Prednosti jednostavnog oporezivanja isplaćene dobiti se vežu uz analizu američkog think tanka Tax Foundation koji ocjenjuje Estoniju porezno najkonkurentnijom državom svijeta, ponajviše zbog vrlo liberalanog poreznog sustava oporezivanja dobiti koji predstavlja moguću kvalitetnu opciju za Hrvatsku. CEA kroz projekt Poduzetnička inicijativa poziva sve dionike da pruže podršku ovoj promjeni oporezivanja dobiti te je otvorena za prijedloge i komentare.
Suštinska karakteristika estonskog modela je potpuno porezno oslobođenje ostvarene dobiti trgovačkog društva. Stoga se oporezuje samo dobit koja je isplaćena (vlasniku, dioničarima ili matičnoj firmi u inozemstvu). Firme se ne bi trebale oslanjati na knjigovodstvene detalje kako bi prikazale što manju ostvarenu dobit. Ideja da se oporezuje samo dobit koja izlazi iz firme je izuzetno stimulativna za poduzetničku inicijativu i za sve građane. Time bi se razvio i osjećaj pravde što bi novi porezni sustav destimulirao „izvlačenje dobiti” iz Hrvatske, odnosno, ne bi „kažnjavao” novac koji ostaje u zemlji.
Kako bi predložena promjena oporezivanja dobiti bila sukladna ideji poreznog pojednostavljenja, zadržavanje oporezivanja isplaćene dobiti bi trebalo zamijeniti postojeće oblike dvostrukog/trostrukog oporezivanja dobit – porez na dividendu i porez i prirez na kapitalnu dobit.
Postavlja se pitanje kakav bi učinak navedena reforma imala na državni proračun. Porezna rasterećenja u glavnici zahtijevaju prethodna ili istovremena smanjenja proračunskih rashoda, kako bi se izbjegao deficit odnosno dug. To se odnosi prije svega na PDV i doprinose koji stvaraju daleko više od 1/2 proračunskih prihoda. Rezanje doprinosa zahtijeva prethodne uštede u zdravstvenom i mirovinskom sustavu. S druge strane, prihodi od poreza na dobit su u 2017. bili 7,2 milijarde kuna, dok se za 2018. planiraju prihodi od 8,3 milijardi kuna. Porezno oslobođenje reinvestirane i zadržane dobiti bi sigurno imalo učinak na smanjenje proračunskih prihoda u iznosu od nekoliko milijardi kuna. U situaciji uravnoteženog proračuna (početkom 2018.), odnosno fiskalne konsolidacije, bilo bi potrebno sagledati smanjivanje rashoda do 4 milijardi kuna. U tom smislu bi se gubitak prihoda okvirno nadoknadio. Uz navedeno je potrebno gledati i učinak rasterećenja dobiti trgovačkih društava na jačanje ekonomske dinamike.
Firma bi bila obvezna plaćati porez na isplaćenu dobit Poreznoj upravi. Postoji i mogućnost uvođenja službenog dokumenta koji evidentira isplatu dobiti iz firme. Na njega se mogu priložiti dokazi o isplati dobiti i uspješno plaćenom porezu. Druga mogućnost je da činom isplate nastaje porezna obveza koja mora biti podmirena u propisanom roku.
Prednosti jednostavnog oporezivanja isplaćene dobiti prema estonskom modelu su:
- najkonkurentniji model oporezivanja dobiti na svijetu i poreznog sustava uopće
- vlasnici firme odlučuju kada će plaćati porez
- osjetna porezna jednostavnost
- odsutnost dvostrukog oporezivanja dobiti
- odsutnost akontacije za porez na dobit
- poticaj ekonomskoj aktivnosti i zadržavanju novca unutar trgovačkih društava i zemlje
Prednosti jednostavnog oporezivanja isplaćene dobiti se mogu realizirati kroz porezno rasterećenje i ekonomsku dinamiku, što znači i prilike za više radnih mjesta.
