-
Adam Smith 300 – sjećanje na Oca kapitalizma - 1 day ago
-
Priopćenje o najavljenim poreznim rasterećenjima – CEA - 25/05/2023
-
Kad vratimo Manhattan vratit ćemo Krim - 23/05/2023
-
Institutions behind Competitive Global Rankings - 15/05/2023
-
Osnovne razlike između Švicarske i Hrvatske - 15/05/2023
-
Danish Flexicurity Model and Policy Risks - 27/04/2023
-
The Untapped Potential of Three Seas Initiative - 27/04/2023
-
Nećeš, razbojniče! – Si vis pacem, para bellum - 30/03/2023
-
CEA ima novi Izvršni odbor za razdoblje 2023-2024 - 11/02/2023
-
Konkurentnost talenata zahtijeva integrirano upravljanje - 23/12/2022
Jesu li javna poduzeća uistinu efikasnija u odnosu na privatna?
Jesu li javna poduzeća uistinu efikasnija u odnosu na privatna? Članak objavljen u Novom listu 16. siječnja 2017. pod naslovom „Zapanjujuća slika hrvatskog gospodarstva: Državna poduzeća su, po podacima Fine, učinkovitija od privatnih„ izazvao je određenu razinu konfuzije u javnosti. Stoga Centar za javne politike i ekonomske analize (CEA) ističe nekoliko važnih činjenica za razumijevanje teksta navedenog članka.
1) Podaci FINA-e obuhvaćaju relativno mali uzorak ukupnih gospdoarskih subjekata
Analiza FINA-e obuhvaća isključivo gospodarske subjekte koji su obveznici izdavanja konsolidiranih financijskih izvješća. Takvih poduzetnika je u analizi 584 od 263.877 aktivnih poduzetnika na dan 31. prosinca 2015., što predstavlja 0.22% gospodarskih subjekata. Navedeni uzorak je premalen da bi se stvorila precizna slika o efikasnosti pojedinog sektora.
2) Način utvrđivanja efikasnosti?
Autori članka su kao mjeru „efikasnosti“ odabrali dobit po zaposlenom, pokazatelj koji se u analizi financijskih izvještaja formalno ubraja među pokazatelje proizvodnosti te može ukazati isključivo na efikasnost korištenja ljudskih resursa, nikako na efikasnost cjelokupnog poslovanja.
3) Pitanje monopola
Prema podacima FINA-e najveću dobit u 2015. godini ostvarila je HEP grupa koja je djelomični monopol, što onemogućava ravnopravnu i preciznu usporedbu s poduzećima u privatnom sektoru. Pritom treba napomenuti i da je poslovanje HEP-a u posljednjim godinama snažno obilježeno izrazito povoljnim hidrometeorološkim uvjetima u posljednjim godinama pa se rast dobiti ne može pripisati „efikasnom“ poslovanju nego je u ovom rezultatu, koji je „povukao“ cijeli javni sektor prema gore, važnu ulogu imao i faktor sreće.
4) Odnos dobitnika i gubitnika – privatni sektor na strani pobjednika
Ako i pristanemo na usporedbu državnih monopolista i privatnog sektora onda treba istaknuti kako je i u 2015. godini privatni sektor ponovno na strani pobjednika. U top 5 dobitaša se, nakon monpolista HEP-a, nalaze četiri kompanije u većinskom privatnom vlasništvu – Adris, Agrokor, HT i Podravka. S druge strane, na strani najvećih gubitnika su INA i Crosco te brodari koji su i dalje u većinskom državnom vlasništvu ili tek prolaze kroz fazu oporavka nakon desetljeća zaostajanja u državnom vlasništvu.
5) Najuspješnija djelatnost?
Podaci o broju dobitaša pokazuju da je najveći broj dobitaša zabilježen u djelatnostima prerađivačke industrije, trgovine na veliko i malo, stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti te financijskih djelatnosti. Upravo to su sektori u kojima su sva vodeća poduzeća u potpuno privatnom vlasništvu.
Iako CEA razumije potrebu da se zvučnim naslovnima privuku čitatelji smatramo da se tavim pristupom često šalje posve pogrešna slika u javnost. U ovom slučaju ta pogrešna slika prikazuje privatni sektor kao loš, spor i trom, što su upravo, na žalost, karakteristike javnih poduzeća. Efikasnost se upravo ostvaruje inovacijama, investicijama i slobodnim djelovanjem na slobodnom tržištu. Uloga je države stvoriti okvire za tržišno poslovanje.