Po digitalizaciji Hrvatska ispred Slovačke, Mađarske i Poljske. Zvuči kao nemoguće, ali trend se počeo konačno mijenjati. Europska komisija objavila je u lipnju 2019. DESI indeks za 2019. – Indeks digitalnog gospodarstva i društva (Digital Economy and Society Index).
Hrvatska je sada na 20. mjestu u odnosu na EU28 i to s 47,4% u razini digitaliziranosti. Hrvatska više nije na dnu s Bugarskom, Rumunjskom i Grčkom, već je bolja i od Poljske, Italije, Mađarske, Cipra i Slovačke, a samo malo niže od Portugala, Češke i Latvije. Usporedbe radi, od mogućih 100%, najbolja je Finska sa 70%, a slijedi dominacija država članica iz sjeverne a potom srednje Europe.
Slika 1. Usporedba Hrvatske i EU
Izvor: Europska komisija, 2019.
U samo dvije godine hrvatski skor digitaliziranosti porastao je s 41 na 47%, koliko je bio EU prosjek prije dvije godine.
Slika 2. Države članice EU po digitaliziranosti
Izvor: Europska komisija, 2019.
Uvijek se podsjetimo kako razna izvješća bilježe javne politike s određenim vremenskim odmakom. Kada se gleda napredak rezultata unazad godinu dana, to ne znači da su se isto vrijeme provela određena poboljšanja ili dogodila pogoršanja. Također, DESI indikatori odnose se na niz faktora iz domene privatnog i javnog sektora odnosno društva u cjelini.
Kada se precizno gledaju indikatori u pet područja, najveća su poboljšanja rezultata unazad godinu dana sljedeća povećanja pokrivenosti kućanstava fiksnom širokopojasnom mrežom interneta (s 99 na preko 99,5%, po čemu je Hrvatska 8. u EU), korištenja fiksne širokopojasne mreže interneta kod kućanstava (sa 70 na 72%), pokrivenosti 4G mrežom (skok sa 73 na 94%), pokrivenosti kućanstava brzim širokopojasnim (NGA) Mrežama pristupa sljedeće generacije (sa 68 na 83%), indeksa cijena širokopojasnog interneta (s 63 na 72, premda smo i unatoč tome na 26. mjestu u EU), broja ICT diplomanata (s 4 na 5% i to na 1.000 stanovnika), korištenja videa na zahtjev, video poziva, socijalnih mreža, Internet bankarstva, udjela poduzeća koje koriste velike podatke (Big data) s 9 na 10% i većih prihoda poduzeća od e-trgovine, broja korisnika javnih e-usluga (e-Građani, s 66 na 75%) i digitalnih usluga za gospodarstvo (s 61 na 63%).
Kada se gledaju poboljšanja po područjima, najveći je skok (u godinu dana) u prvom području povezivosti (s 44 na 50%) i petom području digitalnih javnih usluga (s 47 na 53%). Ukratko se iz navedenog može zaključiti kako su hrvatska poboljšanja posljedica većeg korištenja digitalne infrastrukture i većeg korištenja e-usluga države, kao i Internet bankarstva, Velikih podataka te u konačnici, povećanja broja ICT diplomanata i poticanja razvoja digitalnih vještina kroz kurikularnu reformu.
Europska komisija u dokumentu za Hrvatsku navodi primjere nekih mjera koje doprinose digitalizaciji. Sve državne web stranice idu na jednu platformu (gov.hr). razvija se elektronički proces za registraciju poduzeća kroz one-stop-shop model putem sustava e-Građani koji već sadrži 54 javne usluge u digitalnom obliku (dok je 76 e-usluga izvan te platforme). Najavljuje se sustava interoperabilnosti kroz Centar dijeljenih usluga. digitalizira se i zdravstveni sustav. Uvode se e-pristojbe. Snižena je naknada telekom sektoru za radiofrekvencijski spektar, što Komisija vidi razlogom poboljšanja indeksa cijena širokopojasnog interneta. Navodi se kurikularna reforma čiji projekt e-Škole je već u pilot fazi u 151 školi (i širi se na gotovo sve škole). Uvedena je obvezna informatika u osnovne škole. Uvedene su STEM stipendije, čime se potiče razvoj STEM i digitalnih vještina. Algebra se navodi kao primjer IT obrazovanja odraslih koji su nezaposleni. Priprema se strateški okvir za digitalnu transformaciju gospodarstva i industriju 4.0. razvijaju se inovacijski klasteri (npr. Algebra LAB, HUB385 i dr.). novim je zakonom ojačana kibernetička sigurnost. Hrvatska je 10. u EU u području e-zdravstva.
Među preprekama ističe se primjerice nedostatak ICT profesionalaca u poduzećima kao i mali broj žena koje završavaju ICT obrazovanje. Također, veliki problem je relativno malo korištenje digitalnih tehnologija od strane poduzeća, uključujući i činjenicu da samo 16% poduzetnika koristi socijalne mreže (kao dio digitalnog marketinga).
Kao novi indikator uvedena je spremnost za ulaganja u 5G mreže. Područje je to već započetog trgovinskog rata u okviru novog ekonomskog poretka.
DESI profil za Hrvatsku je ovdje.
Digitalizacija je važna reforma o kojoj ovisi ekonomski razvoj. Upoznajte sve reforme konkretne i mjerljive reforme koje je CEA dizajnirala kroz projekt Hrvatska 2025.
