Share

Petar Vušković za Slobodnu Dalmaciju o ekonomskoj situaciji

Petar Vušković, neovisni ekonomist i predsjednik Centra za javne politike i ekonomske analize; intervju za Slobodnu Dalmaciju, 9.srpnja 2020.

– Po novoj prognozi Europske komisije Hrvatska će ove godine imati pad BDP-a od 10,8 posto što je više od prve procjene i uz Italiju i Grčku bit će najpogođenija koronakrizom. Sve su glasniji oni koji kažu da se za nekoliko godina nećemo vratiti na razinu iz 2019. Kako to komentirate?

Procjene će se dodatno prilagođavati novim podacima tako da ne možemo sa sigurnošću reći kolika je izloženost naše ekonomije krizi. Sigurno je da smo ušli u recesiju i sada moramo naći optimalne mjere da bi se vratili na ekonomsku razinu iz 2019. S kolegama ekonomistima analiziram potencijalne efekte krize i oporavak te zaključujemo da su mogući svi scenariji oporavka. Čini se da je ipak brzi oporavak oblika V sada malo manje vjerojatan scenarij. Izgledniji je oporavak oblika U koji podrazumijeva 1 do 3 godine oporavka od krize. Zašto ne možemo predvidjeti duljinu krize? Zato što je ovo kriza vanjskog faktora, faktora koji nije ekonomske prirode, a to je virus. Tko se nadao da će nas drugi val epidemije ponovno zahvatiti tako brzo. Ekonomija je u nemilosti brojeva zaraženih, a tim brojevima ovise mjere koje direktno utječu na ekonomske procese: kretanje robe, ljudi, kapitala. Jedno je sigurno, nitko nam nije ukazao tako dobro na slabosti ekonomije kao ovaj nemili virus naziva COVID-19. Ako budemo radili na našim slabostima, iz ove krize možemo izaći jači.

– Sada je svima jasno koliko je opasna velika izloženost gospodarstva turizmu i što bi trebalo napraviti da ne ovisimo toliko o njemu?

Nismo slučajno krizi najizloženije europsko gospodarstvo. Razlog je manjak strateškog promišljanja o ekonomiji. Lako je Poljacima, oni imaju tržište od 40 milijuna stanovnika, industriju, država s kojom graniče je najjača europska ekonomija – Njemačka. Mi se oslanjamo samo na prirodne resurse, a u tu kategoriju spada turizam. Ne proizvodimo, ne prerađujemo. Uz to imamo neefikasnu javnu upravu, a ne vidim razlog da naša uprava ne bude kao u Estoniji. S druge strane ako imaš visoku javnu potrošnju, smanji je. Stvari su jasne, ukoliko želiš biser, zaroni u more. Smatram da bi u budućnosti trebali osnovati isključivo ekonomsko koje će predviđati cikluse ekonomskih kriza, iako treba biti iskren ovakvu krizu niti jedan prognostički model ne bi mogao detektirati. Prije koronakrize je bilo evidentno tek usporavanje ekonomije.

 – Izbori su za nama, imat ćemo novu staru Vladu. U predizbornim obećanjima HDZ je najavio određene reforme, jesu li one dovoljne i što bi trebalo napraviti?

Izbori su iza nas i sada je vrijeme da se ponovno stavi fokus na ekonomiju. Sreća je ta što će biti lakše s postojećom političkom opcijom nastaviti dalje iz više praktičnih razloga: bolje poznaju procese, imaju dostupne informacije, imaju povjerenje postojećih zaposlenika, jednostavno bolje poznaju organizaciju. To je sve važno kako bi što prije mogli reagirati. Vrijeme u ekonomiji je najvrjedniji resurs. Prosječno novom zaposleniku je potrebno od 3 do 6 mjeseci kako bi se uklopio u novu poslovnu sredinu, kada govorimo o politici onda je još teže, jer kada se mijenja jedan ministar onda često to znači i odlazak još nekoliko „povezanih ljudi“, npr. tajnika ili pomoćnika. Treba se priznati da je Vlada je dobro odradila državni intervencionizam iz prvog vala koronakrize. Njihove kratkoročne mjere su nagrađene dobrim izbornim rezultatom. Kako su kratkoročne mjere kratkoročnog efekta, one neće biti dostatne da se popravi loša makroekonomska slika. Vlada koja bude sastavljena od starih ili novih ministara morat će se zadužiti kod Međunarodne banke za obnovu i razvoj zbog pokrivanja očekivanih budžetskih neravnoteža uslijed pada osobne potrošnje i rasta nezaposlenosti. Javni dug će ići preko 90% BDP-a i približit ćemo se granici od 100% BDP-a. To su veliki izazovi za političare i jedva čekam vidjeti kako će se snaći u novim uvjetima. Lako je upravljati brodom po mirnom vremenu. Prioriteti reforme su sljedeći: uvesti euro radi nižeg troška kapitala odnosno kamatnih stopa na kredite, privatizirati vlasničke udjele u poduzećima gdje država ima vlasničke udjele, nastaviti s administrativnim rasterećenjem ekonomije (2mlrd. kuna do sada napravljeno), jednako tako i s parafiskalnim nametima, porezno rasteretiti plaće, doći do 10 mlrd. eura EU pomoći za brži oporavak ekonomije.To je novac koji će biti uvjetovan strukturnim reformama. Jedno od njih je svakako i pronalazak rješenja za mirovinski sustav za koji procjenjujem da će biti goruća tema sada na jesen odnosno čim prođemo brojku od 200 000 nezaposlenih.

– Poduzetnici traže rasterećenje i kažu da nas čeka novi val otpuštanja. Je li to izgledno i može li se i kako njima moglo pomoći da opstanu, da ne otpuštaju i stvaraju nove vrijednosti?

Do vala opuštanja će neminovno doći. Pitanje je samo u kojem intenzitetu. Bojim se da smo kredite prema poduzetnicima ispucali. Više nema novca i sada će mjere biti sve selektivnije. Državi preostaje još samo porezno rasteretiti tržište. Cilj bi trebao biti da se ostavi što više novca na tržište da se ono krene oporavljati samo od sebe. Intervencionizmom kroz novac su se bavili makroekonomisti Hayek i Keynes. Dakle, znanja i iskustva postoje. Moje mišljenje je da je svaka kriza primarno kriza optimizma, sekundarno kriza brojeva. Vidite novca na tržištu ima, HNB je deviznim zamjenama osigurao likvidnost banaka, a preko kojih dolazi novac do građana, smanjila im je i stopu obvezne rezerve, na kraju krajeva banke su pokazale slab interes za kredite niskih kamatnih stopa (0.05%) na otvorenom tržištu što očigledno znači da je potencijal likvidnosti gospodarstva dobar. Sad je pitanje kako potaknuti građane da troše, kako potaknuti poduzetnike da investiraju. Sve je stalo. Nitko nikome ne vjeruje. Čekamo da se probije taj psihološki zid pesimizma. Država je suočena s drastičnim padom broja fiskaliziranih računa (15-20%) u odnosu na isto razdoblje lani što se odražava i na manjak poreznih prihoda. 28.kolovoza će Državni zavod za statistiku objaviti podatke o dodatnom padu BDP-a. To sigurno ne ide u korist psihološkom oporavku tržišta.

– Kakvim ocjenjujete porezna rasterećenja dohotka, dobiti i PDV-a koje je najavio Andrej Plenković?

Ono što je bitno našim sugrađanima da znaju, to su izmjene poreza na dohodak. Dakle, mijenjamo stope poreza na dohodak: stopa od 36 posto spušta se na 30 posto, stopa od 24 posto spušta se na 20 posto. Mijenjamo i stopu poreza na dobit za one koji imaju do 7,5 milijuna kuna dobiti, s 12 posto na 10 posto. Imajte na umu da je ta stopa prije bila 20 posto za sva društva, za sve tvrtke u Hrvatskoj neovisno o njihovim prihodima. Svi oni koji se bave biznisom znaju što to za njih znači. Ujedno, promijenit ćemo i stopu PDV-a na svu hranu – sa 25 na 13 posto. Prema tome, idemo za rasterećenjem i građana i gospodarstva. Cijeli paket išao bi fazno, ali sve stupa na snagu 1. siječnja 2021. godine.

Zdravko Marić je rekao da smanjenje poreza na dohodak ne znači nužno rast plaća, što kažete na to?

Poslodavci su kako bi odgovorili na smanjenu potražnju za njihovim proizvodima i uslugama već napravili određene korekcije plaća pa možda misli da se plaće uz novu poreznu mjeru neće vratiti na prijašnju razinu. Možda misli i na to da onim građanima s nižim dohocima ispod 5000 kn bruto neće plaća rasti jer ionako ne plaćaju porez na dohodak zbog neoporezivog dijela plaće. U svakom slučaju do blagog rasta plaća bi trebalo doći i to između 100 i 300 kn. To je novac koji neće povećati standard građana ali je psihološki važan. To je mala poruka optimizma.

– Kako bi se građani u ovim vremenima neizvjesnih plaća i izvjesnih otpuštanja trebali ponašati? Pri dnu smo EU ljestvice sa standardom, cijene su europske ili gotovo europske, plaće neće rasti i bit će dobro ne budu li padale, a njihova potrošnja je važan kotačić u rastu gospodarstva? Kako doći do boljeg standarda

Građani se moraju odgovorno ponašati. To znači da ne bi trebali dizati kredite pogotovo ne kratkoročne za potrošnju kakvih je u zadnjih 5 godina bilo sve više u bilancama banaka. Zapadni konzumerizam i svakodnevne reklame su nas tjerale da trošimo više nego što su naše potrebe. Kada nemate novca za hranu, onda je logično se okrenuti domaćoj proizvodnji hrane. Treba aktivirat vrtove i dolce. Barem ćemo se zdravije hraniti. Sramota je da višnje na Braču nema tko brati, a smokve padaju s grana. Možda se sve to promijeni pa budemo više znali cijenit ono od čega su živjeli naši djedovi. Savjetujem građanima koji imaju ušteđenog novca da investiraju u nekretnine ili zlato. Poanta je investirati u imovinu koja najbolje čuva svoju vrijednost, koja je najbolje otporna na ekonomske šokove. Sad će biti nagrađeni građani koji su štedjeli novac jer će gotovinski novac vrijediti više. Bilo bi dobro da oni koji su dobili otkaze da razmisle o samozapošljavanju. Zavod za zapošljavanje nagrađuje dobre poduzetničke inicijative novčanim potporama. Ova kriza može biti dobra prilika za osobni zaokret pojedinca. Vidite, kriza osobnog budžeta vas može natjerati da drukčije razmišljate. Još uvijek postoje grane ili djelatnosti koje rastu. Takva je recimo informatička djelatnost. Trebate samo imati laptop, alate za programiranje i ideju. Treba željeti sprovesti dobre ideje. Jednako tako je i s državom. Ako želimo veće ekonomske skokove (više od 2% rasta) onda rješavaj probleme u strukturi. Ako sam pohvalio ranije kratkoročne mjere tada se treba jasno kritizirati da nismo proveli niti jednu strukturnu reformu. Nismo se bavili ničim što u nazivlju ima riječ sustav. Dakle ni mirovinski, ni zdravstveni ni obrazovni sustav. Moje mišljenje je da veći ekonomski rast možemo bilježiti jedino uz pogon 4×20: 20% zaposlenih u javnoj upravi postepeno opustiti i zapošljavati u realni sektor, 20% smanjiti decentralizaciju novca uz omjer državna-lokalna razina s 90/10 na 70/30, za 20% smanjiti državnu potrošnju, odnosno na barem 35% BDP-a, te javni dug na barem 60% BDP-a. To su uvjeti u kojima bi hrvatska ekonomija mogla najbrže rasti. Vlada u novom mandatu ako ispuni barem 2 od 4 uvjeta, ja bih bio zadovoljan.