Adam Smith 300 – sjećanje na Oca kapitalizma
Dok nije poznat točan datum njegovog rođenja, poznato je kako je Adam Smith kršten 5. lipnja 1723. u prezbiterijanskoj Crkvi Škotske. Dakle, obilježavamo 300 godina od dolaska na svijet jednog od najznačajnijih filozofa – pogotovo političke ekonomije klasičnog liberalizma.
Adam Smith bio je profesor moralne filozofija i logika, a poznat je kao „Otac kapitalizma“. Na njega je veliki utjecao imao Francis Hutcheson, otac utemeljitelj škotskog prosvjetiteljstva. Tijekom života susretao sam se mnogim utjecajnim filozofima prosvjetiteljstva kao što su Benjamin Franklin, David Hume i Voltaire.
Njegova glavna djela su Teorija moralnog sentimenta i Bogatstvo naroda. Analiza u nastavku donosi pregled glavnih misli Adama Smitha te postavlja važna i aktualna pitanja u kontekstu javnih politika (policy pitanja) i osobnog života (moralna pitanja). Navedene misli i pitanja predstavio je 18. svibnja 2023. u svojoj prezentaciji Daniel Hinšt, potpredsjednik Centra za javne politike i ekonomske analize (CEA), u okviru Festivala povijesti, odnosno tijekom Znanstvenog kolokvija „Liberalizam: teorija i povijest“ na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Među predavačima su bili i Borislav Grgin, Darko Polšek, Neven Petrović, Bruno Šagi i Adrijan Štivić.
Uloga države
- Primarna uloga suverena je zaštita društva od nasilja.
- Svatko je slobodan na svoj način tražiti svoj interes te pružiti svoj rad i kapital kako bi se natjecao – sve dok ne narušava zakon pravde.
- Suveren je “ispražnjen” od dužnosti nadziranja rada privatnih ljudi.
Policy pitanja
- Treba li država biti tek ograničeni okvir i poredak za sigurnost i tržište, ili treba imati i dodatne funkcije?
- Ima li socijalne države bez prethodno uspostavljene temeljne sigurnosti građana?
Podjela rada
- Rad stvara bogatstvo svijeta.
- Podjela rada i specijalizacija donose poboljšanje produktivnosti rada. Ipak, čovjek postaje glup i neuk ako mu je život u izvođenju jednostavnih operacija i nema priliku upotrijebiti razumijevanje u pronalaženju načina za uklanjanje poteškoća.
Policy pitanja
- S obzirom da su rutinski i procesni poslovi ionako podložni automatizaciji u kontekstu umjetne inteligencije, može li uska specijalizacija za takve poslove dovesti do povećanja nezapošljivosti?
- Koji je zdravi odnos između specifičnih i generalnih znanja kao i tehničkih i društvenih znanosti?
- Može li u kontekstu razvoja umjetne inteligencije ljudska inteligencija ostati konkurentna uz kritičko razmišljanje o rješavanju nestrukturiranih problema, moralno prosuđivanje i originalni rad/znanje?
- Koja su generalna znanja nužna za razvoj institucija koje će postaviti okvir za demokratski kapitalizam i slobodu?
Nevidljiva ruka
- Ne očekujemo nečiju dobronamjernost, već samoljublje.
- Svaki čovjek ima vlasništvo u svojem radu; vlasništvo je nepovredivo i predstavlja temelj sve druge imovine.
- Niti jedno društvo ne može biti sretno ako je veliki dio siromašan.
- Nevidljiva ruka tržišta dovesti će do najefikasnijih društvenih ishoda.
Policy pitanja
- Postoji li zaista dilema između vlastitog i tuđeg (ekonomskog) interesa?
- Oslobađa li tržište (barem) veći dio društva iz siromaštva?
Savjest
- “Nepristrani gledatelj” je savjest i svjedok našeg djelovanja s mogućnošću prosudbe moralnih odluka prema sljedećim vrlinama:
- Razboritost: brinemo o sebi i svojim interesima;
- Pravda: ključ opstanka društva, jer ograničava štetu koju možemo nanijeti drugima;
- Činjenje dobra: kako bismo suosjećajnošću poboljšali društvo;
- Samokontrola: sposobnost da prepoznamo i kontroliramo strasti koje upravljaju našim postupcima.
Moralna pitanja
- Kako postaviti okvir našeg slobodnog djelovanja koji zaokružuje naš prostor i kontrolira nas u odnosu na slobodu drugih osoba?
- Koji je izvor moralnog Zakona?
Simpatija
- Ljubav kao veliki zakon kršćanstva; međuovisnost ljubavi prema sebi i bližnjemu; ne samo ljubav prema bližnjemu, već prema onom što je časno i plemenito.
- Koliko god se čovjek mogao smatrati sebičnim, postoje neka prirodna načela da ga interesira sreća drugih.
- Postoji uzajamna simpatija (moralnih) sentimenata.
Moralna pitanja
- Potiče li Božji Zakon samo na ljubav prema bližnjemu?
- Jesmo li (tek) sluge drugima ili (primarno) Višoj svrsi?
- Postoji li (uopće) dilema između ljubavi i interesa?
- Ima li uopće slobodnog kapitalizma bez ljubavi prema drugima?
- Koji stihovi u Bibliji podržavaju radnu etiku kao moralnog temelja razvoja kapitalizma odnosno poduzetništva utemeljenog na slobodi stvaralaštva i privatnom vlasništvu? Postanak (1,26-28) / Izlazak (20,15-17; 23,10-11; 31,2-11) / Levitski Zakon (19,16; 19,33-36) / Ponovljeni Zakon (1,13; 1,16-17; 5,17-21; 15,7-11; 16,18-20; / 1. Kraljevima (10,22) / Izaija (43,7) / Mudre Izreke (3,9; 10,4; 10,22; 11,1; 11,10; 11,23; 14,23; 18,9; 19,5 / Matej (24,46-47) / Luka (19,13-26) / Rimljanima (13,7) / 1. Korinćanima (7,20) / Galaćanima (5,13) / Efežanima (4,28; 6, 7-9) / Filipljanima (4,12-13; 4,19) / Kološanima (3,23) / 1. Solunjanima (4,11-12; 5,12-14; 5,11; 5,15; 5,18) / 2. Solunjanima (1,6; 2,3; 3,6-15) / 1. Timoteju (4,10; 5,18; 6,5; 6,17-18) / 2. Timoteju (2,5-6) / Hebrejima (6,12; 10,35-36; 13,5) / Jakovljeva (1,2-4; 1,12-14; 2,1-3; 2,14; 3,16; 4,2-3; 4,11-12; 5,4) / 1. Petrova (1,17; 2,13-14; 2,16-17; 4,4; 4,8-10 / 2. Petrova (1,5-7) / 1. Ivanova (3,17-18) / 3. Ivanova (1,11)
Zaključno
Kada se pažljivije prouči suština obje knjige Adama Smitha, možemo postaviti pitanje postoji li zaista dilema između morala i kapitalizma, odnosno možemo li govoriti o moralnosti kapitalizma. Možemo povezivati teze Adama Smitha i Maxa Webera.
Škotsko prosvjetiteljstvo imalo je snažan utjecaj na jačanje i utemeljenje vrijednosti individualne slobode i ekonomske slobode – diljem anglosaksonskog svijeta, a dijelom i po europskom kontinentu. Takve vrijednosti čvrsto stoje u pozadini izgradnje modernog transatlantskog poretka koji danas poznajemo u civiliziranim zemljama – EU, NATO i šire. Iste godine kada je Adam Smith rođen – prije 300 godina – škotski prezbiterijanski velečasni James Anderson je, uz pomoć koju je pružio Hugenot John Theophilus Desaguliers, objavio Konstitucije. Generalno gledano, 18. stoljeće bilo je razdoblje kada je škotsko prosvjetiteljstvo imalo značajan utjecaj na američku Deklaraciju o neovisnosti i Oce Utemeljitelje Sjedinjenih Američkih Država. Stoljeće je to kada su prosvjetiteljstvo te znanstvena, industrijska i građanske revolucije stvarali osnovne institucije kao inpute za razvoj zapadnog svijeta. Više o tome detaljno je pisao još jedan Škot – povjesničar Niall Ferguson.
Glavno pitanje ostaje kako nam misli Adama Smitha mogu pomoći u moralnom poboljšanju sebe te onda i javnih politika za prosperitet nacije.
Dodatne korisne informacije vezane uz (300 godina) Adama Smitha
