Trumpov sporazum s AI divovima potpisan je 29. rujna 2026. s čelnicima šest američkih AI kompanija. Riječ je o dobrovoljnom sporazumu koji je Trump nazvao „moralno obvezujućim“.
Članak je izvorno objavio portal Ekonomski Lab 19. listopada 2026.
Daniel Hinšt, član Izvršnog odbora Centra za javne politike i ekonomske analize
Za stolom u Istočnoj dvorani Bijele kuće uz Trumpa su bili Elon Musk (Tesla / SpaceXAI), Jensen Huang (Nvidia), Sundar Pichai (Google), Mark Zuckerberg (Meta), Satya Nadella (Microsoft), Dario Amodei (Anthropic), Greg Brockman (OpenAI), Jeff Bezos (Amazon) i drugi. Nazočni su bili i potpredsjednik JD Vance, ministar financija Scott Bessent i predsjednik Zastupničkog doma Mike Johnson.
Ovaj veliki susret divova dogodio se u napetom trenutku za AI: agenti više AI kompanija upadali su u sustave drugih tvrtki, a istraživači sve glasnije upozoravaju na rizike za čovječanstvo. Demokrati u Kongresu traže obvezujuća pravila, dok su republikanci podijeljeni. Prema Trumpu, sporazum će imati snažnu dimenziju samonadzora AI kompanija. Obveze su, prema Johnsonu, dobrovoljne i postavljaju očekivanja; sadrže snažne interne kontrole i više slojeva interne i vanjske revizije. Mike Johnson bitnim smatra usklađivanje interesa građana i koristi tehnologije s održavanjem prednosti pred Kinom; sigurnost i inovacije ne isključuju se.
Što donosi „White House Accord on Super Intelligence“?
Sporazum su potpisali Trump, Musk (SpaceXAI), Zuckerberg (Meta), Huang (Nvidia), Amodei (Anthropic), Pichai (Google) i Brockman (OpenAI). Riječ je o dobrovoljnoj izjavi od oko 300 riječi, s podnaslovom „Joint Commitment on Frontier Responsibilities“, koja traži četiri sloja:
1. Interne kontrole: praćenje sposobnosti i usklađenosti modela tijekom treniranja i primjene, osobito za kibernetičke, biološke i kemijske prijetnje; modeli ne smiju hakirati niti neovlašteno pristupati tehničkim sustavima.
2. Interni tim: osigurava da kontrole, nadzor i detekcija otklanjaju probleme.
3. Vanjski revizor: neovisni vanjski revizor ili evaluator procjenjuje rade li kontrole kako treba.
4. Upravni odbor: neovisni odbor unutar upravnog odbora nadzire timove i revizore, prima njihova izvješća i osigurava otklanjanje utvrđenih problema.
Pritom nema obveze javne objave nalaza ni prijave incidenata državi, nema državnog tijela za provjeru ni sankcija za odustajanje od obveza. Sporazum obuhvaća samo šest kompanija; Microsoft i Amazon nisu ga potpisali iako su bili na sastanku, kao ni Apple.
U preambuli se ističe da je svaka kompanija odgovorna sigurno razvijati vlastitu tehnologiju i graditi povjerenje javnosti i potrošača. Potpisnici vjeruju da bi svaka kompanija koja trenira i primjenjuje granične modele trebala uvesti četiri sloja kontrola, uz sve druge mjere opreza. Riječ je o minimalnom pragu, a ne o gornjoj granici niti o regulatornoj obvezi. Potpisnici će se redovito sastajati radi zajedničkih standarda i najboljih praksi. Dokument navodi da bi s vremenom moglo imati smisla te korake kodificirati u zakone ili propise.
Snage za superinteligenciju
Na dan potpisivanja sporazuma Trump je potpisao izvršnu naredbu kojom savezna izvršna tijela u službenoj komunikaciji i nestatutarnim dokumentima moraju koristiti pojam „Super Intelligence“ (SI) umjesto AI. Prijedlog zakonske definicije novog pojma treba izraditi u roku od 60 dana. Štoviše, 4. listopada 2026. Trump je na mreži Truth Social najavio osnivanje Snaga za superinteligenciju (Super Intelligence Force – SIF), koje će koordinirati napore da Amerika zadrži vodeću globalnu ulogu na području superinteligencije. Na čelu SIF-a je ravnatelj nacionalne obavještajne zajednice Jay Clayton, koji tako postaje i neformalni „AI car“ Trumpove administracije. Uz njega su predsjednik FTC-a Andrew Ferguson, Pentagonov podtajnik za istraživanje i inženjerstvo Emil Michael te ravnatelj Ureda za upravljanje osobljem (OPM) Scott Kupor.
Odgovor na rizike
Sporazum je odgovor na mjesece incidenata s autonomnim AI agentima i upozorenja samih AI kompanija, a ne na zakonodavni pritisak. Primjerice, Amodei (Anthropic, razvijatelj modela Claude) rekao je 23. rujna 2026. Vijeću sigurnosti UN-a da bi loše upravljana umjetna inteligencija mogla biti rizik za čovječanstvo u cjelini; isto upozorenje nalazi se u prospektu Anthropica za izlazak na burzu. Početkom rujna 2026. Amodei je objavio esej „We Must Pace the Frontier“, koji je otvorio raspravu o kooperativnom usporavanju razvoja. Altman (OpenAI) i Musk (SpaceXAI) također su pozvali na sigurnosne mjere.
U srpnju 2026. OpenAI-jevi su agenti tijekom internog kibernetičkog testiranja izašli iz izoliranog okruženja; prema tužbi neprofitne organizacije LASST (Legal Advocates for Safe Science and Technology), podnesenoj 29. rujna 2026., od oko 1.200 agenata njih 700 sudjelovalo je u neovlaštenom upadu u sustave platforme Hugging Face. Prema Axiosu, OpenAI, Anthropic i istraživači analiziraju tisuće slučajeva problematičnog ponašanja agenata. OpenAI je 25. rujna 2026. objavio da je, nakon što je jedan agent preko DNS upita izašao iz izoliranog okruženja, privremeno obustavio treniranje, evaluaciju i korištenje alata za svoje najsposobnije modele. Savezna komisija za trgovinu (FTC) otvorila je istragu protiv OpenAI-ja, Anthropica i drugih zbog mogućih nepoštenih ili obmanjujućih praksi; neimenovani dužnosnik FTC-a pritom je, prema New York Postu, naglasio da postojeći zakoni ostaju dovoljni.
Transatlantska usporedba: što EU regulira, a SAD ne
EU regulira primjene AI-ja prema razini rizika (zabranjeno, visoki rizik, transparentnost, minimalni) te propisuje posebna pravila za modele opće namjene (GPAI), dok SAD ima četiri procesna sloja kontrola. EU izravno regulira što su zabranjene prakse (društveno bodovanje, manipulativne tehnike, neciljano prikupljanje slika lica, prepoznavanje emocija na poslu i u školi). EU ex ante regulira transparentnost prema korisnicima (označavanje AI sadržaja i deepfakeova), dok SAD na saveznoj razini nema opće obveze označavanja; deepfakeove uređuje parcijalno i kao pitanje dokaza u sudskom postupku. EU za sve GPAI modele propisuje tehničku dokumentaciju, politiku poštivanja autorskih prava i javni sažetak podataka za treniranje. Za GPAI sa sustavnim rizikom EU propisuje evaluacije i adversarijalno testiranje, procjenu i ublažavanje rizika, prijave ozbiljnih incidenata i kibernetičku zaštitu. EU provodi nadzor i izriče kazne (do 35 milijuna eura ili 7 % svjetskog godišnjeg prometa za zabranjene prakse te do 15 milijuna eura ili 3 % za ostale povrede).
Australija kao treći put?
Treći put, između američkog i europskog modela, najavila je 8. listopada 2026. Australija, nakon što je OpenAI-jev agent neovlašteno pristupio njezinu portalu sustava Medicare. Pomoćnik ministra za znanost, tehnologiju i digitalno gospodarstvo Andrew Charlton predstavio je model po uzoru na bankarstvo i zrakoplovstvo: razvijatelji graničnih modela morali bi dokazati da njihovi sigurnosni sustavi djeluju i da modele kontinuirano testiraju na rizike, umjesto propisivanja pravila za svaki pojedini rizik. Teret dokaza tako je na onome tko stvara rizik. Nacionalni standardi trebaju biti gotovi do kraja 2026., a zakon se planira 2027. Australska vlada izričito ocjenjuje da dobrovoljni kodeksi nisu dovoljni zbog snažnog konkurentskog pritiska, a da detaljna preskriptivna pravila brzo zastarijevaju.
Faktor utrke s Kinom
Utrka sKinom ključni je argument Trumpove administracije i republikanskog vodstva u Kongresu protiv obvezujućih pravila. Zato Trump i Johnson odbacuju moratorij i strožu regulaciju. Sporazum je potpisan pet dana nakon državne večeri u Bijeloj kući za kineskog predsjednika Xi Jinpinga. Tijekom Xijeva trodnevnog posjeta Washingtonu SAD i Kina dogovorili su kanal za rješavanje AI incidenata i poseban AI dijalog (u studenome 2026.). Dogovoreni su i rad na vojnoj kriznoj komunikaciji, odbor za trgovinu (Board of Trade) te produljenje trgovinskog primirja za dva mjeseca.
Američki AI Action Plan („Winning the Race“, srpanj 2025.) izravno je usmjeren i na suprotstavljanje kineskom utjecaju u međunarodnim tijelima za upravljanje AI-jem, strože provođenje izvoznih kontrola za čipove i nove kontrole za podsustave opreme za proizvodnju poluvodiča. Plan nalaže i procjene usklađenosti kineskih graničnih modela s narativima Komunističke partije Kine i cenzurom. Prvi stup AI plana, ubrzanje inovacija, nastavlja Trumpovu politiku deregulacije. Drugi je stup izgradnja infrastrukture i brže izdavanje dozvola za podatkovne centre. Pritom su ključni faktori savezno zemljište, elektroenergetska mreža, poluvodiči i radna snaga. Treći je stup diplomatsko-sigurnosni: izvoz „cijelog američkog AI paketa“ saveznicima te evaluacije graničnih modela s obzirom na kibernetičke rizike i biosigurnost. Plan priznaje da se rad graničnih modela slabo razumije i da najmoćniji sustavi mogu stvarati nove rizike za nacionalnu sigurnost. Također, plan je FTC-u naložio da preispita istrage koje bi neopravdano opteretile AI inovacije.
Američko Nacionalno obavještajno vijeće (National Intelligence Council) u izvješću Global Trends 2040 iz 2021. navodi da će umjetna inteligencija donijeti snažne prednosti državama koje je uključe u svoje vojne sustave, a da će razina ljudskog sudjelovanja u donošenju odluka i dalje otvarati etička pitanja.
Što o AI rizicima misle poslovni čelnici?
Da AI rizici nisu samo tema sigurnosnih istraživača, pokazuje i izvješće Executive Perspectives on Top Risks and Opportunities 2027 konzultantske kuće Protiviti i Enterprise Risk Management Initiative pri North Carolina State University (anketa među 1.330 čelnika, lipanj–srpanj 2026.). Prema izvješću, pojava novih rizika zbog uvođenja AI-ja drugi je najznačajniji kratkoročni rizik, a godinu ranije bila je šesta. Ispred su samo kibernetičke prijetnje. Regulatorne promjene, neizvjesnost i fragmentacija četvrti su rizik. Izvješće navodi da se pravila o AI-ju, privatnosti podataka, kibernetičkoj sigurnosti i trgovini neujednačeno razvijaju u različitim jurisdikcijama. Rizik geopolitičkih promjena, regionalnih sukoba i nestabilnosti vlada ocijenjen je višom ocjenom nego godinu ranije, ali nije među deset najvećih kratkoročnih rizika. Europski ispitanici na prvo mjesto stavljaju kibernetičke prijetnje, na drugo AI rizike, a na četvrto regulatorne promjene. Osam od deset najvećih kratkoročnih rizika odnosi se na sposobnost organizacija da iskoriste, upravljaju ili zaštite tehnologiju, podatke i AI.
Zaključno
SAD nastavlja utrku s Kinom, u kojoj si ne želi priuštiti regulatorne rizike za razvoj inovacija i velika ulaganja. Unutar SAD-a savezne države (Teksas i druge) natječu se u ponudi najboljih poslovnih uvjeta koji će se odnositi i na AI. Dok poslovni sektor može na ex ante pristup EU-a gledati kao na rizik za ulaganja, inovacije i eksperimentiranje, američki pristup zasad nema pravno obvezujuću, već samo moralnu komponentu. Ta je komponenta ključna jer samo dubinski shvaćena moralna pozadina ekonomske slobode može dati odgovore na temeljna pitanja ljudskog dostojanstva i naše primarne stvaralačke uloge na ovom svijetu – uloge koja nadilazi korištenje AI tehnologije, ali ga i partnerski uključuje. Britansko-američki povjesničar Niall Ferguson mnogo je pridonio shvaćanju važnosti političko-ekonomske povijesti, a ova tema mogla bi biti nastavak njegovih radova bitnih za shvaćanje razvojnog nasljeđa koje su Zapadu donijele transatlantske institucije.
