Neefikasna javna uprava može biti uteg za poduzetnike. Potrebno je navesti i primjere. Centar za javne politike i ekonomske analize želi skrenuti pozornost na povećanje svijesti poduzetnika i građana o cijeni javnih usluga. Stoga smo pokrenuli projekt „Poduzetnička inicijativa“ kojime pozivamo poduzetnike da nam na info@cea-policy.hr prijave prepreke i opterećenja slobodi poslovanja.
Petar Vušković, potpredsjednik CEA – nastup u HRT4 (video snimka u 3 dijela)
|
Primjer 1: Porezna uprava krivo obračunala doprinose Navodimo primjer kako lijenost i nerad administracije stvaraju neizvjesnost poduzetnika. Porezna uprava primjerice pojedinim poduzetnicima godinama šalje kriva rješenja o doprinosima, i to nakon više godina, kada shvate da je poduzetnik krivo uplaćivao doprinose prema njihovom nalogu i rješenjima. Tada Porezna uprava odluči poduzetnika zadužiti na način da mu se obračunaju sve godine razlike odjedanput, te se još obračunavaju dnevne kamatne stope. Nakon toga, Porezna uprava pošalje opomenu pred ovrhu, što u praksi znači blokadu računa poduzetnika i kraj njegovog poslovanja. Stoga pitamo (bilo koju) Vladu – zar je to Vaša politika, a svašta govorite kako ćete poticati poduzetništvo i dobro poslovno okruženje? Gdje su ministri financija? Primjer 2: Hotel Osam zbog osam godina čekanja birokracije Strane investicije zaobilaze Hrvatsku upravo zbog neefikasnosti javne uprave. Primjerice, hotelu Osam u Supetru na otoku Braču, u vlasništvu stranog investitora, trebalo je osam godina da ishodi sve potrebne dozvole za otvaranje hotela. Na kraju je hotel dobio ime osam po broju godina potrebnih za ishođenje dozvola za rad. Postavlja se pitanje da li netko mjeri trošak zaobilaženja investicija i propuštenih prilika za otvaranje niza radnih mjesta. |
Strategija
Država treba požuriti s reformom javne uprave u onim segmentima gdje postoje otvorene dileme i otpori birokracije. Strategija razvoja javne uprave je donijeta za razdoblje 2015-2020. Zašto tek u posljednjoj godini mandata (vjerojatno i kao predizborna karta tadašnje vladajuće koalicije). Zašto su toliko dugi rokovi – što se čeka? Reforma javne uprave zahtijeva politički konsenzus kojega i dalje nema. Primjeri toga su teritorijalni preustroj i još nepostojeći plan otpuštanja bahatih birokrata koji su nanijeli ogromnu štetu našoj domovini.
Potrebno je istaknuti da je i strategija javne uprave usvojena bez plana teritorijalnog ustroja koji je i dalje otvoreno političko pitanje zbog apetita pojedinih stranaka. Stoga se čini kao da se zna što bi se htjelo, ali se ne zna gdje i kako konkretno. Javlja se i problem političkog kontinuiteta provođenja strategije reforme javne uprave koji se adekvatno može osigurati tek intervencijom Europske komisije kroz proces Europskog semestra. Obično se događa da svaka vladajuća garnitura radi svoju strategiju.
Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija su počele s reformom javne uprave 80-tih godina, potičući slobodno tržišne ideje u praksi javnog menadžmenta, dok Hrvatska zaostaje više od 25 godina.
Nužno upravljanje kvalitetom
Postoje modeli za jačanje kvalitete koji se mogu efikasno implementirati u javnu upravu. Primjerice, standardi Total Quality Management (TQM), ISO norma 9001, alati Common Assessment Framework (CAF), Blanced Scorecard i EFQM model. Međutim, još postoje situacije da se pružaju birokratski otpori zbog nedostatka političke volje da reformu javne uprave provode stručnjaci s tržišta i to prema navedenim standardima. Implementacija jednog međunarodnog standarda poslovanja koji bi ubrzao reforme i koji bi stvorio kritički okvir ispitivanja kvalitete rada u javnoj upravi, košta približno kao jedan neefikasan zaposlenik javne uprave.
Centar za javne politike i ekonomske analize smatra kako standardi poslovnog sektora jesu i trebaju biti primjenjivi u novom javnom menadžmentu. Dakle, standarde moraju postavljati oni koji hrane administraciju u očekivanju efikasnosti i isporuke kvalitete.
Temelj javnog upravljanja treba biti mjerenje kvalitete. Sve što se može mjeriti može biti dobro upravljano. Sve čime se upravlja može se poboljšavati (reformirati). Pozitivan primjer je primjena Standard Cost Model (SCM) metodologije za mjerenje administrativnog opterećenja gospodarstva temeljem regulative i procedura, kao podloga za ciljano rasterećenje poslovnog sektora, odnosno reformu poslovne klime koju provodi Ministarstvo gospodarstva. Takvih primjera treba biti mnogo više. Pametne javne politike moraju se temeljiti na dokazima, analizama i procjenama troškova pojedinih alternativa. Upravljanje javnim politikama je racionalan proces koji zahtijeva u velikoj mjeri drugačije službenike od većine postojećih u hrvatskoj javnoj upravi.
U javnoj upravi treba stvoriti interni nadzor, praćenje stanja, izrade i objava izvješća o obavljanju poslova. Potrebno je razviti procedure za podnošenje prigovora građana i slično. U javnoj upravi postoji vrlo malo sustavnog upravljanja, praćenja učinka i statistike. Nedavno je tek uveden centralizirani obračun plaća kako bismo konačno doznali broj zaposlenih u javnom sektoru.
Visoki trošak države
Osim što javna uprava ne racionalizira u značajnoj mjeri svoje poslovanje u smislu smanjivanja troškova plaća i materijalnih troškova, koji su opterećenje za gospodarstvo i porezne obveznike, uprava nameće i skupe procedure koje je potrebno ukidati ili barem pojednostaviti i digitalizirati. Što više procedura ukinuti, to bolje. Sve ostale procedure treba digitalizirati, ili nisu potrebne, ako nisu digitalne po automatizmu (digital-by-default).
Porezna presija je visoka kada se uzme u obzir ekonomski standard po stanovniku, te se novac uzima poduzetnicima kako bi se poticala neefikasnost javne uprave. Država opterećuje gospodarstvo kroz poreznu presiju pa zaposlenik u privatnom sektoru mora raditi 181 dan za državu, a tek potom za sebe (prema izračunu Dana porezne slobode od strane Udruge Lipa). Država na izravan način neradom ili pak lošim radom pojedinih službenika ili svojih segmenata ugrožava konkurentnost poslovanja, pogotovo svojih najvitalnijih i najzdravijih dijelova gospodarstva.
Biti servis i krenuti u otpuštanje
Javna uprava mora biti debirokratizirana, modernizirana i transformirana u brzi servis građana i gospodarstva. Ako neki službenik nije taj servis, mora biti odmah otpušten. Porezni obveznici ne bi smjeli dobivati manje od onog što plaćaju. Javni sustav treba služiti kako bi građani i poduzetnici istome mogli vjerovati. To i dalje nije slučaj. Javna uprava i dalje u mnogim slučajevima predstavlja glomazan administrativni birokratski aparat u kojem nije moguća efikasna alokacija javnog novca poreznih obveznika.
Visoka je i centralizacija u javnim financijama, koja šteti produktivnim regijama. Naime, uz Grčku je Hrvatska najcentraliziranija država u Europi. Najbolje rješenje za neučinkovitost javne uprave je ukidanje određenih segmenata javne uprave koji stvaraju prekomjerni teret. Mnogo županija i lokalnih uprava nije financijski samoodrživo.
Ograničiti ulogu države
Centar za javne politike i ekonomske analize je snažnog stava da ulogu države treba ograničiti samo na ono što tržište samo ne može učiniti.
Država prije svega treba provoditi pravila slobode unutarnjeg tržišta i tržišnog natjecanja te arbitrirati u njihovom provođenju.
Bitno je početi provoditi članak 49. Ustava u praksi!
