Centar za javne politike i ekonomske analize smatra kako je potrebno odustati od podizanja poreznog minimalca poduzetnicima, odnosno povećanja minimalne osnovice za obračun doprinosa glede plaća članova uprava poduzeća i izvršnih direktora. Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o doprinosima je objavljen na e-Savjetovanju i već je u kratkom vremenu izazvao niz negativnih reakcija, prije svega onih koji stvaraju vrijednost u Hrvatskoj. Zato CEA prenosi i njihove reakcije jer znamo da je glas poduzetnika osnova za izgradnju bolje Hrvatske.

Primjer koji bi dodatno zakočio poduzetničku inicijativu

Unatoč tome što je najavljen novi krug poreznih rasterećenja i određenih pojednostavljenja glede porezne administracije, bez najave se provukao i prijedlog odredbe koji bi značio novo otežavanje života poduzetnika. Pitanje je koliko poduzetnika će odustati od pokretanja posla ili bavljenja poslom zbog toga, dok znamo zbog koliko je sve razloga poduzetnička inicijativa zakočena, što izravno utječe na tržište rada. Slobodno tržište je jedino rješenje za poduzetnike i cijelu naciju, a to konkretno znači da će poduzetnik samostalno odrediti koju će si plaću isplatiti.

Što se zakonski predlaže?

Članak 21. bi po predloženim izmjenama i dopunama glasio: “Mjesečna osnovica utvrđena prema stavku 1. ovoga članka ne može iznositi manje od najvišeg iznosa što ga je poslodavac ili druga osoba umjesto poslodavca dužna isplatiti osiguraniku prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu odnosno prema drugom aktu koji uređuje obveze poslodavca prema radniku, i ne može za rad u punom radnom vremenu biti niža od najniže mjesečne osnovice, odnosno za rad u punom radnom vremenu osiguraniku koji je istodobno kod poslodavca član uprave trgovačkog društva ili izvršni direktor trgovačkog društva ili upravitelj zadruge ne može biti niža od umnoška iznosa prosječne plaće i koeficijenta 1,1.”

Članak 37. bi prema predloženim izmjenama i dopunama glasio: “Mjesečna osnovica prema stavku 1. ovoga članka ne može za rad s punim radnim vremenom biti niža od najniže mjesečne osnovice uvećane za 20%, odnosno za rad u punom radnom vremenu osiguraniku koji je istodobno kod poslodavca član uprave trgovačkog društva ili izvršni direktor trgovačkog društva ili upravitelj zadruge ne može biti niža od umnoška iznosa prosječne plaće i koeficijenta 1,1 uvećano za 20%.”

Poduzetnici donose primjer izračuna financijskog učinka

Prema izračunu Inicijative profesionalnih računovođa Hrvatske (IPRH) uzet je za primjer samca iz Zagreba čija je prosječna bruto plaća u prvih pet mjeseci 2018. godine iznosila 8.429 kn (prema podacima Državnog zavoda za statistiku). Prema navedenom primjeru bi direktor koji plaća dobit, uz predloženo povećanje koeficijenta s 0,65 na 1,1 za osiguranika koji radi u punom radnom vremenu i koji je kod tog poslodavca ujedno član uprave, morao sebi isplatiti svaki mjesec bruto II plaću oko 10.800 kuna (umjesto dosadašnjih 6.100 kuna). To predstavlja povećanje od 44%, što bi bio znatni udar na konkurentnost poslovanja poduzeća.

Izračun: IPRH (kliknuti tablicu za povećanje)

Iz navedenog primjera je vidljivo da bi prema predviđenim izmjenama član uprave/direktor morao osigurati na godišnjoj razini (počevši od 2019.) 53.026,84 kn više sredstava za isplatu plaće odnosno minimalno 129.621,20 kn godišnje samo za plaću.

Ovakva odredba – logično, pogađa isključivo mikropoduzetnike i apsolutno sve one koji ulaze u svijet poduzetništva obzirom da je ovo iznos koji će morati osigurati na mjesečnoj bazi, ne bi li sebi isplatili bilo kakvu plaću. Rezultati bi bili očekivani – zatvaranje mnogobrojnih društava, rast nezaposlenosti u privatnom sektoru, poglavito jednostavnih d.o.o.-a, likvidacija i prestanak poslovanja, odnosno preseljenje poslovanja u druge zemlje. Detalje donosi portal Prvi plan.

Činjenica da postoje zlouporabe ne može se na razmjeran način rješavati kroz generalizirani pristup prema kojemu bi mnogi mali poduzetnici bili dovedeni do završetka poslovanja, odnosno prema sve brojnijim najavama, do preseljenja poslovnog nastana u druge zemlje. To bi bio samo nastavak trenda emigracije koja ima svoje duboke gospodarske razloge, najviše zbog visokih poreza, regulacija i birokracije. Upravo navedene prepreke metodološki znače dokazano vrlo niske rezultate na dva indeksa ekonomske slobode prema kojima je Hrvatska na europskom začelju, unatoč zasad tek blažim pomacima.

CEA donosi poruke uglednih hrvatskih poduzetnika

Saša Cvetojević, poduzetnik koji godinama ukazuje na birokratske probleme koji se zadaju poslovnom sektoru je za CEA izjavio „Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o doprinosima donosi jednu bitnu izmjenu, koju su predstavnici predlagatelja ispustili u najavama takozvane porezne reforme, čiji je ovo dio. Radi se o tome da se jednim stavkom, naizgled nebitnim, velikom broju mikropoduzetnika uvodi dodatni namet u poslovanje i to u visini i preko 2.000 kn mjesečno. Predlagatelj dodatno, u obrazloženju, naziva sve poduzetnike koji su zaposleni u vlastitim firmama a koji trenutno isplaćuju plaću sukladno minimalnom propisanom koeficijentu od 0,65% prosječne plaće – ZLORABITELJIMA. Kako se zlouporabom može nazvati postupanje koje je sukladno pozitivnim propisima? Dodatno se postavlja pitanje nerazumijevanja statusa poduzetnika, koje je počelo nametanjem obaveze da se član uprave odnosno direktor trgovačkog društva mora zaposliti uz propisanu minimalnu osnovicu. Isto je u direktnoj suprotnosti s idejom tvrtke kao pravne osobe i poduzetnika kao vlasnika kapitala u istoj, kojem je cilj ostvariti dobit a ne dohodak od plaće u istoj. Samo ovom izjavom, ukupni trošak plaće samozaposlenog direktora u mikro poduzeću, kao samca koji živi u Zagrebu, povećava se za cca 4.300 kn mjesečno. Pitanje je kako predlagatelj misli da nekoliko tisuća mikropoduzetnika, koji i sada teško posluju, ali plaćaju poreze i doprinose i time pridonose prihodovnoj strani proračuna, mogu to zaraditi preko noći? Završno, zanimalo bi me ima li predlagatelj uopće procjenu učinka navedenog, koliko će tvrtki biti zatvoreno, koliko blokirano, koliko će biti manje novih samozaposlenih osoba, te kakav će u konačnici to efekt imati po proračun. Čini se da nema jer inače ovako nešto na bi ni preložio.“

Davorin Štetner, predsjednik Hrvatske mreže poslovnih anđela (CRANE) preko svojeg Facebook profila je izjavio sljedeće: „Zašto bi netko morao imati propisanu plaću? Potez povećanja osnovice KAŽNJAVA ponajprije startup osnivače i poduzetnike početnike koje želimo stimulirati da krenu u biznis. Pojasnit ću zašto je ovo po meni loš potez. 1. Niti jedan direktor ili član uprave u nekoj tvrtki koja nije njegova ionako neće raditi taj odgovorni posao za 5.000 kn neto te već sada ima veću plaću i plaća veće doprinose. 2. Zakonski minimalne plaće isplaćuju si vlasnici tvrtki koji su tek krenuli i sami obavljaju posao direktora (znači svjesno su odlučili imati manje penzije i sami sebe zakinuti). Takvim malim poduzetnicima najvažnije je da im je mjesečni trošak što niži i ako želimo poticati poslovno okruženje – apsolutno nema smisla postavljati ikakve uvjete početnicima do tri godine starosti poduzeća! Njima je ovo doslovce razlika između života i smrti, poslovne naravno. 3. Što ako netko radi kod poslodavca, ali u slobodno vrijeme želi pokušati nešto svoje kao početak vlastitog poslovnog puta? Otvori tvrtku i automatski ga sadašnji poslodavac mora prijaviti na veću plaću. Ovaj potez kažnjava isključivo vlasnike malih tvrtki početnika što nikako nije dobro i destimulirajuće je za razvoj poslovne klime. Što više deregulacija to je bolje tržište.“

Marko Rakar za svoj Mračni blog kao poduzetnik navodi kako će minimalna bruto plaća člana uprave/direktora biti nešto veća od 8.800kn i dodaje sljedeće: „Trgovačka društva koja će najviše biti pogođena ovom mjerom su ujedno i društva koja jedva preživljavaju te će implementacija ove promjene sasvim sigurno ta društva odvesti u još veće minuse te će generirati ogromne gubitke i stvoriti nove nezaposlene i novi val ekonomske emigracije.“

Kontakt: Filip Galić, član Izvršnog odbora Centra – fgalic1986@gmail.com