Porezna reforma donosi niz mjera za administrativno rasterećenje poduzetnika i građana. Takav smjer treba pozdraviti. Veliki je korak naprijed što je nova porezna izmjena pažljivo planirana kroz cjeloviti reformski proces. Ističemo sljedeće:
Prema proporcionalnijem oporezivanju dohotka: Podržavamo i smanjivanje stopa poreza na dohodak od 12%, 25% i 40% (3 stope) na 24% i 36% (2 stope), uz istovremeno povećanje osnovnog neoporezivog dohotka na 3800 kn mjesečno. Uvođenje dva porezna razreda umjesto postojeća tri je svakako korak u dobrom smjeru – nadajmo se i prema proporcionalnoj jedinstvenoj stopi od 15% (flat tax). Rad u Hrvatskoj je izrazito porezno opterećen. To se pogotovo odnosi na zanimanja i poslove koji traže visoke kvalifikacije. Rezultat je da stručnjaci raznih područja iseljavaju iz Hrvatske. Dodatno je potrebno ukinuti porez na kapitalne dobitke.
Ukinite akontaciju poreza na dobit: Smanjenje opće stope poreza na dobit sa 20% na 18% i uvođenje niže stope od 12% za društva koja imaju do 3 milijuna kuna dobiti je korak u dobrom smjeru. Dodatnim smanjenjem opće stope poreza na dobit na 15% bi se dobilo dodatno na konkurentnosti. Porezno priznati rashodi troškova bi trebali biti barem 100%, umjesto 50% kako je predloženo. Akontaciju poreza na dobit treba ukinuti. Kako već postoji porez na dobit, porez na dividendu predstavlja dodatni teret.
Porez na dodanu vrijednost nije prioritet: PDV je gospodarstvu očito najatraktivniji porez. Mnogi sektori sudjeluju u neprekidnom lobiranju da sniženu stopu PDV-a. Svaki sektor je unutar sebe uvjeren kako je „strateški“ bitan. Nije sporno da niži PDV donosi konkurentnost određenog sektora. Dizanje PDV-a na standardnu stopu bi smanjilo troškovnu konkurentnost istoga. Ipak, posao gospodarske politike nije, kao do sada, preferirati određene sektore. Liberalna fiskalna politika, u duhu članka 49. Ustava, treba svim poduzetnicima (i sektorima) jamči jednaki tretman. Činjenica jest da je PDV previsok. Zašto onda ne idemo u sniženje PDV-a svima na 20%? Među stope jesu učestale u EU. Ipak, liberalna fiskalna politika zagovara pravedni sustav koji jednako tretira sve natjecatelje. Brine činjenica da se većina javne rasprave o poreznoj reformi svodi za među stope PDV-a umjesto na dubinski pristup i iniciranje otklanjanja niza administrativnih prepreka.
Porez na nekretnine – uvjetno: Porez na nekretnine se može podržati kao supstitut za komunalnu naknadu i uz ukidanje poreza na promet nekretnina. Također, bitno je da porez na nekretnine bude isključivo regionalni i lokalni prihod kao nadomjestak za gubitak prihoda zbog manjeg poreza na dohodak.
Prema sustavnom pristupu: Osim navedenog, potrebna je detaljnija snimka poreznog sustava koja uključuje mjerenje troškova i učinaka raznih administrativnih obveza.
Potrebno je definirati adekvatne mjere za pojednostavljenje poreznog sustava:
- digitalizacija poreznih postupaka i obrazaca
- što manji broj podataka i trošak vremena za ispunjavanje obrazaca
- ukidanje određenih obveza, potvrda i uvjerenja
- manja učestalost ispunjavanja poreznih obveza
Primjerice Estonija promovira administrativno rasterećenje koje je smanjilo vrijeme ispunjavanja poreznog obrasca sa 5 na 3 minute. Takve sitnice također stvaraju konkurentnost i to temeljem jasne metodologije mjerenja. Estonija može biti uzor i kao zemlja koja je uspješno implementirala flat tax porezni sustav koji je toj zemlji odmah povećao porezne i poslovne prihode.
Porezna reforma treba adresirati sljedeći Doing Business izazov: Godišnja učestalost plaćanja poreza je velika – čak 31 put poduzetnici moraju proći kroz neku od poreznih procedura i pritom izgube 206 sati. Pritom se mjere svi porezni oblici, uključujući doprinose. Trošak vremena nastaje i prilikom prikupljanja informacija o poreznih obvezama i procedurama, a ne samo na ispunjavanje obrazaca. Zato je bitna transparentnost informacija i mala količina podataka u okviru elektroničkog obrasca. U Doing Business poglavlju o plaćanju poreza gledaju se visine poreza i doprinosa, kao i obveze plaćanja većih parafiskalnih nameta (HRT, HGK , šume, turistička zajednica i dr.) koje je potrebno snižavati.
