Share

Anketna zaposlenost porasla za 26.000 u II kvartalu 2017

Nakon što smo prevladali zabludu o padu nezaposlenosti obzirom da je to uvelike rezultat iseljavanja i kontinuiranog negativnog prirodnog priraštaja, došlo je vrijeme za razmatranje kretanja zaposlenosti.

Petar Vušković, Centar za javne politike i ekonomske analize, potpredsjednik

Kretanje zaposlenosti je evaluacija javnog upravljanja

Zbog ─Źega je va┼żna ova tema politi─Źarima i gra─Ĺanima? Zato ┼íto ne postoji va┼żnija uloga javnih politika od zapo┼íljavanja. Najva┼żnija uloga politi─Źara je kroz porast zaposlenosti potaknuti kvalitetniji ┼żivot gra─Ĺana. Kretanje zaposlenosti je svojevrsna evaluacija javnog upravljanja i programa politi─Źkih stranaka. Rast zaposlenosti je va┼żan parametar, a ne toliko nezaposlenost, kako se do sada ─Źesto mislilo. Stoga analize o nezaposlenosti treba uzimati s rezervom jer je pad glede tog pokazatelja najve─çim dijelom uzrokovan odlaskom radno aktivnog stanovni┼ítva u inozemstvo, odnosno na EU tr┼żi┼íte. Prvi je problem iz kojih izvora pratiti zaposlenost?

Razli─Źiti zavodi zna─Źe i razli─Źite metodologije prikupljanja podataka

Zavodi koji prikupljaju podatke o kretanjima na tr┼żi┼ítu rada imaju razli─Źitu terminologiju, definiciju zaposlenosti i svoju metodologiju prikupljanja podataka. Objavljivanje podataka o zaposlenosti razli─Źitih zavoda mo┼że dovesti do konfuzije i subjektivnog tuma─Źenja. Tome ne pridonose ni priznate gre┼íke, kao ova zadnja iz rujna 2017., koja se dogodila Dr┼żavnom zavodu za statistiku. Zbog toga je Eurostat neto─Źno obra─Źunao podatke prema kojima Hrvatska ima najve─çi pad zaposlenosti u Europskoj uniji.

Od tri Zavoda koja prate kretanja na tr┼żi┼ítu rada jedino je relevantan Dr┼żavni zavod za statistiku. Hrvatski zavod za zapo┼íljavanje (HZZ) ukazuje na one koje aktivno tra┼że posao i na mjere aktivne politike zapo┼íljavanja. HZZ ne treba uzimati u obzir, kao niti Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO), koji prikuplja podatke o osiguranicima. HZMO je najomiljeniji politi─Źarima jer osiguranike tuma─Źi kao zaposlene osobe, ┼íto ni u kojem slu─Źaju nije isto. Broj osiguranika u apsolutnom broju je uvijek ve─çi od broja zaposlenih. Osiguranici tako mogu biti i nezaposlene osobe koje ispunjavaju prava iz Zakona o mirovinskog osiguranju.

Dr┼żavni zavod za statistiku za analize zaposlenosti koristi dvije metodologije prikupljanja podataka o zaposlenosti (JOOP obrazac i Anketa)

Drugi problem: dvije razli─Źite metodologije prikupljanja podataka daju opre─Źne rezultate. Razlika varira i u stotinu tisu─ça zaposlenih. Prikupljanje podataka o zaposlenosti preko JOPPD obrazaca podcjenjuje zaposlenost, a Anketa o radnoj snazi ju mo┼że precjenjivati.

1. Prikupljanje podataka o zaposlenima preko JOPPD obrazaca (jedinstveni obrazac poreza, prireza i doprinosa) provodi se tako da Porezna uprava dostavlja JOPPD obrasce Dr┼żavnom zavodu za statistiku. Preko navedenih obrazaca se prate pla─çanja doprinosa iz bruto pla─çe zaposlenih. JOPPD se po─Źeo primjenjivati tek 2016. Stoga je kratka vremenska serija promatranih podataka, odnosno mogu─çe je uspore─Ĺivati tek 2017. godinu s 2016. Kritika takvog na─Źina prikupljanja podatake je ┼íto se analiza zaposlenosti radi iz sekundarnih podataka, koji su prikupljeni od strane Porezne uprave te postoji dosta uskla─Ĺivanja oko obra─Źunskih razdoblja (razlika oko privremenih i kona─Źnih rezultata mo┼że biti i do 20 000 zaposlenih). Tako─Ĺer, JOPPD obrasci isklju─Źuju dio zaposlenih koji ne ulaze u zbroj jer nemaju obvezu ispunjavanja JOPPD obrazaca kao npr. obrtnici pau┼íalisti, pomorci ili oni koji rade u inozemstvu.

Iako je rije─Ź podacima iz administrativnih izvora (JOPPD obrasci) koji se moraju jo┼í uskladiti i nisu kona─Źni,┬ámo┼żemo ih barem uzeti┬ákao tendenciju kretanja zaposlenosti. Zaposlenost prema istima opada iz mjeseca u mjesec, dok istra┼żivanje putem Ankete ukazuje na ne┼íto sasvim drugo.

2. Prikupljanje podataka o zaposlenima putem Ankete o radnoj snazi koja je uskla─Ĺena sa standardima odnosno smjernicama Me─Ĺunarodne organizacije rada (International Labour Organization- ILO) ukazuje na porast zaposlenih. Anketa omogu─çuje usporedivost pojedinih zemalja. Anketa o radnoj snazi definira zaposlenost kao osobe koje su u referentnom tjednu obavljale bilo kakav posao za novac ili pla─çanje u naturi te osobe koje su u referentnom tjednu bile trenuta─Źno odsutne s posla, a vratit ─çe se na rad. Pokriva dosta ┼íiroku populaciju: zaposlenike, samozaposlene i poma┼żu─çe ─Źlanove. Rezultati Ankete o radnoj snazi donose se kvartalno. Na teren izlazi 160 anketara ─Źiji rad organizira i kontrolira 28 kontrolora, uzorak je najmanje 5.000 ku─çanstva. S obzirom da je rije─Ź o direktnom istra┼żivanju ono du┼że i traje. Va┼żnost Ankete je ta ┼íto ispravlja administrativne podatke (JOPPD obrasce) koji podcjenjuju zaposlenost.

Koliko je onda zaposlenost slu┼żbeno porasla?

Pogledajmo kretanja 2017. u usporedbi s 2016. godinom. U prvom kvartalu 2017. broj zaposlenih je porastao za 1.000, a u drugom kvartalu 2017. za ─Źak 26.000 zaposlenih.

Me─Ĺutim, statistika mo┼że skrivati zamke. Kod istra┼żivanja Anketom treba biti svjestan potencijalnih ograni─Źenja. Ograni─Źenja takvog anketnog pristupa istra┼żivanja su sljede─ça:

  1. naj┼íira definicija zaposlenosti (zaposlena mo┼że biti ku─çanica ili bilo tko tko je ne┼íto radio, a formalno nije zaposlen, npr. ako ste pomagali roditeljima ─Źistiti apartmane tijekom turisti─Źke sezone),
  2. visoka razina subjektivnosti (na ispitaniku je kako percipira svoj rad),
  3. zahva─ça sivu ekonomiju (i radi na crno se evidentira kao zaposlenost),
  4. reprezentativnost uzorka (uzorak je 5.000 ku─çanstava, a nisu sve ┼żupanije u Hrvatskoj jednako razvijene),
  5. jednosatni rad (dovoljno je samo da sat vremena radite bilo koji posao i vodite se kao zaposlena osoba).

Koji su zaklju─Źci analize?

  1. Slu┼żbeno zaposlenost raste i takva ─çe se voditi prema metodologiji Me─Ĺunarodne organizacije rada (ILO).
  2. Jo┼í uvijek ne znamo to─Źan broj zaposlenih, pogotovo ako ┼żelimo znati koliko je iznosila prije mjesec dana.
  3. Potreban je konsenzus oko nacionalne definicije zaposlenosti.
  4. Za┼íto se ne mo┼że znati to─Źan broj zaposlenih ukoliko postoji elektroni─Źki sustav evidentiranja zaposlenosti?

Rast zaposlenosti je lako potaknuti da se vidi kroz sve statisti─Źke metodologije

Centar za javne politike i ekonomske analize kroz projekt Poduzetni─Źka inicijativa zagovara odr┼żiva rje┼íenja koja kroz slobodno tr┼żi┼íte mogu dovesti do pove─çanja zaposlenosti u Hrvatskoj. Smatramo kako je potrebno smanjivati┬áporezno-regulatorni teret prekomjerne birokracije jer destimulira rad i investicije. Potrebno je odustati od u─Źestalih najava i planiranja novih poreza. Osim s najvi┼íe razine, bitno je da i na svim lokalnim razinama do─Ĺe do promjene administrativnog pristupa i mentaliteta kako bi se nadvladali OTPORNICI prema investicijama i poduzetni┼ítvu.┬áTako─Ĺer, kako svjedo─Źimo digitalnoj revoluciji moramo prihvatiti ─Źinjenicu da ─çe mnoga sada┼ínja radna mjesta nestati, dok ─çe se nastajati neka nova. Zato je bitno da budemo vrlo otvoreni za aktivno stvaranje poslova budu─çnosti o kojima ─çe ovisiti statistika zaposlenosti.