Indeks ekonomske slobode Hrvatske nastavlja rasti. Indeks svake godine objavljuje američki konzervativni think tank Heritage Foundation, odnosno njegov Margaret Thatcher Center for Freedom.
Daniel Hinšt, politolog i član Izvršnog odbora Centra za javne politike i ekonomske analize
Već je prošlo izvješće pokazalo kako je Hrvatska među 40 ekonomski najslobodnijih zemalja na svijetu. I prethodna izvješća govore o pomacima, što CEA prati. Unatoč istom 39. mjestu, u godinu dana Hrvatska je poboljšala skor za 1,5 (postotnih) bodova (s 67,2 na 68,7). Hrvatska ispred Slovačke, Slovenije, Poljske, Rumunjske, Malte, Francuske i Grčke, praktički ista kao Bugarska i korak do Izraela. Odmah nakon toga, nedaleko predstoji prelazak 70 (%) bodova. To znači prelazak iz umjereno slobodnih u klub uglavnom slobodnih. U toj su kategoriji SAD, Latvija, Njemačka i Češka.
Glavne poruke
Heritage Foundation za Hrvatsku navodi rast skora za 1,5 bodova, koji je viši od svjetskog i regionalnog prosjeka. Navode kako su prethodne reforme konkurentnosti i liberalizacija potaknule gospodarsku modernizaciju i privatni sektor, te da je daljnja reforma ključna. Vezano uz pojedina područja, navodi se preko 600 ne-carinskih mjera koje su obvezujuće na razini EU-a, uz 8 nacionalnih. Financijska tržišta su otvorena za strane investicije. Regulatorno okruženje je dobro institucionalizirano i relativno učinkovito. Sloboda poslovanja, vlasnička prava, djelotvornost pravosuđa i integritet države iznad su svjetskog prosjeka, a sloboda rada i monetarna sloboda ispod. Granična stopa poreza na dohodak je 35,4% (što Grad Zagreb u međuvremenu snizio na 33%. To je i dalje daleko iznad 25% u Gradu Bjelovaru). Porez na dobit je 18% (gledajući gornju graničnu stopu, premda se stopa od 10% primjenjuje na više od 90% poduzetnika). Udio državne potrošnje u BDP-u je zabilježen na 46,5%, a javni dug na 63% (dok je već pao ispod 60%).
Glavni godišnji pomaci
Kada se gledaju mjerena područja, poboljšanja se odnose na vlasnička prava, integritet države, djelotvornost pravosuđa, državnu potrošnju (u BDP-u), fiskalno zdravlje (udio deficita i javnog duga u BDP-u), slobodu poslovanja (rizik poslovnog okruženja i regulatorna kvaliteta), slobodu rada i slobodu trgovine. S druge strane, pad je zabilježen u području monetarne slobode (očito zbog inflacije), investicijske slobode i poreznog opterećenja (u BDP-u).
Pritom je potrebno računati na barem jednogodišnji vremenski odmak. Friški podaci (u realnom vremenu) mogu ovisiti o kretanjima BDP-a (drugi najbrži rast u EU-u), javnog duga (već ispod 60% BDP-a, a ne 63%), državne potrošnje i poreza (u BDP-u).
Glavni desetljetni pomaci
Uspoređujući indekse iz 2015. i 2025., mogu se vidjeti sljedeći pomaci u bodovima (od 100): vlasnička prava: s 40 na preko 80; fiskalno zdravlje: s 45 na preko 90; sloboda poslovanja: s 55 na 80; sloboda rada: s 43 na 69; djelotvornost pravosuđa: s 57 na 71.
Prema slobodi poslovanja Hrvatska je na 30. mjestu i gotovo na istoj razini kao Litva, Češka i Latvija te nedaleko od Estonije.
Kada se suštinski pogleda na pomake u navedenim područjima, sigurno je barem djelomično doprinos dao proces Europskog semestra. Kontinuirana suradnje hrvatskih i europskih institucija odvija se i više područja. Krenulo je s fiskalnom konsolidacijom (gdje se mjere deficit i javni dug u BDP-u) i regulatornom reformom poslovanja (gdje se za relevantno mjerenje koriste podaci OECD-a i Svjetske banke), nastavilo se s poboljšanjima pravosuđa, pogotovo vlasničkih prava.
Ključni izazovi – stari/novi
Uz to, integritet države malo je porastao (s 48 na 53). U istom razdoblju stagniraju financijska sloboda (60) i porezno opterećenje (oko 75) te padaju investicijska sloboda (s 80 na 60), monetarna sloboda (s 80 na 66) i sloboda trgovine (s 87 na 80), kao i skor državne potrošnje (u BDP-u).
Indeks ekonomske slobode Hrvatske ima priliku dodatno rasti uz reforme koje donosi projekt Hrvatska 2025.
