje velika poduzeća, s proklamiranim ciljem dosljednijeg, transparentnijeg i pouzdanijeg izvještavanja o održivosti društava. Direktiva nalaže detaljno izvještavanje o okolišnim, društvenim i upravljačkim aspektima. Predviđa postupnu implementaciju, uz usklađenje s drugim propisima EU-a o održivosti.[35] Dakle, CSRD za pojedine subjekte proširuje i za široki krug drugih subjekata uvodi obvezu detaljnog izvještavanja, što pretpostavlja dodatno opterećenje vremenskih i ljudskih resursa zbog potrebe usklađivanja.
  • Direktiva (EU) 2022/2381 o poboljšanju rodne ravnoteže u upravama i nadzornim odborima kompanija na burzi za cilj ima promicanje rodne raznolikosti kod vodećih uloga u velikim tvrtkama unutar EU-a.[36] U kontekstu navedenoga, postavlja se pitanje bi li poduzeća koja su na burzi mogla i dobrovoljno odlučiti o rodnoj ravnoteži i raznolikosti u svojem menadžmentu. Drugim riječima, pitanje je kako bi poduzeća uopće mogla svojim ulagačima i kupcima signalizirati vrline povezane s navedenim ciljem ako su na takvo što obvezane, bez mogućnosti autonomnog moralnog odabira.
  • Prijedlog Direktive o dužnoj pažnji za održivo poslovanje (CSDDD) usmjeren je na poduzeća koja prelaze određeni financijski prag, s naglaskom na dubinsku analizu poslovanja i lanaca opskrbe.[37] Dakle, poduzeća se obvezuje na analiziranje lanaca opskrbe, kao da takvo što ne bi mogla raditi na osnovi vlastitih odluka, prateći zahtjeve i preferencije svojih ulagača i kupaca.
  • Prijedlog Direktive o novim pravilima o dokazivanju zelenih tvrdnji usmjeren je na sprječavanje greenwashinga, nastojeći osigurati točnost i jasnoću ekoloških tvrdnji na proizvodima.[38]

Navedeni propisi i prijedlozi, kao i niz drugih povezanih propisa, dio su sveobuhvatnih i kontinuiranih intervencija s razine EU-a, čiji je cilj preoblikovanje korporativnog krajolika EU-a u smjeru održivosti, ekologije i rodne ravnopravnosti. Dakle, poduzeća koji posluju u EU moraju konstantno održavati korake s brojnim ESG propisima EU-a.

Europski politički dogovor o regulaciji ESG-a

Europski parlament i Vijeće Europske unije postigli su privremeni dogovor o novom zakonodavstvu osmišljenom za povećanje transparentnosti i javne odgovornosti agencija za ESG ocjenjivanje. Dogovor, postignut u veljači 2024. godine, slijedio je nakon prijedloga Europske komisije iz lipnja 2023. godine, s ciljem povećanja vjerodostojnosti pružatelja ESG ocjena. Taj prijedlog potaknut je pismom Europskog tijela za vrijednosne papire i tržišta (ESMA), regulatora financijskih tržišta EU-a, poslanim Komisiji u siječnju 2021.[39]

Pismo je istaknulo “nereguliranu i nenadziranu prirodu” više milijardi dolara vrijednog ESG tržišta i sugeriralo da ESMA preuzme “izravne nadzorne odgovornosti” nad agencijama za ocjenjivanje ESG-a. Prema novom privremenom dogovoru, sve glavne agencije za ocjenjivanje ESG-a sa sjedištem u EU-u moraju biti ovlaštene i regulirane od strane ESMA-e. Kako bi mogle djelovati unutar EU-a, agencije sa sjedištem izvan EU-a morat će biti službeno potvrđene od strane druge agencije ovlaštene od strane ESMA-e ili od nacionalnog financijskog regulatora odobrenog od strane ESMA-e.[40]

Europska komisija predstavila je u lipnju 2023. prijedlog uredbe o transparentnosti i integritetu aktivnosti dodjele okolišnih, socijalnih i upravljačkih rejtinga[41]. Prijedlog ima za cilj poboljšati kvalitetu informacija ESG rejtinga kroz povećanje transparentnosti traženih metrika, ali i poslovanja ESG agencija. Završno glasanje u ECON odboru Europskog parlamenta oko dokumenta pokazalo je da su EPP (kršćanski demokrati), Renew Europe (liberali), S&D (socijalisti) i Verts/ALE (zeleni) glasali za navedenu uredbu, dok je ECR (konzervativci) glasao protiv, ili su bili odsutni.[42] Pritom je predloženo više od 500 amandmana. Jedna od najvažnijih promjena, u usporedbi s izvornim prijedlogom Komisije, bila je “razdvajanje” ESG elemenata, umjesto jedne ukupne ESG ocjene koju koriste S&P Global i Londonska burza.[43]

Kritike unutar Europske unije

Unatoč svojoj reputaciji lidera u borbi protiv klimatskih promjena i održivosti, EU je naišla na poteškoće. Pokušaj ometanja usvajanja novih pravila za izvještavanje o održivosti gotovo je bio uspješan, iako inicijativa za odgodu njihove provedbe dobiva na zamahu.

Napore za blokiranjem usvajanja novih standarda za izvještavanje o održivosti predvodili su zastupnici desnog centra iz najveće stranke u Europskom parlamentu, Europske pučke stranke (EPP). Koalicija od desnih i liberalnih zastupnika pokušala je spriječiti usvajanje tih standarda, tvrdeći da bi nametnuli značajan administrativni teret, što je suprotno cilju EU-a. Međutim, njihov pokušaj nije uspio, s obzirom da je 359 glasova bilo za nova pravila, a 261 protiv. Europska komisija već je ublažila predložena pravila, koja su izvorno sastavljena od strane savjetodavnog tijela EU za računovodstvo, EFRAG.[44]

Ipak, konačna verzija Europskih standarda za izvještavanje o održivosti (ESRS) zahtijeva od otprilike 50 000 kompanija da počnu prikupljati ESG podatke. U međuvremenu, EPP se protivi drugom propisu – Direktivi o korporativnoj odgovornosti za održivost (CSDDD). Zastupnici EPP-a nedavno su osigurali uvođenje dvogodišnjeg razdoblja odgode za podnošenje sektorskih izvještaja i određene obveze za kompanije izvan EU-a, što je propisano u direktivi. Unatoč protivljenjima, širi europski okvir za izvještavanje o ESG-u uglavnom napreduje prema planu, što dovodi do napetosti između ciljeva održivosti i zabrinutosti zbog tereta usklađivanja.[45]

Nakon niza kriza koje su zahvatile EU tijekom posljednjih nekoliko godina, smanjenje emisija CO2 postalo je središnji cilj EU-a. S druge strane, Europska investicijska banka (EIB) pozicionirala se kao “klimatska banka”, zahtijevajući da njezine godišnje infrastrukturne investicije od 60 – 70 milijardi eura budu opravdane njihovim utjecajem na okoliš. EIB je također uspostavio “EU taksonomiju za održive aktivnosti” kao glavni kriterij za buduće odobravanje financiranja. Ovo je rizično jer će taksonomija (ekvivalent ciljeva održivog razvoja UN-a) dodati legitimitet za daljnje upitne politike koje provodi zakonodavstvo EU-a[46].

Implementacija ESG propisa na primjeru CSRD-a

Stupanjem na snagu Direktive (EU) 2022/2464 o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD) u siječnju 2024. godine, bitno je proširen i izmijenjen opseg izvještavanja u odnosu na dotadašnju Direktivu 2014/95/EU o nefinancijskom korporativnom izvještavanju (NFRD), koja bila je na snazi od 2014. godine. CSRD tako proširuje svoj doseg kako bi obuhvatio veći broj poduzeća kroz nekoliko etapa, slijedom čega se procjenjuje se da će do pune implementacije 2029. godine obvezivati oko 50.000 poduzeća.[47]

Prva etapa usklađivanja je od siječnja 2024. godine, s prvim izvještajima u 2025. godini, u kojem se razdoblju CSRD primjenjuje na velika poduzeća koje su već obveznici NFRD-a. Druga etapa usklađivanja je od siječnja 2025. godine, s prvim izvještajima u 2026. godini, kada se primjena CSRD-a širi na ostala velika poduzeća, koji do tada nisu bili obveznici NFRD-a. Treća etapa usklađivanja je od siječnja 2026. godine, s prvim izvještajima u 2027. godini, od kada se CSRD primjenjuje i na mala i srednja poduzeća, isključujući mikro poduzeća. Na poduzeća iz trećih zemalja CSRD se primjenjuje od 2028., s prvim izvještajima u 2029.[48]

Središnji elementi CSRD-a njezini su strogi zahtjevi za izvještavanjem, obuhvaćeni unutar 1.178 podatkovnih točaka nefinancijskog izvještavanja utvrđenih u Europskim standardima izvještavanja o održivosti (ESRS) Europske savjetodavne skupine za financijsko izvještavanje (EFRAG).[49]

Pri tome se izvješća imaju sastavljati s aspekta dvostruke materijalnosti, sukladno čemu se ne izvještava samo o podacima u mjeri nužnoj za razumijevanje razvoja, poslovnih rezultata i položaja poduzeća već i o podacima potrebnima za razumijevanje učinka aktivnosti poduzeća na pitanja u području okoliša, socijalna i kadrovska pitanja, poštivanje ljudskih prava, borbu protiv korupcije i pitanja u vezi s podmićivanjem. Time se integriraju financijski i nefinancijski podaci, koji bi se imali učiniti dostupnima za pristup putem europske jedinstvene pristupne točke (ESAP). Nadalje, CSRD obveznicima izvještavanja nameće obvezu angažmana neovisnog revizora radi revizije iznesenih podataka, s ciljem osiguranja točnosti i pouzdanosti podataka, te povećanja njihove vjerodostojnosti.[50]

ESG čimbenici

Prethodno navedeni Europski standardi izvještavanja o održivosti osobito uključuju izvještavanje o sljedećim nefinancijskim čimbenicima vezanih uz ESG:

  1. Okolišni čimbenici
  1. Ublažavanje klimatskih promjena,
    1. Prilagodba klimatskim promjenama,
    1. Vodeni i morski resursi,
    1. Iskorištavanje resursa i kružna ekonomija,
    1. Onečišćenje,
    1. Bioraznolikost i ekosustav.
  • Društveni čimbenici
  1. Jednako postupanje i jednake mogućnosti za sve, uključujući rodnu ravnopravnost i jednaku plaću za rad jednake vrijednosti, osposobljavanje i razvoj vještina, zapošljavanje i uključivanje osoba s invaliditetom, mjere protiv nasilja i uznemiravanja na radnom mjestu te raznolikost;
  • Radni uvjeti, uključujući sigurno zaposlenje, radno vrijeme, primjerene plaće, socijalni dijalog, slobodu udruživanja, postojanje radničkih vijeća, kolektivno pregovaranje, uključujući udio radnika obuhvaćenih kolektivnim ugovorima, prava radnika na informiranje, savjetovanje i sudjelovanje, ravnoteža između poslovnog i privatnog života te zdravlje i sigurnost;
  • Poštivanje ljudskih prava, temeljnih sloboda, demokratskih načela i standarda utvrđenih u Međunarodnoj povelji o ljudskim pravima i drugim temeljnim konvencijama UN-a o ljudskim pravima, uključujući Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom, Deklaraciji UN-a o pravima autohtonih naroda, Deklaraciji Međunarodne organizacije rada o temeljnim načelima i pravima na radu te temeljnim konvencijama Međunarodne organizacije rada, Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Europskoj socijalnoj povelji i Povelji Europske unije o temeljnim pravima;
  • Upravljački čimbenici
  1. Uloga administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela poduzeća u pogledu pitanja održivosti, te njihovom sastavu, kao i njihovom stručnom znanju i vještinama u vezi s ispunjavanjem te uloge ili pristupu koji takva tijela imaju takvom stručnom znanju i vještinama;
  • Glavne značajke sustava unutarnje kontrole i upravljanja rizicima poduzeća, u vezi s postupkom izvješćivanja o održivosti i odlučivanja;
  • Poslovna etika i korporativna kultura, uključujući borbu protiv korupcije i podmićivanja, zaštitu zviždača te dobrobit životinja;
  • Aktivnosti i napore poduzeća povezane s izvršavanjem političkog utjecaja, uključujući njegove aktivnosti lobiranja;
  • Upravljanje i kvaliteta odnosa s klijentima, dobavljačima i zajednicama na koje utječu djelatnosti poduzeća, uključujući prakse plaćanja, posebno kada je riječ o zakašnjelim plaćanjima malim i srednjim poduzećima.[51]

Troškovi i učinci

Navedena obveza nefinancijskog izvještavanja, osobito uzevši u obzir obvezu neovisne revizije prezentiranih podataka, od poduzeća iziskuje sveobuhvatnu pripremu za usklađenje, kao i proaktivni pristup, uključujući temeljitu analizu poduzeća i njegovog poslovanja, obuku osoblja, angažman odgovarajućih suradnika i budno praćenje regulatornih promjena. S aspekta administrativnih troškova, EFRAG u svojoj analizi troškova i koristi prve skupine europskih standarda izvještavanja o održivosti procjenjuje da bi, prilikom implementacije ESRS-a, poduzeća koja su već obveznici izvještavanja prema NFRD-u mogla prosječno očekivati jednokratni trošak izvještavanja od 287.000 EUR u prvoj godini te potom ukupni daljnji trošak izvještavanja od 320.000 EUR godišnje. Uz to, manja poduzeća mogla bi očekivati nešto niže troškove izvještavanja od dodatnih 36.000 EUR u prvoj godini te godišnje 40.000 EUR.[52]

Dodatni rizik obveznicima izvještavanja predstavlja činjenica da CSRD od država članica zahtijeva uspostavom učinkovitih sustava za istraživanje i sankcioniranje poduzeća koji ne ispunjavaju svoje obveze prema CSRD-u, ali i revizora.[53] Pritom se uspostava učinkovitih, razmjernih i odvraćajućih sankcija prepušta državama članicama. To će nužno dovesti do varijacije u sankcijama između različitih jurisdikcija, a neke od propisanih sankcija mogle bi biti i nefinancijske naravi. Tako je, primjerice, Francuska početkom 2024. propisala kaznenu odgovornost direktora društava za nepostupanje sukladno obvezama iz CSRD-a te im, uz novčanu kaznu u iznosu do 75.000 EUR, prijeti i zatvorska kazna u trajanju do pet godina.[54]

Sveobuhvatnost propisanih obveza i težina propisanih sankcija za nepridržavanje istih jasno signaliziraju poduzetnicima i investitorima odlučnost EU-a u što bržoj implementaciji ESG standarda. Ipak, nužno se postavlja pitanje prikladnosti preskriptivnog odnosno normativnog pristupa ESG standardima za postizanje proklamiranih ciljeva, odnosno može li se proklamirane ciljeve postići učinkovitije na manje restriktivan način, minimizirajući ili uklanjajući opterećenje, koje znači i prelijevanje troškova implementacije na krajnje korisnike.

Uzevši u obzir proklamirane ESG ciljeve, čak i ukoliko bi se i prihvatio stav da iste ne bi bilo moguće postići isključivo kroz samoregulaciju samih tržišnih aktera, postavlja se pitanje opravdanosti isključivo normativnog pristupa korporativnoj odgovornosti; osobito uzevši u obzir troškove implementacije i moguće sankcije, naspram manje restriktivnog pristupa, kojim bi se, polazeći od realnih okolnosti u kojima posluju određeni sektori, mogle procijeniti i objediniti najbolje održive poslovne prakse i iste uzdići na razinu preporuka i dobrovoljnih standarda. Kao takvi mogli bi biti temelj za ESG certifikaciju pojedinih poduzeća, dajući mogućnost izbora investitorima i potrošačima, bez izravnog kažnjavanja poduzeća koja zbog određenih okolnosti nisu u mogućnosti te standarde usvojiti.

Nadalje, studija ESG Book-a, kompanije za obradu podataka i tehnologiju održivosti, ispitala je platformu Svjetskog poslovnog vijeća za održivi razvoj (WBCSD) Reporting Exchange, koja prati više od 2,400 ESG propisa u više od 80 jurisdikcija širom svijeta, s ažuriranjima u realnom vremenu. Studija je otkrila kako je broj ESG propisa dramatično porastao – za 155% tijekom posljednjeg desetljeća, odnosno 1,255 novih ESG pravila uvedenih 2011. godine. Konteksta radi, samo 493 takvih propisa doneseno je od 2001. do 2010. godine, što predstavlja porast od 647% od početka 21. stoljeća.[55]

Unatoč ovom naglom porastu propisa, utjecaj na održive poslovne prakse ostaje neizvjestan, prema dr. Danielu Klieru, izvršnom direktoru ESG Booka. Klier je istaknuo kako nije jasno hoće li ovi propisi potaknuti kompanije prema stvarnoj održivosti ili će jednostavno dodati slojeve birokracije i troškove usklađivanja. “ESG regulacija postala je vruća tema na financijskim tržištima”, rekao je Klier. Zagovornici to smatraju važnim korakom prema održivijem i otpornijem društvu, gdje su kompanije odgovorne za svoje učinke na okoliš, društvene aspekte i upravljanje.[56] Međutim, Klier je također istaknuo drugu stranu debate, gdje kritičari tvrde da ESG propisi kompanijama nameću nepotreban teret, potencijalno gušeći ekonomski rast i inovacije. Kako se ovi propisi nastavljaju množiti, raste zabrinutost da bi takav teret mogao umanjiti poslovnu učinkovitost i povećati troškove.[57]

ESG okvir u Sjedinjenim Američkim Državama

Za razliku od pristupa EU-a, koji se temelji na donošenju propisa koji bi imali usmjeriti razvoj korporativne kulture prema određenim ESG standardima, u SAD-u se tradicionalno preferira dobrovoljni pristup, te je usvajanje ESG standarda uglavnom prepuštano tržišnim akterima, slijedom čega SAD nema toliko opsežan korpus regulative.

Unatoč navedenom, u SAD-u je recentno započela preskriptivna regulatorna transformacija, u sklopu koje su najznačajniji koraci bili sljedeći:

  • Izvršna uredba Predsjednika Joea Bidena iz 2021., kojom se uspostavlja obveza procjene, izvještavanja i ublažavanja klimatskih rizika u raznim sektorima.[58]
  • Komisija za vrijednosne papire i burze (U.S. Securities and Exchange Commission – SEC) osnovala je 2021. Radnu skupinu za klimu i ESG. Cilj Radne skupine je razvoj inicijativa za proaktivno prepoznavanje nepropisnog postupanja u vezi s ESG-om, kao i identifikacije potencijalnih kršenja obveze procjene, izvještavanja i ublažavanja klimatskih rizika prema važećim propisima.[59]
  • Vijeće za nadzor financijske stabilnosti (Financial Stability Oversight Council – FSOC), objavilo je 2021. izvješće u kojem su financijske agencije pozvane na integraciju upravljanja klimatskim rizikom u regulatorni sustav.[60]
  • Ministarstvo rada SAD (U.S. Department of Labor) donijelo je pravila kojima se ESG faktori procjenjuju prilikom odlučivanja o ulaganju u provedbi Zakona o mirovinskom osiguranju zaposlenika (ERISA).[61]
  • Nasdaq je 2023. uveo zahtjeve da poduzeća koja kotiraju na Nasdaq-ovoj burzi javno objavljuju godišnje statistike o raznolikosti odbora koristeći standardizirani predložak, uz obvezu pojašnjavanja razloga takvog stanja.[62]

Usporedba regulatornog pristupa EU-a i SAD-a

Može se vidjeti kako je Europska unija zauzela više preskriptivan odnosno normativan pristup, detaljno propisujući određena pravila i standarde. S druge strane, SAD je tek recentno počeo koristiti propise i regulatorna tijela, uglavnom zadržavajući dobrovoljni pristup.

Europski model pruža jasne smjernice i promiče dosljednu integraciju održivosti u svim sektorima, nastojeći osigurati transparentnost i odgovornost. Nasuprot tome, američki tržišno orijentirani pristup potiče inovacije i fleksibilnost, iskorištavajući inicijative privatnog sektora za poticanje promjena. S druge strane, strogi propisi EU mogu predstavljati značajne probleme poslovnom sektoru u pogledu postizanja usklađenosti, dok bi oslanjanje SAD-a na dobrovoljni pristup moglo dovesti značajnih diskrepancija u pristupima i stvoriti nesigurnost pojedinih aktera u vezi s vlastitom usklađenosti i odnosu s regulatornim tijelima.

UNDP ističe na fragmentiranost ESG pravila, odnosno kako nema standardiziranih globalnih zahtjeva.[63] Dok EU i SAD teže sve većem reguliranju, UNDP ukazuje i na nedostatak ujednačenog globalnog standarda u postavljanju zahtjeva. Time se otvara rizik od pokušaja stvaranja budućeg globalnog regulatornog okvira, unutar kojeg bi svaka neprikladnost nametnutih obveza predstavljala eksponencijalno akutniji problem. Pritom se postavlja pitanje koje bi institucionalno tijelo upravljalo i nadziralo takvu politiku, dok već i sama pravila EU-a mogu otvoriti pitanje razmjernosti, supsidijarnosti i individualne slobode.

Kritike think tankova prema ESG-u

Premda da na prvi pogled čini kako ESG donosi koristi, postoji i druga strana gledanja na ESG, odnosno određeni aspekti potencijalnih rizika koji uzimaju u obzir gore opisani temeljni izazov ESG-a. Kritičari ESG politika ukazuju na važnost borbe protiv „woke“ kapitalizma. Pritom je ta borba dijelom vođena i interesima industrije fosilnih goriva, koja podržava više organizacija, kao što su Heritage Foundation, Heartland Institute, American Legislative Exchange Council, American Petroleum Institute, Foundation for Government Accountability i Texas Public Policy Foundation, odnosno financiranje od braće Koch i od kompanija kao što su Chevron, ExxonMobil i ConocoPhillips.[64] U nastavku je pregled kritika nekoliko think tankova.

  • Fraser Institute

Kanadski slobodno-tržišni Fraser Institute objavio je nekoliko analiza koje se odnose na ESG[65], a nastavku se nalazi pregled pojedinih članaka.

Ukoliko ESG doprinosi nižim troškovima kapitala, zašto kompanije ne bi dobrovoljno objavile svoje ESG informacije, bez da se isto zahtijeva od strane regulatora. Naime, neke kompanije mogle izbjegavati ili odgađati obvezu objavljivanja takvih informacija.[66] Također, obaveza ESG izvješćivanja mogla bi obeshrabriti kompanije na izlazak na burzu te im povećati troškove. Ugljično-intenzivne industrije mogle biti imati štete od obveza.[67]

Prema Friedmanu, svrha privatnih kompanija je maksimiziranje profita. S druge strane, kritičari Friedmanovog dioničarskog modela korporativnog upravljanja predlažu da upravitelji kompanija uvedu dionički model. Ipak, praktična relevantnost takvog modela dovedena je u pitanje s obzirom da poslovanje kroz maksimizaciju profita ionako može djelovati u interesu dionika i zaposlenika. To je isplativo jer će kompanija koja zanemaruje klijente izgubiti prodaju u odnosu na kompanije koje promiču njihovu dobrobit. Također, kompanija koja iskorištava zaposlenike teže će zapošljavati u usporedbi s konkurentima.[68]

Inače je model dionika inferioran u odnosu na dioničarski model jer će članovi korporativnih odbora i viši menadžeri u modelu dionika vjerojatnije provoditi strategije koje im donose korist na štetu dioničara i drugih dionika. U tom slučaju, zainteresiranim stranama teže je pratiti učinak poslovanja, ukoliko menadžeri rade sa širokim, možda proturječnim, i teško mjerljivim ciljevima, primjerice vezanim uz klimatske promjene, nejednakost prihoda i diskriminaciju. Navedeno je slično Friedmanovom upozorenju kako se od menadžmenta u privatnom sektoru ne bi trebalo očekivati obavljanje uloge političara[69] koji bi se usmjeravali na pokušaje ispunjavanja socijalnih i ideoloških ciljeva, očekivanih od strane nekih dionika.

Također, mješovite kompanije, u kojima postoji i državno i privatno vlasništvo, manje su profitabilne od privatnih kompanija, uz manju vjerojatnost postizanja ciljanih društvenih koristi. Stoga će društvene interese vjerojatnije promicati učinkovite kompanije, na osnovi dioničarskog modela upravljanja, u odnosu na razne obveze i pritiske na kompanije u pogledu društvenih i ekoloških ciljeva povezanih s dioničkim modelom.[70] Tim više, zbog usmjerenosti na višestruke ciljeve, kompanije bi mogle postati manje profitabilne uz dionički model.[71]

ESG može imati negativne društvene eksternalije, premda je teško izračunati troškove. Također, nema dokaza da bi moguće koristi od vanjskih učinaka ESG-a nadmašile troškove zbog neučinkovitog upravljanja na osnovi ESG obaveza.[72]

Provjere na osnovi ESG-a mogu uključivati složene i skupe revizije. Također, troškovi u svezi s obaveznim jednoobraznim ESG objavama veći su od troškova objavljivanja financijskih podataka. Uostalom, mnogi su ESG problemi specifični za kompaniju, s važnošću koja varira ovisno o industriji, geografskoj lokaciji i drugim faktorima.[73]

Nadalje, implementacija standardiziranog globalnog okvira za ESG je nepraktična i skupa zbog specifičnih značajki ESG izvješćivanja, za razliku od financijskog izvješćivanja. Naime, postavlja se pitanje proizvoljnosti utvrđivanja širokog skupa pitanja na koje bi se odnosilo ESG izvješćivanje.[74] Također, interesi ESG dionika su različiti, a tako njihova stajališta o podacima koji su od materijalnog interesa za korporativno otkrivanje. Uz to, izazov identifikacije činjenica i specifičnost ESG informacija ovisi o sektoru, poslovnom modelu i geografskoj lokaciji kompanije. U konačnici, različita stajališta vezana uz ESG pitanja uključivat će vrijednosne prosudbe u standardiziranje ESG objavljivanja, što će proces učiniti skupim[75] i ideološki pristranim.

U odnosu na izazov pružanja razumljivih i točnih informacija, širina ESG standarda ostavlja više prostora za tumačenja od strane menadžmenta o tome koje se informacije trebaju objaviti, što može dovesti i do pogrešnog izvješćivanja. S druge strane, kada bi se općenito primjenjivali specifični standardi, ne bi odgovarali okolnostima određene kompanije, te bi stoga imali ograničenu vrijednost za dionike. Dodatni je izazov kvantificiranje informacija relevantnih za dionike, primjerice o sastavu članstva u upravnim odborima. Dakle, bez mogućnosti agregiranja ESG aktivnosti u jedinstvenu metriku, nemoguće je rangirati kompanije prema standardiziranom indeksu. U konačnici, provođenje propisanih ESG standarda izvješćivanja je izazovno zbog subjektivne metrike.[76]

Razne državne intervencije, uključujući nove poreze na CO2, zabrane u slučaju novih vozila koja ispuštaju stakleničke plinove, sadrže nerealne rokove prilagodbe, prekomjerne troškove, a nedostaju im odgovarajuće zamjene. Također, zabrana ugljičnih goriva, pogoršala bi probleme koje su rješavala dok su omogućavala zadovoljenje potreba stanovništva.[77] Dakle, svijet će i dalje ovisiti o fosilnim gorivima, koliko god se smanjuje njihova upotreba.

Desetljećima je fokus bio na institucijama sigurnih vlasničkih prava, individualnih prava i vladavine prava. Pritom institucije koje potiču rast ujedno promiču i kvalitetu okoliša i prosperitet.[78] U tom pogledu, zelena agenda koja se nudi kao alternativa postojećem sustavu slobodno-tržišnog kapitalizma nikako nije utemeljena, već se radi o ideološki motiviranoj lažnoj dilemi. Drugim riječima, slobodno tržište donosi i pozitivne okolišne učinke, koliko god da je ugljični otisak prisutan i neizbježan.

  • Heritage Foundation

Kao i Fraser Institute, tako i američki konzervativni think tank Heritage Foundation iznosi niz kritika na ESG koje često povezuje s „woke“ kapitalizmom i promicanjem „woke“ kulture.

Ulaganja u ESG omogućuju mirovinskim fondovima odabir dionica kompanija na temelju stavova o ekološkim i društvenim pitanjima. Pritom će se mirovinska štednja koristiti kao poluga za prisiljavanje kompanija na uspostavu rodnih i rasnih kvota, smanjivanje ugljičnih emisija i druge trendove društvene pravde, bez veze s osiguravanjem visokog povrata na ušteđevinu radnika, što utječe i na naftne kompanije Chevron i ExxonMobil.[79]

U tom pogledu, ESG služi progresivcima kao alat za promicanje lijeve ideologije u financijskim institucijama i kompanijama. Pritom se postavljaju različiti zahtjevi od kompanija koje kotiraju na burzi; da prijavljuju emisije stakleničkih plinova i da imenuju članove odbora na osnovi spola i rase. Na taj način ESG narušava slobodno tržište i prijeti slobodi izbora kao američkom kulturnom tkivu, koristeći se prikrivenim pokušajima radikalne transformacije korporacija u borce za društvenu pravdu, kritičnu rasnu teoriju i redefiniranje spola. Također, dolazi do kažnjavanja tradicionalne američke energiju plina i nafte kao dio klimatskog alarmizma,[80] provođenjem „woke“ kulture sve do tvorničkog pogona.[81] Stoga rat protiv američkih proizvođača plina i nafte može dovesti do povećanja cijena.[82]

Trend dioničkog kapitalizma proizvodit će i dalje negativne učinke kroz smanjenje prihoda, plaća i zaposlenosti, a društvena odgovornost postaje zahtjev korporativnog socijalizma.[83] Naime, ljevica koristi odluke dioničara kako bi natjerala direktore kompanija na usvajanje prekomjernih standarda, a na trošak dioničara. Umjesto toga, kompanije bi se trebale fokusirati na temeljnu zadaću, a to su pružanje vrijednosti dioničarima i povećanje profita[84], sukladno tradicionalnom shvaćanju kapitalizma.

  • Heartland Institute

Američki Heartland Institute ima niz članak usmjerenih protiv ESG-a[85] i njegovog društvenog aspekta koji se odnosi na ciljeve društvene pravde. Pritom postoji rizik od kažnjavanja kompanija zbog nerazmjernih etničkih udjela zaposlenika. Ukoliko bi korporativni sastav bio na osnovi “nepovoljnih” društvenih skupina, kompaniji bio mogao biti smanjen ESG rejting zbog etničke ne-raznolikosti. Takav sustav predstavlja ugrozu za individualne slobode i slobodno tržište, odnosno ljudska prava, te promiče prosudbe prema subjektivnom određivanju društvenih skupina, umjesto prema individualnom napredovanju i zaslugama. Time se promiče diskriminacija[86], odnosno pozitivna diskriminacija, za razliku od klasično liberalnog i konzervativnog načela jednakog tretmana i jednakih prilika, bez pokušavanja „izjednačavanja“ ishoda. Slijedom toga, postoji rizik da postojeća liberalna načela sve više odlaze u prošlosti, pa ih sve više počinju braniti konzervativci.

Dakle, neovisno o profitabilnosti kompanije, ESG rejting može joj biti smanjen ukoliko etnički udjeli zaposlenika ne bi odgovarali ESG obvezama.[87] Takav sustav zamjenjuje individualni izbor i slobodno tržište kao najučinkovitije metode za ublažavanje rizika društvenih problema. Stoga se pod krinkom ESG-a nastoje promovirati ideološki ciljevi za konsolidaciju moći i kronistički oblik kapitalizma.[88]

Dok države kao što su Massachusetts, Illinois i Kalifornija traže ili su već propisale ESG obveze, države koje se protive ESG-u usvojile su jedan ili oba pristupa: 1. izbjegavanje ulaganja financijskih institucija koje koriste ESG, posebice ciljajući na fosilnih goriva; 2. nacrti zakona kojima za traži ukidanje ESG-a[89] kao jednog od najvažnijih problema SAD-a.[90]

Politike i kritike saveznih država SAD-a prema ESG-u

Dio saveznih država unutar SAD-a zauzele su kritičke pristupe prema ESG-u.

  • Teksas

Teksas je objavio popis financijskih kompanija koje, prema njegovim riječima, bojkotiraju naftne i plinske kompanije. To je potaknulo državu da naloži povlačenje ulaganja iz tih kompanija. Ovaj potez praktički izjednačava ESG ulaganja s ulaganjem u Iran, signalizirajući snažan anti-ESG stav.[91]

Teksas je donio zakon koji onemogućava osiguravateljima uzimanje u obzir ESG kriterija. Zakon predstavlja odgovor na skupine kao što je Sunrise Movement, koji zagovara napuštanje ulaganja u fosilna goriva. Naime, ESG politike obično potiču korporacije na smanjivanje ugljičnog otiska. Stoga su neki dioničari i ulagači pozivali osiguravajuća društva na prestanak osiguravanja novih plinskih i naftnih projekata. Zakon je primjerice podržao slobodno-tržišni think tank Texas Public Policy Foundation.[92] Naime, Teksas smatra kako ESG doktrina služi ideološkim ciljevima okolišnog ekstremizma te rodne i rasne identitetske politike.[93]

Aaron Kinsey, predsjednik Texas State Board of Education (SBOE) objavio je kako Texas Permanent School Fund (PSF), jedna od najstarijih i najvećih obrazovnih zaklada, i s više od 53 milijardi dolara vrijedne imovine, premješta svojih 8,5 milijardi dolara iz BlackRock-a prema drugim upraviteljima. Kinsey je istaknuo da PSF djeluje kako bi se uskladio sa zakona koji zahtijeva da teksaške zaklade i mirovine izuzmu od ulaganja financijskih institucija koje bojkotiraju proizvođače energije. Takve institucije ulažu u energetske kompanije, kako bi kasnije vršile pritisak, pogotovo glasanjem protiv članova uprave, kako bi se obvezale slijediti Pariški sporazum, eliminirati ugljične emisije i pritom kaznili proizvođači fosilnih goriva.[94]

I sam BlackRock je priznao da ESG aktivizam predstavlja rizik za poslovanje. To se nastavlja i na odluke poput teksaškog povlačenja više od 8,5 milijardi dolara ulaganja iz BlackRock-a. Naime, inzistiranje ESG-a na usklađenosti s rodnim, rasnim i klimatskim programima isključuje određene kompanije i energetsku industriju.[95]

U svojem podnesku SEC-u, BlackRock je priznao kako njegove ESG politike predstavljaju faktor rizika za ovu kompaniju koja je najveći svjetski upravitelj imovinom, s ESG portfeljom koji je procijenjen na 700 milijardi dolara, od ukupno oko 10 bilijuna dolara ukupne imovine kojom upravlja. BlackRock primjećuje kako je ESG postao politički polarizirajući. Teksas najvećem mirovinskom fondu zabranio ulaganja u bilo koji od 350 fondova kojima upravljaju BlackRock i druge financijske kompanije.[96]

U pismu američkom predsjedniku Bidenu iz ožujka 2023., teksaški guverner Greg Abbott ukazuje kako ESG zahtjevi prijete milijunima radnih mjesta u SAD-u, uključujući Teksas. Takvi zahtjevi prisiljavaju ulagače koji kontroliraju bilijune dolara u mirovinskim fondovima na gušenje jedne od najuspješnijih industrije SAD-a. Pritom ističe kako je Teksas prijestolnica energije te da je potpisao zakon koji nalaže izuzimanje državnih mirovina od upravitelja imovine koji bojkotiraju sektor plina i nafte.[97] Dodatno, Abbott upozorava na „klimatske radikale“ koji ugrožavaju mirovinske fondove Amerikanaca i na „ESG fanatizam.“ Uz to je najavio kako će Teksas proširiti zakonodavne napore protiv ESG-a da osiguravajuća društva ne ometaju dobro plaćene poslove energetske industrije.[98]

Dok kritičari teksaškog bojkota ukazuju na troškove za porezne obveznike, zagovornici upozoravaju na bogate ulagače koji niječu kapital energetskih kompanija, uništavajući plinsku i naftnu industriju te da je, stoga, poruka zakona i Washingtonu i Wall Streetu kako će ih Teksas bojkotirati ako oni bojkotiraju energiju Teksasa.[99]

Dioničari naftnih kompanija Chevron i Exxon Mobil odbacili su pozive za snažnijim mjerama usmjerenim na ublažavanje klimatskih promjena, što traže aktivisti.[100] Exxon Mobil je pritom podnio tužbu protiv klimatskih aktivista, nastojeći iz glasovanja na godišnjim skupštinama dioničara ukloniti ekstremnu agendu. Ova teksaška naftna kompanija zatražila je presudu suda u gradu Fort Worthu kako bi sa svoje skupštine isključila prijedloge za ubrzanje smanjenja emisija stakleničkih plinova koje su iznijeli Follow This i Arjuna Capital.[101]

Osim toga, Texas je donio zakon koji obustavlja financiranje od strane poreznih obveznih programa koji se odnose na tzv. DEI (diversity, equity, inclusion) u teksaškim državnim institucijama visokog obrazovanja. Zakonom se primjerice kandidate za posao oslobađa obveze potpisivanja izjave kojom bi se trebao podržati DEI.[102] Dakle, prema zakonu zaposlenici sveučilišta zaduženi za zapošljavanje ne bi imali obvezu postaviti pitanja kandidatima za posao o njihovom razumijevanju različitosti, niti bi mogli zahtijevati provođenje edukacije o rasi, etnicitetu, seksualnoj orijentaciji ili rodnom identitetu. Pobornici zakona smatraju kako DEI službenici nameću studentima i fakultetima prihvaćanje određenih političkih uvjerenja o društvenoj pravdi u odnosu na vrijednosti postignuća, zasluga i slobode govora[103], što je protivno tradicionalnim američkim vrijednostima utemeljenim na filozofiji klasičnog liberalizma.

U tom kontekstu, Texas Public Policy Foundation pritom navodi kako DEI potiče studente na vjerovanje u „alternativne narative“. Kao primjer navodi da DEI vidi rasizam ne kao pojedinačno zlo, već pitanje strukture sustava i nadmoći, odnosno visoko obrazovanje kao dio sustavnog rasizma. Isto vrijedi i za slobodno-tržišni kapitalizam, američki pravni sustav utemeljen na engleskom običajnom pravu te američke vrijednosti napornog rada, postignuća i jednakosti[104], u smislu equality, umjesto progresivnog koncepta equity.

Dakle, DEI na jednakost gleda kroz preraspodjelu resursa (equity). Nadalje, DEI promiče gledanje svijeta kroz novi standard nejednakosti, na način da studenti uče kako su ili privilegirani počinitelji „bjelačke nadmoći“ ili žrtve toga. Texas Public Policy Foundation navodi kako svaki učenik u teksaškoj državnoj školi uči o povijesti rasizma i ropstva, te da Teksas ima povijest rušenja barijera.[105] U tom kontekstu, Texas nikako nije doveo u pitanje činjenice u povijesnom kontekstu, već se novcem poreznih obveznika više ne može financirati DEI, sustav kojim se promiče nerazmjerno pretjerivanje i nametanje kolektivne krivnje na osnovi identitetske politike odnosno intersekcionalnosti.

  • Oklahoma

Kritike prema ESG-u dolaze i uz državne riznice Oklahome, Teksasu susjedne države.

U kritici se navodi kako je zbog složenosti ciljeva neophodno isključiti ESG iz ulaganja, s obzirom na stroge obveze i izvješćivanja. Pritom ESG predstavlja rizik za menadžment, ne stvara vrijednost za dioničare, već stvara pritisak na američke korporacije u vidu rješavanja složenih društvenih i globalnih pitanja koja su u djelokrugu demokratski izabrane vlade[106], a ne privatnog sektora.

Zastupnici Oklahome glasovali za sprječavanje ulaganja u državne fondove onih subjekata koji kroz ESG politike bojkotiraju proizvodnju energije. Time se želi spriječiti korištenje novca poreznih obveznika za nanošenje štete ekonomiji koja ovisi o proizvodnji plina i nafte i plina. Također, cilj je maksimizirati povrat ulaganja državnog mirovinskog fonda, što je od interesa umirovljenicima. Prema zakonu bi državni rizničar identificirao investicijske kompanije koje bojkotiraju plinsku i naftnu industriju, a državna tijela ne smiju sklapati ugovore s kompanijama koje se nalaze na tom popisu. Naime, ESG politike ne predstavljaju ozbiljnu politiku, već takva ulaganja stvaraju stope povrata koje su lošije od onih kada se kompanije usredotoče na rast. Uz to, ESG ulagači za lošije rezultate plaćaju veće troškove.[107]

Cilj je zaštititi ekonomiju i ušteđevinu građana Oklahome u odnosu na štetne utjecaje ESG kriterija. Zato se zabranjuju državni ugovori s kompanijama koje sudjeluju u političkim bojkotima kroz ESG politike kao politički alat ljevice kojim se financijske institucije i kompanije koriste za promicanje progresivne ideologije.[108] Naime, industrija plina i nafte čini oko četvrtine radnih mjesta i ekonomije države Oklahome.[109]

Stoga je cilj zakona sprječavati kompanije da profitiraju od poreznih obveznika Oklahome dok ukoliko rade na smanjenju ekonomskog rasta Oklahome. Uz to, državna mirovinska sredstva trebaju se koristiti za maksimiziranje koristi za umirovljenike. Naime, ESG ulaganja imaju lošije stope povrata, a ESG ulagači općenito plaćaju veće troškove zbog lošije izvedbe. A plin i nafta neće nestati, osim ako postoji spremnost da se ugase svijetla.[110]

Kompanije kao što su BlackRock trebale bi se usredotočiti na financijski povrat i odstupiti od klimatskih skupina koji zahtijevaju ESG ciljeve korištenjem novca klijenata. Također, financijske institucije prilikom upravljanja državnim novcem ne mogu tražiti bojkotiranje industrije koja osigurava radna mjesta i državne financije Oklahome.[111]

Dakle, porezni novac se neće koristiti za bogaćenje organizacija koje djeluju protiv interesa poreznih obveznika. Think tank Oklahoma Council of Public Affairs ističe kako ESG politike kažnjavaju energetsku proizvodnju kako bi se podupiralo „zelene“ kompanije i vrše pritisak na kompanije kako bi zauzimale stavove oko ne-ekonomskim pitanja poput kritične rasne teorije i redefiniranje spola[112], što je vezano uz ideologiju intersekcionalnosti.

  • Florida i druge države

Florida je donijela zakon koji zabranjuje državnoj i lokalnoj upravi korištenje ESG kriterija prilikom ulaganja javnog novca ili prodaje duga, dok lokalna uprava također ne smije prodavati obveznice ESG projektima ili tražiti ESG rejting. Naime, 2023. godine guverner Ron DeSantis okupio je mnogo savezne države (Alabama, Aljaska, Arkansas, Georgia, Idaho, Iowa, Mississippi, Missouri, Montana, Nebraska, New Hampshire, North Dakota, Oklahoma, South Dakota, Tennessee, Utah, West Virginia, Virginia i Wyoming) u protivljenju pravilu saveznog ministarstva rada koje dopušta fondove vezane uz klimu.[113]

Više saveznih država je donijelo zakone protiv ESG-a,[114] uključujući Kentucky[115]. Dakle, 19 guvernera saveznih država udružilo se u anti-ESG savez, navodeći važnost zaštite pojedinaca od pokreta koji prijeti američkoj ekonomskoj slobodi i potrebu uzimanja u obzir isključivo financijskih faktora vezanih uz maksimizaciju povrata ulaganja,[116] koju je teško postići kada drugi ciljevi uzmu prioritet.[117] Dodatno, protive se ubacivanju političke ideologije u odluke o ulaganjima i korporativno upravljanje.[118]

Zaključci i preporuke vezani uz ESG

U ovoj je analizi ESG prikazan kroz američko iskustvo. Naravno, američki trendovi, i pozitivni i negativni, kad-tad dolaze i u Europu, a tako i Hrvatsku. Dakle, ono što danas vjerojatnije nije aktualno, ne znači vječno osiguranje. Vrijeme će vjerojatno pokazati mudrost i spremnost za razumnu mjeru u odnosu na radikalne ideje i rizike povezane s ESG-jem. U međuvremenu, korisno je raditi na sprječavanju i ublažavanju rizika te istovremeno iskoristiti prilike.

Kao što lijek ima smisla samo u razumnoj mjeri, tako i ESG može pomoći u rješavanju određenih pitanja sadašnjosti i budućnosti, kao što su okolišna održivost i društvena raznolikost. Ipak, pitanje je zašto bi se lijek trebao propisivati kao obveza koja vrijedi u mnogo slučajeva, ako privatni sektor već ima razvijene politike usmjerene na navedene ekološke i društvene dobrobiti.

Drugim riječima, treba li nam lijek i ako smo zdravi? Uz to, teži li taj lijek nekoj novoj utopiji savršenstva u postizanju visokih globalnih ciljeva kojima bismo riješili vječni problem nesavršene ljudske prirode?

Dakle, pitanje razumne mjere je ključno jer mnoge kompanije ne mogu što više i što brže napustiti niti minimizirati fosilna goriva i emisije CO2. Također, nije do kraja jasno koja je razina raznolikosti u menadžmentu i kadroviranju zadovoljavajuća kako bi se pokrile (gotovo) sve društvene skupine i identiteti, uključujući možda i mnogobrojne „rodove“ (genders).

Nadalje, svaka organizacija i kompanija ima pravo određivati vlastite standarde poslovne etike i javne politike. Takvi standardi mogu se odnositi i na okolišne i socijalne faktore, odnosno poticanje održivosti i raznolikosti. Tim više, rizici vezani uz klimatske promjene i realnost diskriminacije ostavljaju pravo i slobodu svakoj osobi i organizaciji da teži sprječavanju i smanjivanju rizika.

Umjesto takvog pristupa, svjedočimo ESG-u kao pravnoj obvezi. Primjerice, kada je u pitanju europski okvir, EU propisuje standarde detaljnog korporativnog izvještavanja o održivosti, određuje koja se ekonomska aktivnost može smatrati ekološki održivom, preferira zelene obveznice, ovlašćuje ocjenitelje ESG rejtinga, zahtijeva dubinsku analizu poslovanja i lanaca opskrbe itd. Također, i američki pravni okvir ide prema sve većem reguliranju. Tako se primjerice postavlja obveza procjene, izvještavanja i ublažavanja klimatskih rizika u raznim sektorima. Nadalje, ESG faktori se procjenjuju prilikom odlučivanja o ulaganju u pogledu mirovinskog osiguranja. Uz takvo reguliranje, kompanije koja kotiraju na Nasdaq-ovoj burzi moraju javno objavljivati godišnje statistike o raznolikostima u svojim odborima.

Dodatno, proliferacija raznih ideoloških inicijativa koje se bore za društvenu pravdu povećava rizik za otvoreno društvo u kojemu će kompetitivnost na osnovi rada i individualnih zasluga biti temelj upravljanja ljudskim resursima, bez pokušaja društvenog inženjeringa.

Ključna pitanja su sljedeća:

  1. S obzirom da se radi legitimnim i opravdanim čimbenicima dobrih i poželjnih poslovnih politika, zašto poslovni subjekti ne bi samostalno i dobrovoljno, na osnovi moralnih vrlina, poželjeli donositi odluke u koristi takvih ESG ciljeva, čak i iznad postojećih standarda?
  2. Kako će poslovni subjekti pokazati moralne vrline ukoliko se moral ne prepušta slobodnoj volji svake kompanije i pojedinca, već se moral pokušava socijalizirati i delegirati kao obveza, a koja povlači i posljedice?

Slijedom toga, iznose se sljedeće preporuke:

  1. Raditi na zadržavanju postojećeg modela dioničarskog kapitalizma koji omogućuje razvoj slobodnog tržišta i realizaciju dionicima poželjnih društvenih ciljeva.
  2. ESG politike usmjeriti na dobrovoljne odnose i standarde unutar organizacija i kompanija te ukloniti relevantne ESG propise iz zakonodavstva Europske unije.
  3. Sprječavati uvođenje novih programa u nacionalne sustave javnog obrazovanja koji bi promicali ekstremniji oblik progresivne ideologije, odnosno radikalnu zelenu agendu, rodnu ideologiju, intersekcionalnost i druge gradivne elemente nuspojava vezanih uz ESG.
  4. Uključiti niz dionika na izgradnji otvorenog društva u kojemu će pojedinci učiti preuzimati odgovornost za društvene koristi održivosti i raznolikosti te donositi individualne odluke, umjesto da se ESG vidi kao sredstvo poticanja društvene pravde.

Reference

[1] https://time.com/5560575/intersectionality-theory/

[2] https://www.intersectionaljustice.org/what-is-intersectionality

[3] https://www.globalcitizen.org/en/content/what-is-intersectionality-explained/

[4] https://www.unepfi.org/fileadmin/events/2004/stocks/who_cares_wins_global_compact_2004.pdf

[5] Ibid

[6] https://corporatefinanceinstitute.com/resources/esg/esg-environmental-social-governance/

[7] https://www.economist.com/leaders/2022/09/29/the-fundamental-contradiction-of-esg-is-being-laid-bare

[8] https://www.british-business-bank.co.uk/business-guidance/guidance-articles/sustainability/what-is-esg-a-guide-for-smaller-businesses

[9] https://lidermedia.hr/zeleno-i-digitalno/esg-jedni-ga-podupiru-drugi-su-skepticni-ali-taj-trend-nema-alternativu-143107

[10] https://www.pwc.com/us/en/services/esg/library/diversity-equity-inclusion-reporting.html

[11] https://hbr.org/2023/01/to-make-lasting-progress-on-dei-measure-outcomes

[12] Ibid

[13] Ibid

[14] https://www2.deloitte.com/ce/en/pages/global-business-services/articles/esg-explained-1-what-is-esg.html

[15] Ibid

[16] https://www.blackrock.com/us/financial-professionals/tools/esg-360-methodology

[17] https://www.msci.com/documents/1296102/19165268/ESG+Ratings+Transcript.pdf

[18] https://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2024/02/05/environmental-social-and-governance-esg-ratings-council-and-parliament-reach-agreement/

[19] https://www.ifrs.org/news-and-events/news/2023/07/ifrs-foundation-publishes-comparison-of-ifrs-s2-with-the-tcfd-recommendations/

[20] https://www.globalethicalfinance.org/2023/07/28/esg-standardization/

[21] https://www.investopedia.com/company-esg-score-7480372

[22] https://www.msci.com/our-solutions/esg-investing/esg-ratings

[23] https://www.investopedia.com/company-esg-score-7480372

[24] Ibid

[25] Ibid

[26] Ibid

[27] https://www.techtarget.com/whatis/feature/ESG-vs-CSR-vs-sustainability-Whats-the-difference

[28] https://erm.ncsu.edu/

[29] https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=celex%3A32019R2088

[30] https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=celex%3A32020R0852

[31] https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:32023R2631

[32] https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A32023R0956

[33] https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:32023R2772

[34] https://ec.europa.eu/info/law/better-regulation/have-your-say/initiatives/13330-Sustainable-finance-environmental-social-and-governance-ratings-and-sustainability-risks-in-credit-ratings_en (u statusu prijedloga na dan pregleda 19.4.2024.)

[35] https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:32022L2464

[36] https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A32022L2381

[37] https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:52022PC0071 (u statusu prijedloga na dan pregleda 19.4.2024.)

[38] https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?qid=1706262630736&uri=CELEX%3A52023PC0166 (u statusu prijedloga na dan pregleda 19.4.2024.)

[39] https://www.euractiv.com/section/economy-jobs/news/eu-agrees-historic-esg-regulatory-deal/

[40] Ibid

[41] https://eur-lex.europa.eu/resource.html?uri=cellar:1243bcf3-0ac8-11ee-b12e-01aa75ed71a1.0023.02/DOC_1&format=PDF

[42] https://www.europarl.europa.eu/doceo/document/A-9-2023-0417_EN.html#_section5

[43] https://www.europarl.europa.eu/doceo/document/ECON-AM-754956_EN.pdf

[44] https://centraleuropeantimes.com/2023/10/esg-measures-passed-despite-right-wing-opposition/

[45] Ibid

[46] https://www.eib.org/attachments/strategies/eib_energy_lending_policy_en.pdf

[47] https://www.pwc.com/lv/en/about/services/sustainability-services/the-corporate-sustainability-reporting-directive-CSRD.html

[48] https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:32022L2464

[49] https://media.nossadata.com/CSRD/ESRS/05-03%20Draft%20List%20of%20ESRS%20Data%20Points%20-%20Implementation%20Guidance.xlsx

[50] https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:32022L2464

[51] https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:32022L2464

[52]https://www.efrag.org/Assets/Download?assetUrl=%2Fsites%2Fwebpublishing%2FSiteAssets%2F05%2520EFRAGs%2520Cover%2520Letter%2520on%2520the%2520Cost-benefit%2520analysis.pdf

[53] https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:32022L2464

[54] https://www.csofutures.com/news/in-france-corporate-directors-can-now-go-to-jail-for-not-complying-with-csrd/

[55] https://www.edie.net/esg-regulations-have-increased-155-in-the-last-decade/

[56] https://www.esgbook.com/insights/

[57] Ibid

[58] https://www.whitehouse.gov/briefing-room/presidential-actions/2021/01/27/executive-order-on-tackling-the-climate-crisis-at-home-and-abroad/

[59] https://www.sec.gov/news/press-release/2021-42

[60] https://www2.deloitte.com/content/dam/Deloitte/us/Documents/regulatory/us-deloitte-Summary-of-fsoc-report-on-climate-related-financial-risk-nov-2021.pdf

[61] https://www.dol.gov/agencies/ebsa/about-ebsa/our-activities/resource-center/fact-sheets/final-rule-on-prudence-and-loyalty-in-selecting-plan-investments-and-exercising-shareholder-rights

[62] https://listingcenter.nasdaq.com/assets/Board%20Diversity%20Disclosure%20Five%20Things.pdf

[63] https://www.undp.org/future-development/signals-spotlight/rethinking-governance-esg

[64] https://www.theguardian.com/us-news/2023/jun/22/rightwing-war-on-woke-capitalism-industry-interests

[65] https://www.fraserinstitute.org/studies/esg

[66] https://www.fraserinstitute.org/studies/esg-disclosures-and-the-decision-to-go-public-esg-myths-and-realities

[67] https://www.fraserinstitute.org/sites/default/files/ESG-myths-realities-esg-disclosures-and-the-decision-to-go-public.pdf

[68] https://www.fraserinstitute.org/studies/does-adopting-a-stakeholder-model-undermine-corporate-governance

[69] Ibid

[70] Ibid

[71] https://www.fraserinstitute.org/sites/default/files/ESG-myths-realities-does-adopting-a-stakeholder-model-undermine-corporate-governance.pdf

[72] https://www.fraserinstitute.org/sites/default/files/ESG-myths-realities-esg-mandates-and-managerial-efficiency.pdf

[73] https://www.fraserinstitute.org/sites/default/files/ESG-myths-realities-impracticality-of-standardizing-ESG-reporting.pdf

[74] https://www.fraserinstitute.org/studies/impracticality-of-standardizing-esg-reporting

[75] Ibid

[76] Ibid

[77] https://www.fraserinstitute.org/studies/how-banning-carbon-fuels-and-synthetic-products-will-hurt-the-environment

[78] https://www.fraserinstitute.org/studies/environmental-markets-vs-environmental-mandates-esg-myths-and-realities

[79] https://www.heritage.org/markets-and-finance/commentary/new-biden-rule-permits-money-managers-play-politics-trillions

[80] https://esghurts.com/what-is-esg

[81] https://esghurts.com/

[82] https://www.heritage.org/energy-economics/commentary/john-kerrys-financial-crusade-against-oil-and-gas

[83] https://www.heritage.org/progressivism/commentary/success-not-corporate-wokeness-elevates-the-human-condition

[84] https://www.heritage.org/environment/report/socially-responsible-corporations-whose-wealth-are-they-spreading-around

[85] https://heartland.org/esg/

[86] https://heartland.org/wp-content/uploads/2022/12/PolicyTipSheetESG1.pdf

[87] https://heartland.org/wp-content/uploads/2022/12/PolicyTipSheetESG3.pdf

[88] https://heartland.org/wp-content/uploads/2022/12/PolicyTipSheetESG1.pdf

[89] https://heartland.org/publications/understanding-environmental-social-and-governance-esg-scores-and-why-lawmakers-should-oppose-them/

[90] https://heartland.org/publications/anti-esg-report-card-2024-presidential-candidates/

[91] https://impact-investor.com/analysis-can-the-politicised-esg-backlash-in-the-us-spread-to-europe/

[92] https://www.texastribune.org/2023/06/12/texas-legislature-insurance-esg-rates/

[93] https://www.texasattorneygeneral.gov/news/releases/major-company-reverses-esg-credit-rating-practice-victory-texas-efforts-against-improper-political

[94] https://thecannononline.com/uproar-over-texas-divesting-from-blackrock-shows-esg-activists-disdain-for-the-rule-of-law/

[95] https://www.texaspolicy.com/the-end-of-esg-blackrock-admits-adverse-effects-in-sec-filing

[96] https://nypost.com/2024/03/01/business/blackrock-admits-ceos-focus-on-esg-activism-could-hit-business/

[97] https://gov.texas.gov/news/post/governor-abbott-denounces-esg-standards-harmful-to-u.s-energy-sector

[98] Ibid

[99] https://www.tpr.org/government-politics/2022-08-30/texas-laws-protecting-gun-and-oil-industries-are-costing-texans-hundreds-of-millions-of-dollars

[100] https://www.reuters.com/sustainability/exxon-shareholders-reject-climate-proposals-activist-annual-meeting-2023-05-31/

[101] https://www.businesstimes.com.sg/companies-markets/energy-commodities/exxonmobil-sues-esg-investors-stop-climate-proposals-ballot

[102] https://www.texaspolicy.com/press/tppf-applauds-the-passage-of-senate-17-the-strongest-anti-dei-bill-in-the-nation

[103] https://www.texastribune.org/2023/04/19/texas-senate-dei-universities/

[104] https://www.texaspolicy.com/what-is-dei-why-texas-needs-sb-17/

[105] Ibid

[106] https://oklahoma.gov/treasurer/news-releases/protecting-oklahomans–economic-freedoms-against-harmful-financi.html

[107] https://ocpathink.org/post/analysis/oklahoma-anti-esg-law-having-an-impact

[108] https://heritageaction.com/press/heritage-action-lauds-oklahoma-house-for-fighting-harmful-esg

[109] https://thefga.org/blog/sooner-rather-than-later-how-oklahoma-is-winning-the-fight-over-esg/

[110] https://ocpathink.org/post/independent-journalism/anti-esg-law-benefiting-state-economy

[111] https://www.pionline.com/esg/oklahoma-treasurer-calls-blackrock-ssga-jp-morgan-exit-climate-groups

[112] https://www.oklahoman.com/story/news/politics/government/2023/03/26/does-oklahoma-anti-environmental-policies-hurt-business-what-is-esg/70032941007/

[113] https://www.eiu.com/n/anti-esg-sentiment-in-the-us-weakens-esg-markets/

[114] https://www.dailysignal.com/2023/04/14/these-states-have-taken-action-against-esg-in-2023/

[115] https://townhall.com/tipsheet/spencerbrown/2022/10/31/kentucky-takes-action-to-prevent-esg-in-state-investments-n2615255

[116] https://www.dailysignal.com/2023/03/16/19-freedom-loving-states-form-anti-esg-alliance/

[117] https://www.heritage.org/progressivism/commentary/the-esg-threat-and-the-rise-the-red-states

[118] https://first-heritage-foundation.s3.amazonaws.com/live_files/2023/03/Joint-Governors-Policy-Statement-on-ESG-3.16.2023.pdf

Povezani članci

Croatian policy toward the Three Seas Initiative

Lithuania and the Three Seas Initiative

Hinšt za Poslovni Savjetnik i Udruga.hr

Pavić za Glas Slavonije o inflaciji

Newsletter

Pratite nas!

Predloženi članci

Newsletter

Pretplatite se na naš newsletter.
Subscribe to our newsletter.