Globalizacija za podršku saveznicama, poruka je koju ističe politolog Daniel Hinšt iz Centra za javne politike i ekonomske analize (CEA). Intervju je objavljen 29. studenog 2025. u tiskanom i potom online izdanju Magazina Glasa Slavonije te na portalu Pogled.hr.
U posljednja dva desetljeća svjedočimo višestrukim trendovima i rizicima povezanima s globalizacijom. S jedne strane, globalizaciju, odnosno intenzitet globalnog povezivanja, određuje rapidan razvoj interneta i tehnologije. Globalno raširene informacije, uključujući dezinformacije i masovne percepcije, sve su nam dostupnije. U tom će pogledu globalizacija nastaviti jačati i prevladavati kao neizbježna realnost – kaže politolog Daniel Hinšt iz Centra za javne politike i ekonomske analize (CEA), te dodaje:
Pitanje je kako kvalitetno možemo pratiti globalizacijske procese. U geopolitici mnogo je toga stvar percepcija koje se zbog globalizacije vrlo brzo prošire.
Precizan politološki pristup
Zato je i u geopolitiku nužno uvesti precizan politološki pristup koji podrazumijeva dubinsko podrazumijeva sustava institucija i pozadine odnosa među akterima koji donose odluke. Štoviše, u tom okviru potrebno je precizno i kritičko razmišljanje. Kako bismo shvatili globalizaciju, možemo precizno gledati na globalne geopolitičke rizike i scenarije koji mogu doći.
Globalni trendovi
Jedan od najboljih izvora predstavlja veliko izvješće Globalni trendovi 2040 koje je objavilo američko Nacionalno obavještajno vijeće. Na temelju događaja i inputa koji već određuju dva posljednja desetljeća, izvješće procjenjuju kritične snage i scenarije za narednih dvadeset godina globalnih odnosa, pritom nudeći pet scenarija.
U prvom scenariju, moć u globalnom sustavu će se disperzirati među odvojenim blokovima, a protok informacija grupirati u odvojenim enklavama.
U drugom scenariju, svijet će biti prepušten kao kaotičnom slučaju (A World Adrift) podjela.
Treći je scenarij tragedije i mobilizacije koji će predvoditi raznidruštveni pokreti.
Četvrti je scenarij konkurentske koegzistencije (Competitive Coexistence) SAD-a i Kine. Pritom će doći do jačanja podjele između dvaju suprotnih modela političke vladavine (governance models). SAD će predvoditi zapadnu koaliciju demokratskih zemalja u odnosu na kineski model tehnološki vođenog autoritarnog kapitalizma.
Ipak, u okolnostima velikog kompetitivnog sraza dviju globalnih sila moguć je peti scenarij demokratske renesanse (Renaissance of Democracies) koji će zahtijevati vodstvo SAD-a te EU i UK. Pritom će zapadni dio svijeta ujedinit će snage za postavljanje međunarodnih standarda kojima će se ograničiti negativne posljedice dezinformacija za otvorena društva.
U izvješću se navodi i kako globalni razvoj digitalne povezanosti i tehnologija, umjetne inteligencije i široko dostupnih tehnika digitalnog marketinga otvara mogućnosti za još veći informacijski utjecaj.
– Zašto se uobičajeno najviše gleda ekonomski aspekt globalizacije? Jesu li pritom drugi aspekti (politički, kulturni, tehnološki…) nekako u drugom planu? Ili sam u krivu? Drugim riječima, koliko je zapravo globalizacija kontroverzan proces kojeg se mora gledati i tumačiti u svojoj ukupnosti, cjelovitosti, sa svim uključenim aspektima? Govori se i o deglobalizaciji, anti-globalizaciji, alter-globalizaciji…
Često se svakodnevnom životu može vidjeti i čuti samo jedan aspekt. Istovremeno se zanemaruju drugi aspekti.
Multidisciplinarni pristup globalnim rizicima
Zato Centar za javne politike i ekonomske analize smatra kako je važan multidisciplinarni pristup globalnim geopolitičkim rizicima. Samo tako se može otvoriti prilika za kritičko promišljanje te cjelovito i dubinsko razumijevanje pozadine i uzroka raznih rizika. Često gledamo i na upravljanje rizicima kroz naizgled vrlo izraženi aspekt financijskih rizika. Umjesto takve silosne percepcije, realno je pitanje koji su uzroci i inputi za takve rizike.
Enterprise Risk Management za globalne rizike
Zato nam intelektualne horizonte može bitno proširiti sustav poznat kao Enterprise Risk Management. Prema tome, samo integrirano upravljanje globalnim rizicima može ponuditi dublje uvide u ukupnost i cjelovitost (svih aspekata) globalizacije. Globalni rizici i globalizacija zahtijevaju kritičko razmišljanje o dubinskim horizontalnim interakcijama raznih vrsta rizika, kao što su geopolitički, sigurnosni, kibernetički, regulatorni, dezinformacijski, reputacijski i mnogi drugi.
U svakom slučaju, globalizacija je kompleksan niz decentraliziranih procesa donošenja odluka koje se događaju u pozadini. Zadaća je prije svega politologa pratiti i spajati te procese. Nadalje, često se stvaraju dileme između globalizma i suverenizma. Ipak, racionalne javne politike ne trpe binarno isključiv odnos, prema formuli ili-ili, 0-1.
Primat nacionalnih interesa u globalizaciji
Sukladno tome, pitanje je kako u praksi odrediti odgovarajuću ravnotežu. Pritom svaka zrela država polazi od primata nacionalnih interesa jer se globalizacija odvija u sustavu međunarodnih odnosa, a oni podrazumijevaju odnose među nacijama-državama.
Globalizacija progona kršćana
Da nije bitan samo ekonomski odnosno materijalni aspekt globalizacije govori nam globalna činjenica o raširenim progonima kršćana u desecima zemalja. Temeljne slobode, koje se podrazumijevaju kod nas na Zapadu, masovno se i već dugo vremena značajno narušavaju i u zemljama koje doživljavamo kao bitne faktore globalizacije. Zbog globalnih interesa materijalizma ignorira se progon kršćana, Židova i drugih – unatoč mogućnostima globalnog širenja informacija u vrlo kratkom roku – i o toj temi. Dakle, progon vjerskih sloboda govori i o neuspjesima globalizacije.
– U svibnju 2022. Larry Fink, osnivač i dugogodišnji izvršni direktor tvrtke BlackRock, izjavio je da je “ruska invazija na Ukrajinu okončala globalizaciju koju smo imali priliku iskusiti u posljednja tri desetljeća”. Drugi pak upozoravaju da je Trumpov povratak označio kraj globalizacije kakvu poznajemo, te da se pravila globalizacije više ne pišu samo na Zapadu, pri čemu je Kina glavni igrač… Vaš komentar?
Štogod mislili o nekim događajima i osobama, globalizacija je i dalje tu, i biti će. Pitanje je samo na koji način. Ukoliko pristanemo na tezu o kraju globalizacije kakvu poznajemo, prvo trebamo biti sigurno da dobro poznajemo što je bilo prije. Sigurno je došlo do promjena, a temeljno je pitanje u kojoj mjeri – u minus i u plus. To je svojevrsni „matematički“ okvir koji otvara prostor za kompleksno promišljanje za javne politike.
Razmišljanje o slabostima
Ruska invazija na Ukrajinu nije okončala globalizaciju, već nas je potaknula na razmišljanje o našim slabostima i što moramo mijenjati u vidu jačanja europske sigurnosti. Dugo smo mislili kako globalizacija znači neki idealni svijet u kojem će povezivanje značiti odsutnost ovako velikih sigurnosnih rizika kojima danas svjedočimo.
Realno se ništa nije promijenilo već su Kina, Rusija, Iran i drugi akteri dobili na vremenu za bolju pripremu. U međuvremenu su koristili globalno dostupne komunikacijske tehnologije za masovno širenje dezinformacija i svojeg utjecaja koji potkopavaju povjerenje u zapadne slobodarske i judeo-kršćanske vrijednosti. Ipak, zapadne zemlje na vrijeme su shvatile kako su pojačana ulaganja u sigurnost našeg sustava vrijednosti postala prioritet.
Bez univezalnih globalnih vrijednosti
No daleko smo od toga da zapadni sustav vrijednosti postane globalan. Ono što smo percipirali kao univerzalne globalne vrijednosti zapravo izvire iz sustava koji su izgradile SAD i još neke savezničke anglosaksonske i europske nacije. I tu je kraj praktične priče o slobodi u tom globaliziranom svijetu. Zapad još od prije ima tek relativnu političku moć u globalnim odnosima. Realno i efektivno nije bilo mnogo truda za povećanjem zapadne moći u globalnim odnosima.
Štoviše, na temelju više globalnih izvješća sasvim realno vidimo kako su u relativnoj manjini zemlje koje u dovoljnoj mjeri njeguju zapadne vrijednosti slobode, demokracije i kapitalizma. Onda se još događa i sve rizičnije preispitivanje i narušavanje tih vrijednosti i institucija diljem zapadnih demokracija. Kako ćemo onda utjecati na ostatak svijeta? Mnoge su zapadne demokracije toliko prezadužene i prožete mnogostrukim rizicima pa bavljenje unutarnjim strukturnim izazovima smanjuje mogućnost projiciranja realne geopolitičke moći, osim na frazama koje obično bolje prolaze nego racionalno shvaćena realnost.
– Hrvatska i globalizacija? Kako smo se u globalizacijskoj paradigmi snašli proteklih 30 i nešto više godina neovisnosti, demokracije i slobodnog tržišta? Drugim riječima, kakav je bio i kakav je danas utjecaj globalizacije na Republiku Hrvatsku, koje su dobre, a koje loše strane globalizacijskih procesa kojima smo izloženi prihvaćajući globalizacijska “pravila igre”, da se tako izrazim?
Hrvatska je pozitivna priča u globalnim odnosima. Pobjeda u Domovinskom ratu primjer je i drugim narodima koji se istinski bore za slobodu protiv tiranije.
Globalizacija za podršku saveznicima
Kako to gleda Centar za javne politike i ekonomske analize, globalizaciju trebamo koristiti za širenje podrške saveznicima – NATO, Ukrajina, Izrael, Tajvan, Moldova, Južna Koreja, Filipini, Argentina, Čile, Australija, Novi Zeland i dr.
Nadalje, Hrvatska je pozitivan primjer dobro provedene integracije u transatlantske institucije – EU i NATO. Moramo kao nacija čuvati to nasljeđe integracije i koristiti ga na suvereni način, kao što to primjerice čini Poljska, zemlja koja je već sve važniji nositelj transatlantskih odnosa i europske sigurnosti.
Kao dobru stranu, globalizacija donosi velike mogućnosti informacijskog povezivanja. S druge strane, globalizam se sve više servira kao alternativa nacionalnim interesima iako demokracije funkcioniraju samo u nacionalnim okvirima.
Raniji intervjui
Globalizacija za podršku saveznicama je posljednji intervju u okviru suradnje Centra za javne politike i ekonomske analize s Glasom Slavonije. Raniji intervjui naših članova dostupni su na sljedećim poveznicama: Daniel Hinšt, Emil Pavić, Matej Hittner, Igor Šlosar
