Hrvatski indeks ekonomske slobode ipak raste

Hrvatski indeks ekonomske slobode ipak raste 

Daniel Hinšt, potpredsjednik Centra za javne politike i ekonomske analize (CEA)

Članak je izvorno objavljen na portalu Ekonomski Lab

Foto: Heritage Foundation

Indeks ekonomske slobode američkog think tanka Heritage Foundation u izvješću iz 2022. godine pokazuje kako je Hrvatska rangirana na 45. mjestu u svijetu sa 67.6 bodova (od ukupno 100).

Na toj je poziciji Hrvatska sada ispred Rumunjske, Mađarske, Francuske, Italije i Grčke (unutar EU-a), a vrlo blizu Slovačke (69.7), Poljske (68.7), Španjolske (68.2), Izraela (68.0) i Katara (67.7). Cilj za sustizanje mogle bi biti Češka (74.4) i Litva (75.8).

Napredak Hrvatske u odnosu na prethodno izvješće

Prema podacima Heritage Foundation za Hrvatsku, povećanje ekonomske slobode bilježi se u odnosu na prethodno izvješće u sljedećim javnim politikama:

• Vlasnička prava (81.1) i Djelotvornost pravosuđa (69.9)
• Sloboda poslovanja (72.4), Sloboda rada (58.7) i Monetarna sloboda (80.5)
• Porezno rasterećenje (82.8)

S druge strane, zabilježen je rast udjela državne potrošnje i duga u BDP-u (a isti je trend prisutan u mnogim državama uslijed COVID krize).

Napredak Hrvatske u kraćem, srednjem i duljem razdoblju

Kada se gleda promjena skora (bodova) u kraćem, srednjem i duljem razdoblju, podaci Heritage Foundation (all index data) pokazuju kako Hrvatska bilježi rast ekonomske slobode (sa sljedećim bodovima u odnosu na pojedina godišnja izvješća):

• 1 godina: + 4.0 (2022 vs 2021)
• 2 godine: + 5.4 (2022 vs 2022)
• 5 godina: + 8.2 (2022 vs 2017)
• 10 godina: + 6.7 (2022 vs 2012)
• 15 godina: + 14.2 boda (2022 vs 2007)

U razdoblju od 15 godina (2007-2022), Hrvatska je poboljšala skor u sljedećim mjerenim područjima (u odnosu na ukupan mogući skor 100):

• Vlasnička prava (s 30 na preko 80 bodova)
• Porezna rasterećenja (sa 70 na preko 80 bodova)
• Fiskalno zdravlje (smanjenje udjela javnog duga u BDP-u) – srednjoročno poboljšanje, unatoč privremenom kratkoročnom pogoršanju uslijed COVID krize
• Sloboda poslovanja (s 54 na 72 boda)
• Sloboda rada (s 45 na 59 bodova)
• Sloboda ulaganja (s 50 na 75 bodova) – dugoročno poboljšanje, uz srednjoročnu stagnaciju

U istom razdoblju generalno se bilježi stagnacija državne potrošnje te stabilnost kretanja razine monetarne, financijske i trgovinske slobode.

Pritom je bitno je spomenuti kako izvješća imaju vremenski odmah u bilježenju rezultata javnih politika od generalno barem dvije ako ne i više godina.

Slika 1. Trend povećanja ekonomske slobode Hrvatske (Heritage Foundation) – kliknuti za povećanje slike

Što kaže izvješće za Hrvatsku?

Prema Indeksu ekonomske slobode iz 2017. godine Hrvatska je bila na 95. mjestu u svijetu, odnosno na 92. mjestu 2018. godine. Shodno navedenom, izvješće Heritage Foundation za Hrvatsku u svojem tekstualnom dijelu potvrđuje kako je ubrzan petogodišnji trend povećanja ekonomske slobode. Također, Heritage Foundation među izazovima navodi emigraciju, nedostatak radnika i spore privatizacije, a kao prednosti navodi LNG termin na Krku i povećanje izdataka za obranu (što je pogotovo bitno u kontekstu trenutne geopolitičke situacije s Rusijom, op.a.). Uz to, izvješće navodi prednosti i nedostatke po pojedinim mjerenim područjima javnih politika:

1. Vladavina prava: Generalno se poštuju vlasnička prava i neovisnost pravosuđa. Unatoč reformi koja traje, postoje i dalje dugački sudski postupci, problemi provedbe ugovora i korupcija.

2. Opseg države: Najviša granična stopa poreza na dohodak snižen je na 30% (s nekadašnjih 45%, op.a.). Također, granična stopa poreza na dobit snižena je na 18% (s nekadašnjih 20%, odnosno 35% prije ulaska u 21. stoljeće, op.a.). Udio državne potrošnje u BDP-u gotovo je 50%, a javni dug zauzimao je 87% BDP-a (što je tek privremena posljedica COVID pandemije, a navedeni udio već je pao na 80% krajem 2021. godine, kako navodi Program konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2023.- 2025., op.a.).

3. Regulatorna efikasnost: Izvješće navodi poboljšanja regulatornog okvira za registraciju poslovanja i razne procese kao i primjerice vize za digitalne nomade. S druge strane, navode visoke subvencije poljoprivredi.

4. Otvorenost tržišta: Navodi se kako Hrvatska kao država članica EU-a ima 46 preferencijalnih trgovinskih sporazuma. Pritom se mjeri zajednička europska carinska tarifa od zabilježenih 2,9 % te 640 ne-carinskih mjera (obveznih na razini EU-a) i 8 specifičnih za Hrvatsku. Također, navodi se kako dobro je uređen okvir za otvorenost prema stranim ulaganjima kao i stabilnost financijskog sustava.

Sustizanje usporedivih europskih zemalja

Navedene slike pokazuju usporedbu kretanja ekonomske slobode Hrvatske u odnosu na zemlje kao što su Slovačka, Poljska, Češka i Litva, dok je Estonija predaleko.

Manji opseg pomaka mogao bi biti dovoljan za sustizanje odnosno prestizanje Slovačke i Poljske. U posljednjim izvješćima vidi se kako Hrvatska napreduje brže od tih zemalja.

Slike 2 i 3. Hrvatska je nadomak Slovačke i Poljske (Heritage Foundation, 2022.) – kliknuti za povećanje slike

Za sustizanje i prestizanje Češke i Litve potreban je set snažnijih pomaka, a dinamika može ovisiti i o planovima odnosno budućim pomacima tih zemalja. Zasad im se Hrvatska nježno približava jer u posljednjim izvješćima brže napreduje.

Slike 4 i 5. Snažniji pomaci mogu dovesti do Češke i Litve (Heritage Foundation, 2022.) – kliknuti za povećanje slike

Metodologija mjerenja ekonomske slobode

Metodologija mjerenja ekonomske slobode kanadskog Fraser Instituta daje okvir za reforme u smjeru povećanja ekonomske slobode. Isti je slučaj i kod slične metodologije Heritage Foundation.

Sloboda rada prema metodologiji ovisi o faktorima kao što minimalna plaća; razdoblje između obavijesti i otkaza; visina otpremnine; ograničenja prekovremenog rada i otkazivanja; radna produktivnost; stopa participacije za tržištu radu.

Sloboda poslovanja mjeri se kao razina regulatornih rizika za poslovni sektor. Pritom su relevantni podaci Svjetska banka prema izvješćima Doing Business, Worldwide Governance Indicators & World Development Indicators) i podaci grupacije Credendo (Country Risk and Insights – Business environment risk).

Monetarna sloboda ovisi o trogodišnjem trendu stope inflacije i uplivima u određivanje cijena putem izravnih kontrola ili subvencija.

Trgovinska sloboda može se u okviru članstva u Europskoj uniji povećati ukidanjem isključivo domaćih ne-carinskih prepreka. Pritom metodologija mjeri sljedeće potencijalne prepreke (koje se mogu pronaći u pojedinim zemljama): ograničenja i zabrane uvoza i izvoza; ograničenja putem dozvola; sanitarni i fitosanitarni standardi; sigurnosni i industrijski standardi; zahtjevi u pogledu pakiranja i označivanja; državne potpore, poticaji i monopoli; ekskluzivne franšize; propisi o carinama i oglašavanju.

Investicijska sloboda ovisi o više faktora kao što su preferiranje domaćih ulagača u odnosu na strance (što nije slučaj kod hrvatskog sustava) i eventualna prethodna provjera ulagača; transparentan okvir i uz efikasnost provedbe; ograničenja na kupnju zemljišta i nekretnina; sektorska ograničenja na ulaganja; kontrole tečaja i kapitalnih tokova i dr. Također, financijska sloboda ovisi o razini regulacije financijskih usluga; državnom vlasništvu u bankarskom i financijskom sektoru; utjecaju države na alokaciju kredita; razvijenosti tržišta kapitala; otvorenosti za stranu konkurenciju.

U kontekstu opsega države, porezna sloboda povećana je u kontekstu smanjenja oporezivanja dohotka i dobiti, a metodologija pritom metodologija ne gleda efektivne već samo granične stope. S druge strane, COVID kriza dovela je do privremenog povećanja državne potrošnje i javnog duga BDP-u (kao i u mnogim državama). U kontekstu ovog posljednjeg pokazatelja, može se očekivati povratak na pred-COVID trend (relativnog) povećanja fiskalnog zdravlja (kako ovaj pokazatelj naziva izvješće Heritage Foundation).

Integritet države prema metodologiji ovisi o percepciji korupcije, na temelju podataka od Transparency International (Corruption Perception Index) prema kojemu je Danska na svjetskom vrhu poštenja i Svjetske banke (Worldwide Governance Indicators). Izvješće na generalnoj osnovi kako objašnjava sistemska korupcija može uključivati mito, nepotizam, patronažu, pronevjere i kronizam, što narušava pravedan i jednaki tretman. Također, izvješće navodi kako je u svijetu društvenih i kulturnih različitosti korupcija stvar percepcije što je korumpirano a što je stvar tradicionalnih interakcija, pogotovo u kontekstu neformalnih plaćanja za razne koristi.

Ekonomske slobode i liberalna demokracija idu zajedno

U svjetskom TOP 10 poretku su Singapur, Švicarska, Irska, Novi Zeland, Luksemburg, Tajvan, Estonija, Nizozemska, Finska i Danska. Pritom je Tajvan ušao u TOP 10.

Sve nordijske zemlje nalaze se u TOP 15 (Estonija, Nizozemska, Finska, Danska, Švedska, Island i Norveška), odnosno sve su baltičke zemlje u TOP 20 (Estonija, Litva i Latvija). Također, kontinentalno-europske i dominantno germanske zemlje nalaze se u TOP 25 (Švicarska, Luksemburg, Njemačka i Austrija), kao i anglosaksonske zemlje (Irska, Novi Zeland, Australija, UK i SAD).

U kontekstu navedenih informacija, može se sagledavati geografija ekonomske slobode koja vodi do barem nekoliko važnih zaključaka u pogledu geopolitike liberalne demokracije. Pritom treba istaknuti kako je ekonomska sloboda suštinski ključan dio političke i građanske slobode te se ne može promatrati kao odvojeni silos u okviru ograničenog populističkog svjetonazora.

Može se vidjeti kako sjever Europe stoji najbolje i da nema značajne razlike između zemalja koje pripadaju kontinentalno-europskom modelu kapitalizma u odnosu na anglosaksonski model, unatoč mnogim predodžbama.

Kao jedna od idealnih zemalja može se spomenuti Danska koja ima model fleksigurnosti na tržištu rada, vrhunsku transparentnost i vladavinu prava. Zbog toga i drugih razloga Danska je 10. na svijetu, unatoč velikom fiskalnom opsegu. Slično navedenom primjeru, Finska (na 9. mjestu u svijetu) ima vrhunsku zaštitu vlasničkih prava, strogo poštivanje ugovora i potpunu transparentnost.

Zaključno

Metodologija mjerenja ekonomske slobode prema američkom think tanku Heritage Foundation donekle se razlikuje u pokazateljima i težini bodovanja u odnosu na metodologiju kanadskog Fraser Instituta, koja je također zabilježila napredak Hrvatske, premda podaci nisu usporedivi. Kombinacija ovog i više relevantnih globalnih izvješća pokazuje barem umjereni napredak koje je ostvarila Hrvatska 2020. Također, potreban je dovoljan odmak vremena kako bi se u okviru opsega metodologije zabilježili eventualno dodatni pomaci kao i dalje prisutni strukturni rizici. Pritom dinamika i rezultat ovise i o brzini drugih zemalja.

Model upravljanja poznat kao novi javni menadžment generalno može doprinijeti razvoju institucionalnog okvira za podršku rastu ekonomske slobode (kao i drugim javnim politikama).

Cjelovita rješenja zahtijevaju multidisciplinarni pristup odnosno suradnju ekonomista, politologa, sociologa, pravnika, filozofa i drugih profesija. Naime, indeks ekonomske slobode kao proizvod (output) izgleda kao ekonomsko područje, počevši od naziva ovog indeksa, izračuna formula u metodologiji i statističkih brojki u domeni fiskalne politike. Ipak, cjelovito sagledavanje metodologije dovodi do dubinskog shvaćanja pozadine odnosno aktera koji utječu na donošenje institucionalnih odluka vezanih uz način upravljanja (governance) i pojedine reforme. Stoga se politolozi trebaju baviti analiziranjem, detektiranjem i upravljanjem rizicima vezanim uz takve inpute kojima se stvara okvir za javne politike i javni menadžment odnosno upravljanje institucionalnim reformama odnosa države prema ekonomiji. S obzirom da akteri donose odluke na temelju društvene dinamike i mentaliteta, indeks bi u svojoj dubini trebali proučavati i sociolozi, pogotovo u kontekstu već poznate problematike nasljeđa socijalističkog mentaliteta, kao i pitanja odnosa društva prema korupciji. Također, kada se sve ove profesije dogovore kakva će biti sudbina, uloga je pravnika sagledavati koje su pravne prilagodbe nužne u kontekstu ekonomske slobode, počevši od pitanja vladavine prava. U konačnici, ne treba zaboraviti kako je ekonomska sloboda dio filozofije slobode i demokracije. Ta temeljna ideja zapadne civilizacije i liberalne demokracije u ovom je indeksu praktično „prevedena“ u konkretnu metodologiju, a upravo je uloga think tankova u povezivanju općenitih ideja s praksom javnih politika.

Sve u svemu, cjeloviti multidisciplinarni pristup nadilazi potencijalne profesionalne isključivosti i eventualne lažne dileme koje primjerice ne postoje u Danskoj. Zato svako održivo rješenje počinje s otvorenošću za učenje i uključivost.