Petar Vušković, bivši predsjednik Centra za javne politike i ekonomske analize (CEA) dao je 22. kolovoza 2024. intervju za Lider. CEA navodi njegove izjave.
Vušković smatra da je važnije pitanje kamo idemo. Navodi da, prema Austrijskom institutu ‘Agenda Austria‘ iz Beča, Hrvatska u zadnjih pet godina bilježi najveći akumulirani ekonomski rast od svih zemalja članica EU.
– Trend iseljavanja je zaustavljen, bilježimo pozitivan migracijski saldo, više ljudi se u Hrvatsku useljava nego što se iseljava. Prosječna mirovina od 388 eura je rasla i na dnu smo ostavili Slovačku, Rumunjsku i Bugarsku. Ako je mirovina nagrada za životni rad onda prosječna mirovina ne bi smjela biti ispod 500 eura, zapravo to bi trebao biti garantirani minimum. Tome trebamo težiti – ističe Vušković.
Petar Vušković dodaje da nas je spomenuti ekonomski rast približio razini od 76 posto prosječnog europskog razvoja BDP-a po stanovniku. Iza nas se po BDP-u per capita nalaze još Slovačka, Latvija, Grčka i Bugarska. Podsjeća i da je nezaposlenost pala ispod pet posto, a po tom su kriteriju čak i neke Skandinavske zemlje, s kojima se često volimo uspoređivati, iza nas.
– Likvidnost gospodarstva je dobra, javne financije su stabilne uz nužnost manjeg rebalansa. Makroekonomska slika Hrvatske nikad nije bila bolja, premda može biti i bolja. Primjerice, u srpnju je izašao OECD izvještaj o dereguliranosti naše ekonomije. U odnosu na petogodišnje razdoblje, Hrvatska je među zemljama koje su ostvarile deregulaciju ekonomije za gotovo 20 posto. To bit ekonomije, da bude slobodna i otvorena. Takve ekonomije su najrazvijenije na svijetu – napominje Vušković, koji razne izvještaje o konkurentnosti, ekonomskim slobodama i biznisu prati već više godina te kaže da je Hrvatska na svim poljima napredovala.
Hrvatska je prošle godine također dostigla 76 posto prosječnog BDP-a EU prema paritetu kupovne moći (koji pokazuje koliko je zemlja bogata – ili siromašna) te taj pokazatelj s godinama raste, no, i dalje je peta najsiromašnija država u EU.
Petar Vušković, pak, objašnjava da kupovna moć nije jedino mjerilo standarda te ističe da je za standard bitna i sigurnost građana, dostupnost zdravstvene skrbi, kao i mogućnost putovanja. Primjerice, Hrvatska je nedavno proglašena najsigurnijom zemljom u Europi, prema tome koliko se njezini građani osjećaju sigurno šetati sami noću.
– Kupovna moć nam je niska jer se uspoređujemo sa zemljama čija je startna pozicija bila bolja, zemljama koje su povijesno gledano uvijek bile ekonomski razvijenije od Hrvatske. Činjenica jest da se prosječno bogatstvo u Hrvatskoj povećava, a samim time i zadovoljstvo građana. Pogledajte samo osobnu potrošnju koja raste već 15 mjeseci zaredom – komentira Petar Vušković.
Svi spomenuti negativni podaci neminovno dokazuju da Hrvatska itekako ima mjesta za napredak. Na pitanje koje bi mjere ekonomske politike u tome mogle pomoći, Petar Vušković ističe da bi upravljanje državnim poduzećima trebalo bolje uskladiti s najboljim poslovnim praksama i standardima, s obzirom na to da i dalje imamo visok opseg državnog vlasništva.
– Sviđa mi se što se raspravlja o stavljanju državnih nekretnina na tržište. Cilj ih je ponuditi mladima koji bi po povoljnijim uvjetima došli do nekretnina, u kojima bi mogli započeti svoj samostalni život. Možda tada statistika vezanosti mladih za roditelje ne bi bila tako loša. Takve socijalne politike su uvijek dobre. Dodatno bi snizile cijenu najma. Država mora biti partner svojim građanima. Dobar primjer su i državne obveznice koje su nuđene građanima. Država je u tom slučaju postala bankar građanima. To su dobre ekonomske politike – ocjenjuje Vušković.
