Bruno Šagi, član Centra za javne politike i ekonomske analize i povjesničar
Diversity, equity, and inclusion (DEI)[1] ili na hrvatskom jeziku Raznolikost, pravednost i uključivost, organizacijske su prakse i okviri koji su postali vrlo popularni, pogotovo u Sjedinjenim Američkim Državama, pa ih možemo detaljno proučiti prije nego što se takve ideje u većim razmjerima krenu popularizirati u drugim dijelovima svijeta.
Prema svemu do sada vidljivome, DEI okvir mogli bismo definirati kao onaj kroz koji se nastoji organizirati uključenje svih ljudi s naglaskom na identitetske grupe koje su kroz povijest bile marginalizirane ili diskriminirane. Osoblje zaduženo za DEI ima različite metode rada, a vjerojatno su javno najpoznatiji tematski treninzi za grupe na kojima se pokušava izgraditi svojevrsna zajednica koja poštuje različitosti, dok se istovremeno ističe povijesna pozadina položaja neke skupine u društvu kako bi se opravdala potencijalna imovinska (ili neka druga) razlika između pojedinaca unutar zajednice, npr. bijelce se povezuje s nadmoći, a crnce s potlačenošću. Time se kriteriji gledanja na pojedince ne odnose samo na izvrsnost pojedinaca, odnosno klasična liberalna načela individualizma, već i na kolektivne kriterije kao što je primjerice rasa, odnosno druga identitetska obilježja. Možemo otvoreno reći da se o političkom okviru koji je izazvao podjele u interpretacijama. Ovo su dva različita primjera:
„“Različitost, pravednost i uključivost” (DEI) suvremena je primjena rasističkog svjetonazora poznata kao kritička rasna teorija. Uredi i zaposlenici DEI-ja zagovaraju i primjenjuju rasne preferencije u javnom životu, što rezultira diskriminirajućim aktivnostima koje često krše državne i savezne zakone o građanskim pravima. Kreatori državne politike razmatraju prijedloge koji zabranjuju DEI-eve rasističke aktivnosti u javnim visokoškolskim ustanovama u njihovim državama.“[2]
„Raznolikost, pravednost i uključivost (DEI) obuhvaća simbiotski odnos, filozofiju i kulturu priznavanja, prihvaćanja, podržavanja i prihvaćanja onih svih rasnih, spolnih, rodnih, vjerskih i socioekonomskih pozadina, među ostalim razlikama.“[3]
Nažalost, još uvijek nema vidljivih jasnih krajnjih točaka, odnosno jasnih ciljeva DEI okvira pa bi potraga za jednakošću mogla biti beskonačan ciklus koji u konačnici koristi samo DEI osoblju u organizacijama ili institucijama, a ne organizaciji, instituciji ili društvu u cjelini.
Cilj je ovoga članka na temelju nekoliko primjera iz visokog obrazovanja, poslovanja i politike u SAD-u prikazati probleme koje DEI uzrokuje kada je u pitanju međuodnos DEI-a i klasičnog načela individualne slobode. DEI može biti povezivan i s društvenim (social) stupom ESG-a (environmental, social, and governance) o čemu je veliku analizu objavio Centar za javne politike i ekonomske analize (CEA) u analizi Ideološki rizici kao druga strana ESG-a.[4]
DEI i politika
DEI je suvremeni produkt različitih politika uključivosti koje su se u SAD-u razvijale kao posljedica Građanskoga rata u 19. stoljeću, a koje su svoj zamah posebno dobile u Hladnome ratu.Zakonsko ukidanje diskriminacije i smjer SAD-a prema jednakosti šansi nije bilo dovoljno kako bi se zadovoljile skupine koje su se borile za „prava različitih manjina“. Tako se afirmativna akcija (programi i inicijative koje zahtijevaju pružanje prilika grupama koje su povijesno marginalizirane) nastavila dalje, do današnjih vremena i pokretanja DEI okvira kao novog koncepta koji je pod medijsko povećalo došao posebno poslije velikih prosvjeda Black Lives Matter. Za razliku od afirmativne akcije koja se uglavnom vezala na promicanje jednake zastupljenosti (npr. kroz kvote, kriterije, itd.), DEI pokušava obuhvatiti širi prostor svojim „poticanjem raznolikih, pravednih i uključivih“ okruženja na nekom mjestu.
Posebno je važan trenutak bio kada je 2023. godine od strane Vrhovnog suda SAD-a (slučaj Students for Fair Admissions, Inc. v. President and Fellows of Harvard College) presuđeno da rasa ne može biti kriterij pri upisu na fakultete i sveučilišta. Dakle, to je označilo kraj već spomenute afirmativne akcije kod upisa na takve institucije. Bila je to povijesna odluka koja je zasjenila do tada itekako popularnu Bakke decision iz 1978. godine koja je otvorila korištenje rase kao jednog od kriterija upisa fakulteta i sveučilišta. No DEI je, s druge strane, općenito ograničen ili ukinut u mnogim američkim državama o čemu nam svjedoči karta koju je kreirao think tank The Heritage Foundation i na kojoj se za svaku državu SAD-a može pratiti pozicija DEI-a u zakonodavstvu, npr. za Floridu piše:
„Godine 2023. zakonodavci u Floridi usvojili su prijedlog koji je zabranio državnim sveučilištima da zahtijevaju “bilo kakvu izjavu, obećanje ili prisegu” od kandidata za posao ili zaposlenika koji traže napredovanje ili drugu evaluaciju. Zakon kaže da visokoškolske ustanove u državi ne mogu koristiti sredstva poreznih obveznika za urede ili programe DEI-ja. Kasnije te godine, državni odbor za obrazovanje usvojio je pravilo prema kojem državni fakulteti ne smiju koristiti sredstva poreznih obveznika za DEI inicijative.“[5]
Zanimljiv je primjer i Texas koji je spomenut u analizi Centra za javne politike i ekonomske analize (CEA), Ideološki rizici kao druga strana ESG-a:
„(…)Texas je donio zakon koji obustavlja financiranje od strane poreznih obveznih programa koji se odnose na tzv. DEI (diversity, equity, inclusion) u teksaškim državnim institucijama visokog obrazovanja. Zakonom se primjerice kandidate za posao oslobađa obveze potpisivanja izjave kojom bi se trebao podržati DEI. Dakle, prema zakonu zaposlenici sveučilišta zaduženi za zapošljavanje ne bi imali obvezu postaviti pitanja kandidatima za posao o njihovom razumijevanju različitosti, niti bi mogli zahtijevati provođenje edukacije o rasi, etnicitetu, seksualnoj orijentaciji ili rodnom identitetu. Pobornici zakona smatraju kako DEI službenici nameću studentima i fakultetima prihvaćanje određenih političkih uvjerenja o društvenoj pravdi u odnosu na vrijednosti postignuća, zasluga i slobode govora, što je protivno tradicionalnim američkim vrijednostima utemeljenim na filozofiji klasičnog liberalizma.
U tom kontekstu, Texas Public Policy Foundation pritom navodi kako DEI potiče studente na vjerovanje u „alternativne narative“. Kao primjer navodi da DEI vidi rasizam ne kao pojedinačno zlo, već pitanje strukture sustava i nadmoći, odnosno visoko obrazovanje kao dio sustavnog rasizma. Isto vrijedi i za slobodno-tržišni kapitalizam, američki pravni sustav utemeljen na engleskom običajnom pravu te američke vrijednosti napornog rada, postignuća i jednakosti, u smislu equality, umjesto progresivnog koncepta equity.
Dakle, DEI na jednakost gleda kroz preraspodjelu resursa (equity). Nadalje, DEI promiče gledanje svijeta kroz novi standard nejednakosti, na način da studenti uče kako su ili privilegirani počinitelji „bjelačke nadmoći“ ili žrtve toga. Texas Public Policy Foundation navodi kako svaki učenik u teksaškoj državnoj školi uči o povijesti rasizma i ropstva, te da Teksas ima povijest rušenja barijera. U tom kontekstu, Texas nikako nije doveo u pitanje činjenice u povijesnom kontekstu, već se novcem poreznih obveznika više ne može financirati DEI, sustav kojim se promiče nerazmjerno pretjerivanje i nametanje kolektivne krivnje na osnovi identitetske politike odnosno intersekcionalnosti.“[6]
S druge strane, u nekim državama, političari koji su na vlasti otvoreno podržavaju DEI. Takav je primjer Minnesota u kojoj je guverner Tim Walz odredio DEI kao ključnu vrijednost kako bi se stvorila „jedna Minnesota“,[7] vjerojatno aludirajući na pogrešnu ideju da DEI potiče jednakost svih stanovnika.
DEI narušava liberalno obrazovanje i kritičko mišljenje
Primjer Texasa koji je spomenut iznad u članku kvalitetan je primjer otpora DEI politikama od strane jedne američke države. Međutim, kako bi bila jasna širina situacije koju DEI nosi sa sobom, potrebno je detaljnije pojasniti dubinu problema. To ćemo napraviti tako da ćemo objasniti pozicije dvojice intelektualaca, Christophera F. Rufoa i Nialla Fergusona.
Christopher F. Rufo medijski se istaknuo kao jedan od vodećih kritičara DEI politika. U svojem je tekstu D.E.I. Programs Are Getting in the Way of Liberal Education napisao da vjeruje u klasičnu liberalnu tradiciju kao najbolju za američki sustav. Uvođenjem DEI-a u američki obrazovni sustav ruši se liberalna vizija sveučilišta kao mjesta za znanje i znanost te se izgrađuje sustav prikladan aktivistima koji traže društvene promjene i socijalnu pravdu. S jedne strane, postoji želja za znanstvenim pristupom i znanstvenom debatom, dok je s druge strane skupina koja bi željela da se svi pridržavaju njezinog ideološkog pristupa. Iako su, kako Rufo ističe, istraživači na više lokacija otkrili da programi obuke o raznolikosti pretjerano ne utječu na stavove pojedinaca u kompanijama, odlučilo se pokušati implementirati takve programe na sveučilišta. Rufo kao primjer navodi Floridu na kojoj je Sveučilište u Floridi imalo DEI inicijative na kojima se, npr. spominjalo da postoji ukorijenjena „bjelačka nadmoć“ u SAD-u (za koju nema realnih dokaza), a radi se o kolektivističkoj, rasističkoj i u srži antiliberalnoj teoriji koja kreira tlačitelje i žrtve na temelju boje kože kao glavnog faktora. Također, da bi ideološka pozadina DEI-a bila jasnija, u Floridi je na jednom DEI treningu Black Lives Matter ocijenjen pozitivno kao pokret, dok se studente pripremalo na mogući sukob s policijom. Naravno, ovdje je riječ o situacijama kakve su se događale prije nego što je guverner Ron DeSantis zabranio DEI programe na javnim floridskim sveučilištima argumentirajući da upravo DEI ruši liberalno školovanje. Pri tome je važno spomenuti da osoblje koje se brine o DEI nije bilo u članstvu fakulteta, već se radilo o javnim zaposlenicima financiranima od strane poreznih obveznika. Napuštanjem DEI-a sveučilišta nisu diskriminirajuća u kontekstu identiteta manjina, već su tolerantna u kontekstu slobode mišljenja i poštivanja individualne osobe koja teži znanju i znanosti. Tako se daje prostor meritokraciji, a ne diskriminaciji neke skupine bila ona veća ili manja.[8]
Niall Ferguson je u intervjuu objavljenoj na stranici Hoover Institution otvoreno kritizirao DEI i dao svoj pogled na povijest te ideje. Što se tiče kritike bio je vrlo jasan: „Različitost kojoj teže je uniformnost, uniformnost ideoloških pogleda. Pravednost je zapravo potpuno odsutna jer nema odgovarajućeg postupka kada DEI birokracija krene u akciju. A što se tiče uključivosti, stvarni cilj je isključivanje onih koji nisu u skladu s ideologijom progresivne ljevice. Dakle, to je realnost.“[9]
Ideološke je korijene DEI-a, Niall Ferguson u odgovoru na pitanje pronašao u sljedećem: „Pa, sveučilišta u 1960-ima već su bila liberalna. Spomenuli ste pokojnog Henryja Kissingera. On je već u šezdesetima bio neobičan, konzervativan, republikanski profesor. Problem 1970-ih i 80-ih bio je taj što su liberali imali tendenciju angažirati marksiste umjesto drugih liberala. A onda bi u dogledno vrijeme marksisti angažirali kulturne marksiste, verziju marksizma nakon 1989., koja je ekonomiju izbacila u korist politike identiteta. Kada ste izgubili klasni rat, kao što je ljevica spektakularno učinila 1980-ih, a izgubili ste i Hladni rat, što je preostalo? Pa, pokazalo se da je odgovor politika identiteta, a politika identiteta je osmišljena da bude neprijateljska prema slobodi pojedinca inzistirajući na tome da nitko nije pojedinac. Svatko pripada nekoj kategoriji identiteta, etničkom, spolnom ili rodnom, rasnom, vjerskom, što god želite. A nakon što identificirate kategoriju identiteta kojoj pojedinac pripada, on se tada može rangirati prema razini žrtve. A ako ste bijelac, a bojim se da smo obojica skoro mrtvi bijeli muškarci, na dnu smo ljestvice. I da smo obojene žene koje stalno glasaju za Demokrate, a možda i da smo također određene seksualne orijentacije, bile bismo pri vrhu i to otprilike tako funkcionira. To je vrlo podmukla ideologija jer je toliko razdorna, a u isto vrijeme jednostavno oduzima identitet pojedinca i zamjenjuje ga nekim grupnim identitetom. Ono što mislim da mnogi židovski liberali nisu primijetili bilo je njihovo neslaganje u odnosu na potlačene, a bilo bi vam teško reći da je itko u 1940-ima bio više potlačen od Židova. Ali začudo, Židovi su degradirani na samo dno tablice i postali su dio tlačiteljskih skupina. Sada, zašto se to dogodilo? Dvije stvari, a ovo je stvarno važno, jedna je da je ovo uvijek bio dio ljevičarske propagande kasnog Hladnog rata. Anticionizam je bio dio onoga što su Sovjeti učinili kada su otkrili da stvarno gube na Bliskom istoku i da su postupno istiskivani. Neprijateljstvo prema Izraelu, potpora arapskim nacionalistima bili su sastavni dio sovjetske strategije, stoga je anticionizam bio dio ljevičarske propagande kad sam bio student 1980-ih. Ali ono što ste nedavno dodali povrh toga bilo je nešto sasvim drugačijeg intelektualnog podrijetla, islamizam, politički islam koji je postao sve bolje i bolje zastupljen na sveučilištima. I na fascinantan način, različiti elementi ‘wokističkog’ pokreta spojili su se unatoč očitim razlikama. Zašto biste, zaboga, imali Queer za Palestinu? Da dodam samo jedan primjer čudnih pojava koje smo vidjeli od 7. listopada, koliko bi dugo grupa mladih gay muškaraca izdržala u Gazi ako obznane svoju seksualnu orijentaciju? Ne dugo. Ali u čudnom paralelnom svijetu američkog kampusa, Queer za Palestinu ima savršenog smisla. I tako imamo veliko prestrojavanje na kampusu, a tek su nakon 7. listopada ljudi poput Billa Ackmana shvatili da su u tom velikom prestrojavanju njihovi ljudi, njihova skupina, Židovi, bili veliki gubitnici.“[10]
Da je velik dio zaposlenog DEI osoblja bio antižidovski orijentiran još i prije Hamasovog (palestinskog) napada na Izrael 7. listopada 2023. godine, možemo vidjeti u analizi pod naslovom Inclusion Delusion: The Antisemitism of Diversity, Equity, and Inclusion Staff at Universities, koju su izradili Jay Greene i James Paul 2021. godine. Autori su, između ostalog, u tekstu napisali: „Kako bismo izmjerili antisemitizam među sveučilišnim DEI osobljem, pretražili smo Twitter feedove 741 DEI osoblja na 65 sveučilišta kako bismo pronašli njihove javne komunikacije u vezi s Izraelom i, radi usporedbe, Kinom. Ti su djelatnici DEI-ja tvitali, retvitali ili lajkali gotovo tri puta više tvitova o Izraelu nego tvitova o Kini. Od tvitova o Izraelu, 96 posto je bilo kritično prema židovskoj državi, dok je 62 posto tvitova o Kini bilo pozitivno. Bilo je više tweetova koji su usko upućivali na “apartheid” u Izraelu nego tweetova koji su upućivali na bilo što povoljno o Izraelu. Prevladavajući obrazac je da osoblje DEI-a na sveučilištima pridaje neproporcionalno veliku pažnju Izraelu i gotovo uvijek napada Izrael.“[11] Samim time vidimo da su ljudi koji bi trebali biti zaduženi za kreiranje atmosfere ravnopravnosti, politički usmjereni protiv Izraela, a samim time i protiv mnogih Židova, od kojih su sigurno neki studenti, koji se u identitetskom smislu na neki način povezuju s Izraelom. Dakle, DEI ne možemo označiti kao promociju uključivosti, već kao tendencioznu i selektivnu ideološku agendu kolektivizma nasuprot individualizmu.
DEI je skandalozan na radnom mjestu
David Johnson otkrio je javnosti svoje iskustvo s DEI treningom kojeg je organizirao Hasbro. Ubrzo je to iskustvo postalo popularno jer se njime otkrilo kako na DEI treningu od strane predavača mogu biti izgovoreni vrlo kontroverzni stavovi kao što su tvrdnje da „u dobi od tri do šest mjeseci bebe mogu razviti određene preferencije prema rasi“, da „bjelačka djeca u dobi od tri godine mogu imati otvoreno negativne stavove prema ljudima na temelju rase“ ili da „djeca u dobi od tri godine djeca namjerno mogu koristiti rasistički jezik“.[12] Bilo je i slučajeva kada su ljudi zbog DEI treninga mentalno oboljeli. Takav je primjer Chada Ellisa koji je bio istraživač u Chevron Philips Chemical Company i koji je obolio zbog serije treninga „Here and Heard“ u kojem su se prikazivali i materijali različitih zlostavljanja (čak i genocida), a psihološki se napadalo i ljudski izgled.[13]
Manipulativni treninzi općenito su poznati kada je DEI u pitanju. No nije u potpunosti jasno zašto oni i dalje realno postoje s obzirom da su mnoga istraživanja pokazala da DEI ne utječe na stavove osoblja u nekoj kompaniji. Možemo pretpostaviti da mnogi američki porezni obveznici nisu najsretniji ljudi kada je u pitanju financiranje kontroverznih stvari što će se zasigurno odraziti i na buduće izbore.[14]
Besmisao DEI edukacija potvrdio je i bivši DEI „trener“ Erec Smith koji je s vremenom prepoznao da se ljude ne može ili jako teško može natjerati da promijene svoje stavove. Osim toga, u intervjuu je rekao da je DEI osmišljen kako bi se zagovornici krajnje ljevice mogli obogatiti, a da ljudi ponekad primjećuju rasizam tamo gdje ga uopće nema pa je i to jedan od razloga zašto je DEI štetan za „manjine“.[15]
Umjesto zaključka
DEI predstavlja problem zbog radikalno lijeve ideologije i progresivizma koji je odvojen od (klasičnog) liberalizma. Ipak, potrebno je sagledati i rizike od new age desnice, koja je odvojena od istinskog konzervativizma. Radikalno lijeva ideologija, uz progresivizam i new age desnicu, predstavlja rizik za demokratsku političku kulturu koja je područje djelovanja Centra za javne politike i ekonomske analize (CEA).
DEI prakse ideološki su bliske politički radikalnim lijevim krugovima u američkom društvu. Primjena istih praksi dovodi do promoviranja kritične rasne teorije i teorije intersekcionalnosti, pretežno usmjerene protiv bijelaca te stvaranju atmosfere koja u društvu nije realna, a svodi se na svojevrsne povijesne uloge tlačitelja i žrtve, kao ideološko obilježje neomarksizma. Neke su američke savezne države primijetile opasnosti koje DEI nosi sa sobom pa su se obračunale s njim na način da su ga zabranile na javnim institucijama.
Prakse DEI-a otvorile su sukob gdje se s jedne strane nalaze principi klasičnog liberalizma, čak i liberalne demokracije, dok se s druge strane nalazi grupa koja promovira svoje uske ideologizirane pristupe radikalne ljevice i traži da ih se svi pridržavaju kako bi „zajednici“ bilo bolje. U takvom kontekstu, nije se loše prisjetiti riječi nekih intelektualaca koji su zagovarali slobodu govora:
“Uzaludno je boriti se protiv totalitarizma totalitarnim metodama. Slobodu mogu ostvariti samo oni koji bezuvjetno prihvate njene principe. Prvi preduvjet za bolji društveni poredak je vraćanje bezgranične slobode misli i riječi.”(Ludwig von Mises)
“Ako sloboda išta znači, onda je to pravo da kažeš ljudima ono što ne žele čuti.” (George Orwell)
“Onaj tko želi oduzeti slobodu nekoj naciji, prvo će krenuti od ograničavanja slobode govora. (Benjamin Franklin)
“Bez slobode govora ne možeš uvjeriti druge u ono što je ispravno ili kad rade nešto loše. Bez te slobode, samo nasilje ostaje kao jedino sredstvo uvjeravanja.“ (John Locke)
“Ako želiš znati tko tobom vlada, samo pogledaj koga ne smiješ kritizirati.“ (Voltaire)
“Neograničena tolerancija mora dovesti do nestanka tolerancije. Ako i prema onima koji su netolerantni pružimo neograničenu toleranciju, ako nismo spremni braniti tolerantno društvo od nasrtaja netolerantnih, onda će tolerantni biti uništeni, a s njima i tolerancija. Trebali bismo, dakle, u ime tolerancije tražiti pravo da ne toleriramo netolerantne.“ (Karl Popper)
[1] Nicquel Terry Ellis, „What is DEI and why is it dividing America?,“ CNN, https://edition.cnn.com/2024/03/09/us/what-is-dei-and-why-its-dividing-america/index.html (posjet 13. 9. 2024).
[2] „DEI: A State Legislation Tracker,“ The Heritage Foundation, https://datavisualizations.heritage.org/education/dei-a-state-legislation-tracker/index.html (posjet 13. 8. 2024).
[3] „What is Diversity, Equity & Inclusion (DEI)?,“ InclusionHub, https://www.inclusionhub.com/articles/what-is-dei (13. 8. 2024).
[4] Igor Šlosar, Igor Sokolar, Daniel Hinšt, „Ideološki rizici kao druga strana ESG-a,“ CEA, https://www.cea-policy.hr/ideoloski-rizici-esg/ (posjet 13. 9. 2024).
[5] „DEI: A State Legislation Tracker,“ The Heritage Foundation, https://datavisualizations.heritage.org/education/dei-a-state-legislation-tracker/index.html (posjet 12. 9. 2024).
[6] Igor Šlosar, Igor Sokolar, Daniel Hinšt, „Ideološki rizici kao druga strana ESG-a,“ CEA, https://www.cea-policy.hr/ideoloski-rizici-esg/ (posjet 13. 9. 2024).
[7] „Diversity, equity, and inclusion,“ Minnesota Pollution Control Agency, https://www.pca.state.mn.us/about-mpca/diversity-equity-and-inclusion (posjet 13. 9. 2024).
[8] Christofer F. Rufo, „D.E.I. Programs Are Getting in the Way of Liberal Education,“ The New York Times, https://www.nytimes.com/2023/07/27/opinion/christopher-rufo-diversity-desantis-florida-university.html (posjet 13. 9. 2024.)
[9] Niall Ferguson, „“The Treason Of The Intellectuals,“ With Niall Ferguson,“ Hoover Institution, https://www.hoover.org/research/treason-intellectuals-niall-ferguson (posjet 13. 9. 2024).
[10] Ibid.
[11] Jay Greene, James Paul, „Inclusion Delusion: The Antisemitism of Diversity, Equity, and Inclusion Staff at Universities,“ The Heritage Foundation, https://www.heritage.org/education/report/inclusion-delusion-the-antisemitism-diversity-equity-and-inclusion-staff (posjet 13. 9. 2024).
[12] Charles Creitz, „Hasbro whistleblower claims CRT being pushed through toy packaging; training says 6 month olds can be racist,“ Fox News, https://www.foxnews.com/media/hasbro-whistleblower-says-company-to-push-crt-through-games-training-says-6-month-olds-can-be-racist (posjet 13. 9. 2024).
[13] Jonathan Butcher, „DEI, Sold as a Way To Promote Racial Harmony, Does Just the Opposite,“ The Heritage Foundation, https://www.heritage.org/civil-rights/commentary/dei-sold-way-promote-racial-harmony-does-just-the-opposite (posjet 13. 9. 2024).
[14] Jonathan Butcher, „DEI Has Failed; We Do Not Need More of It,“ The Heritage Foundation, https://www.heritage.org/education/commentary/dei-has-failed-we-do-not-need-more-it (posjet 13. 9. 2024).
[15] Bailee Hill, „Former DEI trainer sounds alarm on ‘useless’ trainings: ‘Detrimental… to minorities’,“ https://www.foxnews.com/media/former-dei-trainer-sounds-alarm-useless-trainings-detrimental-minorities (13. 9. 2024).
