Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP-a) za II. kvartal 2021. Procjena ukazuje da je tromjesečni BDP u II kvartalu 2021. godine realno veći za 16,1% u odnosu na II. kvartal 2020. Ovakva povijesno visoka stopa rasta je bila očekivana s obzirom na bazni učinak istog kvartala prošle godine i izrazito niske ekonomske aktivnost zbog „zatvaranja ekonomije“. Razlog ekonomskog rasta je u povećanom obujmu osobne potrošnje i rastu izvoza robe i usluga. U III. kvartalu 2021. se očekuje dodatan ekonomski rast uslijed dobre turističke sezone.
Petar Vušković*, predsjednik Centra za javne politike i ekonomske analize
Hrvatska je od danas službeno, statistički mjereno izašla iz recesije. Recesija nam je ukazala pravilan oblik „V“ oporavka koji je trajao 1 godinu i 3 mjeseca odnosno od I. kvartala 2020. kada je ekonomska aktivnost počela usporavati.
Međutim, neka nas ovaj ekonomski rast ne dovede u zabludu. Ekonomski rast nije isto što i ekonomski razvoj. Hrvatska je, gledajući ekonomski razvoj, po stanovniku tek na 65% prosjeka Europske unije. Za ekonomski razvoj trebamo mudru i racionalnu makroekonomsku politiku koja će se baviti strukturnim reformama; privatizacijom i reformom javne uprave. U zabludi smo ako mislimo da kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) možemo do zdravijeg ekonomskog rasta. NPOO nije i ne može biti ekonomski program, ali može biti alibi za neprovođenje strukturnih reformi. Produktivnost cijelog gospodarstva je ključna, a ne selektivna europska politika.
Hrvatskoj ekonomiji treba puno kompletniji i konzistentniji paket mjera. Jedino „Big game“ privatizacijama i reformom javne uprave možemo smanjiti javni dug te naposljetku smanjiti moć političkih stranaka koje imaju nad državom, odnosno tržištem. Naša državna potrošnja zauzima 45% u BDP-u, opća država ima udjele u više od 1000 poduzeća, svaki treći zaposlenik naše države radi za državu. U takvim uvjetima država ne može isporučivati „vrijednost za novac“ niti poticati na konkurentnost.
Trenutni ekonomski problem broj jedan je rast inflacije. Inflacija smanjuje vrijednost naših dohodaka ali i štednje. Razornija je od poreza. Trenutno je ispod 3% i takav inflatorni pritisak se smatra dozvoljenim. Ukoliko stopa inflacije prođe zadanu granicu, Hrvatska narodna banka će je morati smanjivati kroz monetarni instrumentariji, stopu obvezne rezerve i operacijama na otvorenom tržištu.
Inflacija nam je najbolji pokazatelj da ne bi smjeli ponovno „zatvarati ekonomiju“. Ukoliko se ono dogodi, možemo se lako dovesti u stagflaciju. To je stanje rasta nezaposlenosti i rasta inflacije. Uz postojeće financijske neravnoteže, rast javnog duga (91% BDP-a) te rast deficita opće države (3,8% BDP-a), Hrvatska ne bi izdržala još jedno zatvaranje koje bi bilo duže od 3 mjeseca. Tada bi brzo ušli u novu recesiju koja bi nas dovela do najniže točke ekonomske aktivnosti – ekonomske depresije.
*Autor teksta je doktor ekonomskih znanosti na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Direktor je konzultantske tvrtke Q Norma d.o.o. koja se bavi savjetovanjem poslovnih organizacija oko usklađivanja njihovog poslovanja s normama i uredbama. Osnivač je i predsjednik think tanka Centra za javne politike i ekonomske analize. Autor je više stručnih i znanstvenih radova.
