Doing Business 2017 pomaci su vidljivi, uz mnogo predstojećeg posla na kreatorima javne politike, prije svega kroz kvalitetnu koordinaciju resora. Prvi pogled na podatke o lakoći poslovanja u Hrvatskoj koji su dostupni u tek objavljenoj publikaciji Doing Business 2017 može dovesti do zaključka da je Hrvatska „izgubila“ jednu godinu reformi budući da je prema kriteriju ranga pala s 39. na 43. mjesto od 190 zemalja. Međutim, kriterij ranga u svijetu jače odražava uspjeh reformi u drugim zemljama (npr. susjedna Srbija je u 2017. godini ušla u kategoriju top 10 reformatora). Dakle, Hrvatska se u godinu dana generalno nije pogoršala, kada se gledaju bodovi, nego su neki konkurenti napravili više. Hrvatska u bodovima stagnira, odnosno postigla je vrlo blago povećanje. Pouka je jasna: pad u rankingu je moguć unatoč tome što je ukupan skor ostao barem isti. To je pitanje konkurentnosti.

Za analizu reformi unutar nacionalnog gospodarstva jasniji je indikator distance to frontier (DTF). DTF pokazuje koliko je Hrvatska udaljena od zemlje s najboljom poslovnom klimom u određenom području. U većini područja to je Novi Zeland. Prema DTF pokazatelju Hrvatska je prema Doing Business 2017 ostvarila pozitivan ali vrlo skroman pomak unaprijed s porastom vrijednosti DTF-a sa 72.78 na 72.99. 

Slika 1 pokazuje da je Hrvatska od 10 područja koja se prate ostvarila pozitivan pomak DTF-a u 5 područja. Najveći porast je u zaštiti prava manjinskih dioničara i rješavanju nesolventnosti. U 4 područja su rezultati ostali nepromijenjeni. Pad je ostvarila samo u području plaćanja poreza. Međutim, upravo je taj pad najznačajnije dao doprinos i padu ukupnog ranga budući je Hrvatska prema tom pokazatelju pala za značajnih 26 mjesta (o detaljima u nastavku teksta).

Slika 1: Usporedba rezultata DB 2017 i DB 2016 prema područjima (*kliknite na sliku na povećanje)

Izvor: Doing Business 2017, Svjetska banka

Gdje se Hrvatska nalazi i gdje je najslabija?

Prije analize pojedinih područja korisno je prikazati i širu sliku kako bi se dobio bolji uvid u položaj Hrvatske u odnosu na usporedive zemlje te relativno najveće snage i slabosti.

Usporedba Hrvatske sa susjednim zemljama, prosjekom regije te s Njemačkom pokazuje kako se Hrvatska prema DTF-u nalazi u društvu Italije i Mađarske te iznad regionalnog prosjeka (Slika 2). Iz navedenog se može zaključiti da lakoća poslovanja u Hrvatskoj nije na toliko niskoj razini. Ipak, postoji mnogo prostora za napredak. Doing Business 2017 može biti dobar poticaj prema naprijed.

Slika 2: Distance to frontier u odabranim zemljama (*kliknite na sliku na povećanje)

Izvor: Doing Business 2017, Svjetska banka

Promatrajući prema područjima (Slika 3), Hrvatska i dalje najbolje stoji u kategoriji prekograničnog trgovanja (zbog integracije na unutarnje tržište EU), pokretanja posla, plaćanja poreza te dostupnosti električne energije. Najslabiji rezultat prema Doing Business 2017 Hrvatska ostvaruje u dostupnosti kredita, rješavanja problema nesolventnosti, izdavanja građevinskih dozvola te zaštite manjinskih dioničara.

Slika 3: Distance to frontier po područjima (*kliknite na sliku na povećanje)

Izvor: Doing Business 2017, Svjetska banka

Rezultati Doing Business 2017 prema područjima

Kao što je prikazano na gornjim slikama, prema Lakoći pokretanja posla Hrvatska ne stoji loše kada se pogleda Doing Business 2017. U posljednjim godinama Hrvatska je ostvarila određeni napredak. Prema posljednjim rezultatima i u ovom je području postignut pozitivan rezultat (rast DTF-a od 0.83). Uglavnom je to zbog smanjenja vremena trajanja procedura osnivanja trgovačkog društva. Dakako, postoji veliki prostor za napredak kroz digitalizaciju procedure osnivanja trgovačkog društva, ukidanje obveze bilježničke ovjere i pečata, sniženje naknade osnivanja pa i definiranje novog način registracije – izvan trgovačkih sudova. Istovremeno u ovom području je došlo i do nazadovanja. Unatoč snižavanju javnobilježničkih tarifa, u praksi su bilježnici povećali naknade. Bitno je naglasiti da Doing Business metodologija ne gleda samo pravne promjene, već i praksu na terenu, gdje je važna povratna informacija poslovnog sektora.

Izdavanje građevinskih dozvola je, bez obzira na bitan napredak, i dalje jedna od najvećih kočnica lakoći poslovanja u Hrvatskoj. U odnosu na Doing Business 2016 u ovom području nije bilo značajnijih izmjena, iako se DTF rezultat blago poboljšao. Posljednje konkretne mjere za poboljšanje rezultata u ovom području su zabilježene u Doing Business 2015 kada je smanjen broj procedura, dana i naknada za dozvole te je ubrzano djelovanje građevinske inspekcije. Brze e-dozvole sigurno idu u prilog takvim poboljšanjima.

Dostupnost električne energije ne predstavlja značajno ograničenje lakoći poslovanja. U Doing Business 2017 je zabilježen određeni pomak. Ipak, podaci pokazuju da postoji prostor za daljnji napredak u trajanju i troškovima pojedinih procedura vezanih za priključke i nabavu električne energije. U posljednjim godinama nisu zabilježene značajnije mjere usmjerene na izmjene u ovom području. U ovom području je ključna uloga Hrvatske elektroprivrede (HEP).

DTF je u području Uknjižbe imovine u posljednjem izvješću ostao nepromijenjen kroz Doing Business 2017. Njegova veličina ispod 70 bodova pokazuje da ovo područje i dalje predstavlja umjereno opterećenje lakoći poslovanja u Hrvatskoj. Međutim, podaci po zemljama ukazuju na zanimljivost da je u ovoj kategoriji Hrvatska ponešto bolja od Njemačke. Ipak ta činjenica ne smije biti ohrabrujuća budući da Hrvatska za Češkom i Mađarskom i dalje zaostaje preko 10 bodova.

Dostupnost kredita jedna je od područja koja predstavljaju značajnije ograničenje za lakoću poslovanja. U usporedbi s drugim zemljama je Hrvatska prema DTF-u u ovom području slabija čak i od Albanije i BiH. Međutim, potrebno je istaknuti da ovaj pokazatelj ne prikazuje razvijenost financijskog sustava nego je loš rezultat posljedica slabih prava vjerovnika i dužnika te slabe dostupnosti informacija. Zadnja konkretnija mjera je u ovom području zabilježena u Doing Business 2012 kada je aktiviran privatni registar kredita koji je doprinio unaprjeđenju kreditnog informacijskog sustava.

Zaštita prava manjinskih dioničara je jedno od najslabijih područja prema Doing Business 2017. U zadnjem izvješću je to i područje koje je zabilježilo najveći rast DTF-a zahvaljujući uvođenju internih procedura za prijavu (i rješavanje) potencijalnog problema sukoba interesa od strane direktora. Međutim, detaljni podaci pokazuju da je upravo u tom dijelu (sukob interesa) potreban značajan napredak kako bi se ukupan DTF zaštite manjinskih dioničara povećao.

Iako prema DTF-u u području Plaćanja poreza Hrvatska ne stoji značajno loše, ova je godina specifična budući da je u njemu zabilježen i najveći pad DTF-a, a time i ukupnog ranga. Razlog za taj negativan pomak je obveza plaćanja HRT pretplate i odustajanje Hrvatske gospodarske komore od smanjenja obvezne članarine koje je država čak dogovorila.

Prekogranično trgovanje je područje u kojem Hrvatska, uz još 16 država članica EU, ostvaruje DTF od maksimalnih 100 bodova, dok su ostale države članice EU blizu te razine. Ovakav rezultat se najviše može objasniti liberalizacijom unutarnjeg tržišta EU. Od zemalja koje nisu u EU, a ostvaruju zamjetne rezultate, može se istaknuti Srbija sa DTF 96.64. Srbija ima potpisan veći broj bilateralnih trgovinskih sporazuma i članica je nekoliko većih trgovinskih organizacija.

Vrijednost DTF-a u području Izvršavanja ugovora (75.87) pokazuje da ono ne predstavlja značajno ograničenje lakoći poslovanja prema Doing Business 2017. U usporedbi s usporedivim zemljama Hrvatska stoji relativno dobro. Hrvatska je ispred Češke, Mađarske i Italije, ali i ispred Njemačke. Takav rezultat je posljedica nižih troškova naknada, relativno razvijenog pravnog okvira, procedura i nadležnosti trgovačkih sudova te mogućnosti i dostupnosti izvan-sudskog rješavanja sporova (arbitraža i medijacija).

Posljednje područje, Rješavanje nesolventnosti, i dalje predstavlja jednu od najvećih prepreka poslovanju, unatoč najznačajnijem porastu DTF-a u posljednjih pet godina (16.22 u 2012. u odnosu na 55.62 u 2017.). Najveći doprinos je dalo uvođenje instrumenta predstečajnih nagodbi 2014. Međutim, stečajni postupci, postotak oporavka poduzeća, upravljanje imovinom dužnika i slične kategorije zahtijevaju daljnji i značajan napredak kako bi se proces likvidacije i oporavka poduzeća ubrzao i olakšao.

Doing Business mjere

Nakon kratke analize Doing Business 2017 rezultata potrebno je dati i određene konkretne preporuke za daljnje reformske aktivnosti koje bi dovele do poboljšanja uvjeta poslovanja. U nastavku su predložene mjere prema područjima i nadležnosti, na temelju Memoranduma o reformskim zahvatima Svjetske banke u suradnji s Agencijom za investicije i konkurentnost.

Odgovornost za Doing Business je na nekoliko resora čije djelovanje u smjeru olakšanja poslovanja je potrebno kvalitetno koordinirati.

Srednjoročno cilj treba biti da Hrvatska uđe u rang TOP 30 zemalja u svijetu.