Ekonomija raste mentalitet ostaje isti. Ekonomska krvna slika se poboljšava. Uvijek može i bolje. Ipak, treba pozdraviti svaki pomak u nadi da će se trend nastaviti.
Pišu: Petar Vušković i Daniel Hinšt
Možemo vidjeti dobre makroekonomske statistike. Idemo redom da vidimo gdje je rast zabilježen: plaće 3%, potrošnja 10%, turizam preko 10%, industrijska proizvodnja preko 2% (i to 25. mjesec za redom), broj zaposlenih 2%, pokrivenost uvoza izvozom 7%, imovina investicijskih fondova preko 1%. Štednja u bankama dostiže 200 milijardi eura. Nešto i pada: proračunski deficit ispod 1% BDP-a, javni dug na 84% BDP-a (premda je to stvar rasta BDP-a), nezaposlenost na 200.000, itd. Navedeni podaci se odnose na ožujak 2017. u odnosu na 2016. Također, pri europskom smo vrhu s 3,4% rasta BDP-a.
Kod nas je izražen problem mentaliteta koji je često negativan. Sve ono što je pozitivno spremni smo napadati ili barem gledati sa sumnjom. Najvažnija pretpostavka ekonomskog razvoja je optimizam. Upravo ta varijabla nedostaje našem kalimerskom (uvijek je kriv netko drugi) mentalitetu. Zašto da sada šutimo kada imamo rast? Nacionalni program reformi 2017 glede provedbe izravno ovisi o stabilnosti, kontinuitetu i institucionalnoj memoriji. To se odnosi i na konačno započetu regulatornu reformu jer prilagodbe propisa zahtijevaju funkcionalne institucije. Također, porezna reforma se mogla provesti upravo kroz promjene poreznih propisa.
Budimo mi hrabrih 300 spartanaca koji ćemo se boriti za bolju sutrašnjicu ove nacije. Za promjene i njihove rezultate treba često i mnogo čekanja. Ipak, ključne odluke mogu se donijeti i preko noći. Tako je i odlukom da kao nacija podržimo dobre planove i pomake, dok istovremeno ukazujemo na rješenja problema koja se često odgađaju.
Rijetko što je 0 ili 100 (crno ili bijelo). Stvarnost je gotovo uvijek šarena – baš poput duginih boja. Moćan populistički običaj da se sve opisuje kroz opći negativizam spada tek u red paušalističkog zaključivanja, bez podataka. To je jednostavno tako. Tek kad imamo podatke i jasne informacije, možemo donositi zaključke o tome da li se i u kojoj mjeri slažemo ili ne, odnosno što treba biti ambicioznije.
Jednom je presjednik Reagan rekao: „Činjenice su tvrdoglave stvari“. Baš na tome počiva naš Centar za javne politike i ekonomske analize (CEA) zagovarajući slobodno tržište.
