Poslovne tajne iz Biblije

Poslovne tajne iz Biblije (Business secrets from the Bible) je knjiga koju je 2014. napisao Rabin Daniel Lapin, iz Američkog saveza Židova i kršćana. Prijevod na hrvatski jezik izdao je Kyrios 2020.

Judeokršćansko nasljeđe

Daniel Hinšt, politolog iz Centra za javne politike i ekonomske analize (CEA), donosi parafrazirani pregled poruka knjige. Također, u prilogu ispod navedenog pregleda knjige Daniel Hinšt donosi primjere iz Biblije relevantne za cjelovito shvaćanje utjecaja judeokršćanskog nasljeđa na temeljne zapadne vrijednosti i institucije kao što su radna etika, poduzetništvo, privatno vlasništvo i slobodno tržište.

Takav pristup razumijevanju dubinskih pokretača nikako nije svojstven niti široko poznat na prostorima Jugoistočne Europe. To je posljedica društvenog i kulturnog nasljeđa koje je bitno drugačije, najviše zbog utjecaja komunizma, kao i drugih vrijednosnih faktora koje je opisao sociolog Dinko Tomašić. Štoviše, povijesno prisutni antisemitizam, ne samo u okviru oba totalitarna sustava, doveo je to zatiranja pradavnih židovskih vrijednosti koje su temelj Biblije, odnosno zapadne kršćanske civilizacije.

Moralnost kapitalizma

Knjiga govori o moralnosti kapitalizma. Štoviše, Otac kapitalizma Adam Smith bio je moralni filozof. Uslijed kasnijeg odvajanja moralne filozofije i ekonomije došlo je pogrešnog i intelektualno ograničenog (silosnog) shvaćanja kapitalizma iz isključive materijalističke i uske „ekonomicističke“ perspektive. Takav je novi pristup dodatno potpomognut marksističkom kritikom kapitalizma, onog koji se ne temelji na slobodnom tržištu. Umjesto kapitalizma i slobode, marksizam nudi komunistički materijalizam i ateizam. Takve su pojave u povijesnim praksama donijele masovna zatiranja temeljnih prirodnih prava čovjeka na život, slobodu i vlasništvo.

Zato je knjiga govori o nasljeđu koje je temelj zapadne civilizacije, a potisnuto je zbog socijalizma, kao i zbog kasnije iskrivljenog shvaćanja liberalizma.

Temeljne vrijednosti

Knjiga je važna za razumijevanje klasičnih vrijednosti slobode, posebice vjerske i ekonomske slobode, koje CEA zagovara. Takve su ideje u pozadini Deklaracije neovisnosti SAD-a i bitne za razumijevanje posebice škotskog prosvjetiteljstva.

S druge strane, suvremeni progresivizam i radikalni sekularizam sve više negiraju navedene judeokršćanske temelje filozofije klasičnog liberalizma, koja se (stoga) sve više smatra konzervativnom.

Pregled knjige

Radna etika

• Bog je inzistirao da Adam radi (Postanak 2,15). Bog je želio da Adam voli Eden i znao je da će ga obrađivanjem voljeti i zato mu je rekao da radi kao i kad to nije morao.
• Bog nas je stvorio s potencijalom i stvaralačkom snagom. Naša odluka da radimo olakšava život drugima, da služimo što efikasnije što većem broju mušterija. To je ono što pokreće napredak i Božja je volja.
• Stara je židovska izreka kako nema ništa sramotnog započeti siromašan, dok je ostati u tom statusu nešto posve drugo.
• Bogatstvo je Božji način da radimo ono što On želi.

Privatno vlasništvo

• Oduzimanje tuđe imovine silom je pobjeda za zmiju i animalizam, dok dobrovoljna kupnja imovine po dogovorenoj cijeni nailazi naklonost Boga.
• U Knjizi Izlaska (22,1) ako se lopov zateče da probija zid, njegovu krv ne treba osvećivati ako mu se zada smrtni udarac. To nije ubojstvo. U 22,2 Bog kaže kako lopov treba nadoknaditi štetu. Dakle, ubijanje lopova u djelu činjenja je samoobrana. Krađa znači krađu života.

Upravljanje vremenom

• Ograničeno vrijeme i resursi zahtijevaju da dajemo jedni drugima.
• Sloboda je prilika da budemo kreativni. Imamo potencijal učiniti bilo što.
• Bitno je upravljanje vremenom obvezivanjem na produktivne obveze. Zato treba kupiti kalendar i stvarati si obveze kroz šest dana (u tjednu) kada se mora biti produktivan. Treba voditi dnevnik odnosno evidenciju o tome jesu li ciljevi ostvareni.
• Treba se zapitati da li je bilo odugovlačenja i zabušavanja ili se vrijedno radilo koliko se moglo.
• Sva energija treba biti fokusirana kao što puščana cijev zauzdava i fokusira svu energiju u jednom pravcu.
• Sloboda se dobiva iz pravca, a ne iz mogućnosti kretanja kako hoćemo. Bez suženog fokusa i cilja, energija je raspršena i neučinkovita.
• Ulaganja u posao dovodi do privrženosti, što vodi k ljubavi.

Specijalizacija

• U poglavlju 49 Knjige Postanka, Jakov blagoslivlja svojih 12 sinova, i to kroz zasebne blagoslove svakom sinu, što govori o važnosti specijalizacije.
• U Ponovljenom Zakonu 33, Mojsije je utrošio 20 stihova kako bi blagoslovio pojedinačna plemena. Svako je pleme trebalo imati jedinstveni posao i specijalnost.
• Adam Smith je primijetio proces specijalizacije, što je pradavna židovska mudrost već znala, a onda se prepoznavalo diljem zapadnog svijeta.
• Ekonomska moć židovskog naroda je doživjela rast zahvaljujući trgovini, suradnji i specijalizaciji. Svatko doprinosi drugačije, po svojoj volji i sposobnostima, u skladu s trudom i talentima.
• Ne treba raditi nešto za što se može zaposliti drugoga za specijaliziranim vještinama. Tako se možemo bolje specijalizirati i usredotočiti na služenje.

Ekonomija

• Ekonomija je bila polje studije religije i teologije. Adam Smith i mnogi ekonomisti 18. stoljeća, bili su prije svega religiozni filozofi, a Smith je knjigu Teorija moralnih osjećaja napisao prije Bogatstva naroda.
• Kada su velika sveučilišta prebacila ekonomiju s vjerskih odjela, unijeli su razdor između kapitalizma te moralnih i duhovnih dimenzija koje podupiru njegovu valjanost.
• Vjera je gorivo koje pokreće trgovinu i postoji sinergija između poslovanja i religije.
• Ništa duhovno poput trgovine ne može koegzistirati sa socijalizmom.

Profesionalnost

• Spremnost napraviti posao, ne ono što želimo, već što trebamo, obilježje je profesionalca.
• Profesionalac radi na vrijeme i shvaća posao ozbiljno.
• Uspješni profesionalci uvijek traže mentore te isprobavaju nove putove i usluge.
• Poslodavci kod kandidata vole vidjeti duh volje, posvećenost i ustrajnost, dobar karakter i ispravan stav.

Povezivanje

• Sposobnost zarađivanja novca ovisi koliko se dobro povezujemo i komuniciramo s drugima.
• Ljudi se mogu pridružiti klubovima za poslovni razvoj. Ideja je umrežiti se s ljudima iz drugih struka s kojima inače ne bismo proveli mnogo vremena.
• Rotary klubovi su odličan način umrežavanja.
• Slobodno dajemo od sebe, znajući da će nam to donijeti dividende na duge staze.
• Uspješni ljudi radili su na razvijanju odnosa, a potom je uslijedilo bogatstvo. Bog bogatstvom nagrađuje povezivanje. Zato u svakom gradu viđamo poslovne četvrti.
• Interpersonalna interakcija kroz kapitalizam usrećuje Boga, dok nas komunizam primorava da skupa radimo na neprirodan način.
• Nije postojala uspješna komunistička nacija, niti će postojati.
• Jedino dobrovoljna suradnja koja potiče kapitalizam slobodnog tržišta ima naklonost Boga.

Promjena

• Riječ Židov (Hebrew) dolazi od riječi Ivri, što znači „onaj koji prelazi preko.“ To znači sposobnost transformacije odnosno sposobnost prepoznavanja da sudbina nije uklesana u kamenu. Jahve je rekao Abrahamu da ide iz svoje zemlje i doma u krajeve koje će mu pokazati (Knjiga Postanka 12,1).
• U Knjizi Postanka (28), Jakov napušta svoj dom kako bi stvorio bogatstvo i novu sudbinu. To znači da treba ostaviti sve iza sebe. Moramo otpustiti staro da bismo mogli posegnuti za novim. Prvo treba odstupiti od čvrstog tla. Nikada nećemo napredovati ako ne proširimo vidike.
• U Prvoj Knjizi Kraljevima (19), Bog je htio transformirati Iliju iz proroka koji kritizira Izrael u onog koji će voditi Izrael, no on ne pokazuje znakove sposobnosti promjene.
• Promjena je bolna. Nevoljkost da se transformiramo osuđuje nas da skliznemo unazad.
• Povezivanje s drugim ljudima omogućuje bolji život.
• Dobre komunikacijske vještine prave razliku između zarađivanja puno i malo novca.
• Promjena rađa priliku; uči da budemo jaki i imamo hrabrosti.
• Kada je Bog uzdigao Jošuu kao nasljednika Mojsija, u Ponovljenom Zakonu (31,7) rekao mu je da bude odlučan i hrabar; hrabrost je u pradavnoj židovskoj mudrosti.
• Da bismo uspjeli, trebamo se suočiti s budućnošću kao Izraelci s Crvenim Morem.
• Svatko od nas ima priliku da prihvati izazov i pomakne se u novu zonu kako bi ispunio potencijal koji je Bog posijao.

Novac

• Bog je stvorio novac kao instrument koji nas motivira i nagrađuje da radimo po Njegovoj volji. Novac je posljedica rada, a ne cilj.
• Novac nam dolazi kada se usredotočimo na služenje djeci Božjoj kroz posao kao poziv. Novac koji stvaramo potvrđuje činjenje dobra drugima.
• Zato moramo razumjeti potrebe drugih i zavrijediti njihovo povjerenje, a voljeti druge je ključ duhovne sreće. Zato je pitanje kako mogu poboljšati živote.
• Važno je usredotočiti se na službu, a novac slijedi.
• Novac je posljedica činjenja ispravne stvari. Usredotočimo se na ono što uzrokuje rezultat, a to je služenje bližnjemu, na ono što ljudi trebaju. Namiriti potrebe što većeg broja ljudi je Božja volja i temelj ekonomije. Rad je služenje drugima i razlog zašto profitiramo. Moramo istinski uložiti sebe da budemo u službi.
• Novac je skup našeg vremena, vještina, moralnosti i upornosti da izgradimo i zadržimo odnose. Novac igra centralnu ulogu u Božjem planu stvaranja i ekonomskih interakcija, tjerajući nas na proračunat, promišljen i svrhovit život.
• Mnoge knjige ispituju zašto neke nacije rade bolje nego druge. Why Nations Fail (Acemoglu i Robinson), Civilization: The West and the Rest (Ferguson) i dr.
• Zašto veći dio Sjeverne Amerike radi bolje nego većina nacija u Africi? Nije rasna razlika, već rezultat razlika u kulturi.
• Dokle god ekonomska transakcija nije prinudna sigurni smo kako će sve strane biti sretnije.
• Bog je odabrao zlato kao simbol bogatstva kojim se koristimo za pohranjivanje vrijednosti. U Knjizi Postanka (2,11) Bog je rekao kako je zlato zemlje dobro.
• Novac je životna sila i provodimo mnogo vremena brojeći i praveći financijske zalihe. Treba naučiti čitati financijske izvode, upoznati se računovodstvenim metodama.
• Štednja novca je dobra, no ekonomija zahtijeva i trošenje kako bi novac cirkulirao. Kad bi svi stavili svoj novac pod madrace, ekonomija bi doživjela slom.
• Imati novac za štednju je dobar osjećaj i ne treba trošiti novac na nakit i preplaćene automobile. U Mudrim Izrekama Solomon govori kako je bogatstvo kruna na glavama mudrih.

Pomaganje potrebitima

• I ako ne dajemo donacije, i dalje društvu činimo dobro time što radimo i stvaramo bogatstvo i novac.
• Ako kompanija daje u dobrovoljne donacije, uzima se novac dioničarima. Dioničar bi volio dobiti cjelokupnu dobit kako bi mogao odlučiti koji dio zarade će dati i kome. Svatko bi trebao biti slobodan usvojiti svoj pristup dobrotvornoj pomoći.
• U Knjizi Ponovljenog Zakona (22,4) piše kako treba pomoći kad opazimo magarca ili vola svog brata koji se svalio na putu.
• Možemo ponuditi pomoć, no ne i raditi umjesto nekoga jer bi onda korisnike pomoći pravili ovisnima, uskratilo im neovisnost i narušilo dostojanstvo. Stoga bi dobrotvorna organizacija trebala pomoći ljudima da pomognu sebi. Moramo imati slobodu sami napraviti izbor. Možemo davati pomoć potrebitima, no ne postoji definirana skupina siromašnih koje smo u obvezi uzdržavati.

Siromaštvo

• U Ponovljenom Zakonu (15,4) stoji kako društvo koje poštuje Božje zakone sigurno neće imati siromašne. Ali u 15,11 stoji kako siromaha nikad neće nestati. Dakle, Biblija kaže da neće biti siromašnih ako uvijek slijedimo Zakon.
• Siromaštvo je subjektivno stanje. Pradavna židovska mudrost nam kaže da nikada nitko o sebi ne bi trebao razmišljati kao o siromašnoj osobi.
• Robe i usluge nisu raspodijeljene po sustavu koliko je to fer, već se kupuju novcem koji se treba zaraditi; nema prava na novac, već Gospodin želi da služimo jedni drugima.
• Kad ljudi prestanu raditi često postanu manje zdravi jer više nemaju disciplinu i strukturu.
• Političari dobivaju podršku za konfiskatorne stope poreza kako bi se svakom građaninu dalo besplatno liječenje, da se okonča siromaštvo i osigura raskošne mirovine.

Prilog: Primjeri iz Biblije relevantni za dubinsko shvaćanje temeljnih zapadnih vrijednosti kao što su radna etika, poduzetništvo, privatno vlasništvo i slobodno tržište

Postanak

Bog je stvorio čovjeka na svoju sliku, sebi slična, da vlada nad svim stvorenjima po zemlji. Bog je stvorio muško i žensko te ih blagoslovio da se plode i množe, napune zemlju, podlože je sebi i upravljaju svim živim bićima (1,26-28).

Izlazak

Deset zapovijedi (pored ostalih): šest dana radi i napravi sav posao, ali sedmi dan je za Gospodina. Ne kradi. Ne svjedoči lažno. Ne poželi ništa od bližnjega (20,1-17).

Rad nije samo za korist radnika, već i drugih (23,10-11).

Levitski zakon

Ne činiti nepravdu u osudi. Ne biti pristran prema nepoznatoj osobi i ne popuštati pred „velikima“, već bližnjemu suditi po pravdi. (19,15-16).

Ne ugnjetavati stranca koji se nastani u našoj zemlji, već ga treba voljeti kao sunarodnjaka. Ne činiti nepravdu u mjerama za duljinu, težinu i obujam, već mjerila moraju biti točna s jednakim utezima (19,33-36).

Ponovljeni Zakon

Izabrati pametne, iskusne i ugledne ljude koje će Bog postaviti vođama (1,13).

Bog sucima nalaže da sude pravedno čak i pridošlici. U suđenju ne smije biti pristranosti, treba saslušavati i malog i velikog čovjeka, bez straha od ikoga (1,16-17).

Rad nije samo za korist radnika, već i drugih (15,7-11).

U svakom gradu treba postaviti suce i nadglednike zbog pravednog upravljanja (16,18).

Pravda se ne smije iskrivljavati pristranošću ili mitom (16,19-20) niti izvrtati pridošlici ili siromahu (24,17).

Mudre izreke

Treba nam discipliniran i razuman život, da radimo ono što je ispravno i pravedno (1,3).

Boga možemo slaviti kroz bogatstvo (3,9).

Nije dobro bezrazložno optuživati drugu osobu (3,30).

Držite koruptivan govor daleko od svojih usana (4,24).

Uz mudrost idu bogatstvo, čast i prosperitet (8,18).

Lijenost čini čovjeka siromašnim, dok marljivost vodi u prosperitet. Onaj tko bere usjev je pametan, ali onaj tko spava tijekom žetve je nečastan (10,4-5).

Osoba s integritetom sigurno hoda (10,9).

Bogatstvo predstavlja utvrdu bogatima, dok je siromaštvo ruševina za siromašne (10,15).

Kada je mnogo riječi, grijeh nije odsutan, dok je mudar onaj tko obuzdava svoj jezik (10,19).

Božji blagoslov donosi bogatstvo (10,22).

Bog želi točnost u mjerenju, umjesto prijevara u mjerenjima (11,1).

Kada pravedni ljudi postanu prosperitetni, grad se raduje (11,10).

Ogovaranje izdaje povjerenje, dok povjerljiv čovjek drži tajnu (11,13).

Nedostatak vodstva dovodi do propadanja nacije, dok mnoštvo savjetnika osigurava pobjedu (11,14).

Osoba koja dobrovoljno daje dobiva još više odnosno velikodušna osoba će biti prosperitetna (11,23-24).

Propast će osoba koja je ovisna o bogatstvu (11,28).

Svaki naporan rad donosi profit, dok isprazni razgovori vode u siromaštvo. Bogatstvo mudre osobe je njezina kruna (14,23-24).

Oči Božje su posvuda (15,3).

Onaj tko zabušava na poslu je brat onome koji razara (18,9).

Lijenost vodi u glad (19,15).

Osoba jakog temperamenta mora biti kažnjena (19,19).

Slušajmo savjete i prihvaćajmo instrukcije, kako bismo na kraju bili mudri (19,20).

Luka

Svako se stablo prepoznaje po plodovima. Dobar čovjek čuva dobro u sebi pa tako iz sebe i iznosi dobro. Usta izgovaraju ono čime je srce ispunjeno. (6,44-45).

Usporedba o talentima: Isus je kroz usporedbu rekao učenicima kako gospodar poziva sluge da ulažu novac u poslove (19,13). Zatim je gospodar provjerio koliko su zaradu sluge ostvarili (Luka 19,15). Prvi sluga je zaradio deset puta više i bio pohvaljen (19,16). Drugi sluga je zaradio pet puta više i bio pohvaljen (19,18). Treći sluga je gospodaru htio vratiti novac (19,21). Gospodar je rekao tom slugi da će ga suditi (19,22) i pitao zašto novac nije položio u banci da ga podigne s kamatama (19,23). Potom je gospodar ostalim slugama naredio da uzmu taj ne uloženi novac i daju ga prvom sluzi koji je je već stvorio deset puta više (19,24). Sluge su ga pitale zašto se daje onome koji već ima deset puta više (19,25). Gospodar je rekao kako će se svakome tko ima dati još više. Onima koji nemaju oduzet će se i ono što imaju (19,26).

Farizeji su pitali Isusa treba li plaćati porez. Isus je rekao dajte caru carevo, a Bogu Božje (Luka 20,22-25).

Matej

Neka naše svijetlo svijetli pred ljudima da vide naša dobra djela i slave Boga (Matej 5,16).

Tražimo i naći ćemo. Kucajmo i otvorit će nam se (7,7).

Ako imamo vjeru bez sumnje, moći ćemo učiniti bilo što (21,21).

Blagoslovljen je onaj sluga kojega gospodar nađe da obavlja dužnost ( 24,46).

Usporedba o talentima (25,14-30; vidjeti: Luka).

Prva Solunjanima

Ne pokušavajmo udovoljavati ljudima, već Bogu (2,4).

Ne činimo nepravdu i ne varajmo drugu osobu (4,6).

Trebamo imati ambiciju da vodimo tihi život, mislimo na vlastiti posao i radimo vlastitim rukama kako bi besposličari poštivali naš način života i kako osoba ne bi o ikome ovisila (4,11-12).

Treba poštivati one koji naporno rade, maksimalno im iskazujući ljubav zbog njihovog rada. Trebamo živjeti u miru s drugima. Pozvani smo da opominjemo one koji su lijeni besposličari, a pomagati slabima i biti strpljivi prema svakome (5,12-14).

Trebamo ohrabrivati jedni druge (5,11), pogotovo plašljive osobe. Uvijek pokušavajmo činiti dobro jednim drugima i svim ljudima (5,14-15).

U svakom prilici zahvaljujmo Bogu (5,18).

Druga Solunjanima

Pazimo da nas nitko ne prevari na bilo koji način (2,3).

Treba izbjegavati besposličare koji besplatno jedu tuđu hranu. Umjesto toga, danju i noću treba naporno raditi i truditi se kako ne bismo nikome bili teret. Taj primjer treba slijediti uz načelo: Tko ne želi da radi, ne treba niti da jede. To je bitno spominjati zbog besposličara, onih koji ništa ne rade, već se bave tuđim poslovima. Besposličari trebaju raditi i zarađivati za svoj „kruh“. Ne smije odustati od činjenja dobra. Tko se ne drži ovih naloga, ne treba se družiti s njime. Prema takvima se ne treba ponašati kao prema neprijateljima, već ih treba bratski upozoravati (3,6-15).

Rimljanima

Kada čovjek radi, njegova plaća nije dar, nego obveza (4,4).

Imamo različite darove u milosti koje vjerom koristimo, primjerice dar služenja, podučavanja i vodstva (12,6-7).

Nemojmo biti lijeni ondje gdje trebamo biti gorljivi i strpljivi u nevoljama. Pomažimo potrebitima i pokažimo gostoljubivost (12,11-13).

Svakom čovjeku dajmo ono što dugujemo (13,7).

Blagoslovljen je onaj koji radi što misli da je dobro, bez osjećaja krivnje i iz čvrstog uvjerenja (14,22-23)

Bog je izvor strpljivosti i ohrabrenja (15,5).

Prva Korinćanima

Krist nas čini čvrstima (1,8).

Oni kojima je nešto povjereno moraju pokazati da su dostojni tog povjerenja (4,2).

Sve nam je dopušteno, što ne znači da je sve dobro (6,12)

Svatko treba ostati u svojem pozivu (7,20).

Bog će se pobrinuti da možemo izdržati iskušenje i izaći iz istoga (10,13).

Naša se sloboda ne smije određivati prema savjesti druge osobe (10,29).

Mnogo je duhovnih darova i načina služenja na koje Bog djeluje u ljudima (12,4-5). Bog svakome daje dar pojedinačno, kako hoće (12,11).

Loše društvo uništava dobre običaje (15,33).

Budimo čvrsti i potpuno predani radu koji nam je Bog dao (15,58).

Sakupljajmo dobrovoljne priloge i izdvajajmo dio naše zarade (16,1-2).

Druga Korinćanima

Stalno se susrećemo s teškim nevoljama, ali nismo poraženi (4,8).

Svatko će primiti plaću za svoja djela (5,10).

Obilujmo istinskom željom da milosrdnim davanjem, što nije zapovijed, nego stvar iskrene ljubavi (8,8). Svatko neka da onoliko koliko je u srcu odlučio, ne sa žaljenjem ili prisilno, jer Bog voli veselog darovatelja (9,7).

Trebamo naporno raditi (11,27).

Hvalimo se svojim slabostima (12,5).

Roditelj su obvezni skrbiti o svojoj djeci a ne obratno (12,14).

Izbjegavajmo svađe, ljubomore, žestoke ispade, sebična prepiranja, ogovaranja, oholost i nered (12,20).

Svaka pritužba treba se temeljiti na svjedočenju barem dvojice ili trojice (13,1).

Galaćanima

Zašto bismo se vraćali beskorisnim pravilima (4,9).

Krist nas je oslobodio (5,1). Bog nas je pozvao da živimo u slobodi i služimo jednim drugima u ljubavi (5,13).

Izbjegavajmo štovanje lažnih bogova, vračanje i magiju, izazivanje sukoba, zavist, razdražljivost, neslogu, razdore, strančarenja, ljubomoru, pijanstvo (5,20).

Trebamo živjeti u duhu ljubavi, radosti, strpljivosti, dobrote, vjernosti, blagosti i samokontrole (5,22).

Neka svatko sam preispituje svoje postupke (6,4). Svatko treba sam nositi svoju odgovornost (6,5).

Što čovjek sije, to će i žeti (6,7).

Efežanima

Bog nas je u Kristu izabrao da budemo sveti (1,4) i predodredio po svojoj volji (1,11).

U Kristu možemo slobodno i bez straha doći pred Boga (3,12).

Uvijek budimo skromno ponizni i blage naravi (4,2).

Odložimo svoju staru narav (4,22) i obnavljajmo srce i um (4,23).

Odbacimo laganje (4,25), ljutnju (4,26), gorčinu, bijes, srdžbu, svađu, klevetanja, svako zlo (4,31), glupe razgovore (5,4). Razotkrivajmo beskorisna djela (5,11).

Tko krade, neka prestane krasti. Neka umjesto toga radi i stvara nešto korisno vlastitim radom. Tako će moći nešto podijeliti s potrebitima (4,28).

Govorimo ono što je dobro i korisno slušateljima (4,29).

Uvijek opraštajmo jedni drugima kao što nam je Bog oprostio u Kristu (4,32), živeći životom ljubavi kao što nas je Krist volio (5,2).

Nemojmo raditi samo onda kada nas ne nadgledava kao da tražimo tuđe odobravanje. Trebamo raditi kao Kristove sluge (6,6).

Služimo punih srca jer će Gospodin nagraditi svakoga za svako dobro koje radi (6,7-8).

Svatko tko radi dobro će dobiti nagradu od Gospodina (6,8) koji ne radi razlike među ljudima (6,9).

U svakoj prilici molitvom ustrajno tražimo ono što nam je potrebno (6,18).

Filipljanima

Ne činimo ništa iz sebičnih namjera i taštine. Umjesto da gledamo samo svoju korist, gledajmo i korist drugih (2,3-4).

Sve radite bez mrmljanja i prepirki: Da budete besprijekorni i bezazleni, sinovi Božji, usred pokvarenog i izopačenog naroda, među kojim svijetlite kao svjetla u svijetu (2,14-16)

Znajmo živjeti i u oskudici i u izobilju, gladni i siti (4,12).

Sve možemo u Kristu zbog snage koju nam daje (4,13) tako što će nam kroz Krista ispuniti svaku potrebu (4,19).

Kološanima

Zahvaljujmo Bogu molitvama (1,3).

Pazimo da se ne zarobimo ljudskim tradicijama (2,8). Ne dopuštajmo nikome da nas osuđuje jer ne štujemo običaje vezane uz jela i pića te proslave vjerskih blagdana (2,16). Smrću Kristovom smo oslobođeni od bezvrijednih tradicijskih načela i pravila (2,20) da ne treba jesti određenu hranu, dodirivati određene stvari itd. (2,21). Takvo što je dio ljudskih zapovijedi i poduka (2,22).

Bog nas je oživio zajedno s Kristom i oprostio nam sve grijehe (2,13), poništivši dokument s propisima kojeg se ionako nismo pridržavali pa smo zato bili krivi pred Bogom (2,14).

Oslobodimo se gnjeva, srdžbe, opakosti, klevetanja, govorenja prostota i laži (3,8-9).

Budimo dobri, blagi, strpljivi, milostivi i ponizni (3,12).

Podnosimo jedni druge opraštajući zlo kao što je Bog nama oprostio (3,13).

U našem novom životu nema razlike među Grcima i Židovima jer je Krist u svima (3,11).

Što god radimo, radimo sa srcem (3,23).

Bog nije pristran kada je zlo u pitanju (3,25).

Prva Timoteju

Treba izbjegavati isprazna brbljanja (4,7).

Tjelovježba ima svoju vrijednost, ali služenje Bogu u svakom pogledu vrijedi više (4,8).

Treba naporno raditi i truditi se zbog polaganja nade u Bogu (4,10).

Radnik ima pravo na svoju plaću (5,18).

Nitko ne treba podcjenjivati ljude zbog mladosti (4,12), već s mladima treba bratski postupati (5,1). Trebamo biti bez predrasuda i pristranosti (5,21).

Treba se kloniti zavisti, svađa, klevetanja, sumnjičenja i neprestanih sukoba s pokvarenim ljudima (6,5).

Na svijet nismo ništa donijeli, pa ne možemo niti išta odnijeti (6,7).

Budimo zadovoljni ako imamo dovoljno hrane i odjeće (6,8).

Neki ljudi su toliko voljeli novac da su skrenuli s puta vjere, nanijevši si mnogo boli (6,10).

Bogataši ne smiju polagati nadu u neizvjesno bogatstvo, nego u Boga koji nam bogato daje sve što je potrebno za zadovoljstvo. Bogataši trebaju činiti dobro, biti velikodušni i spremni davati drugima (6,17-18). (6,17).

Treba težiti pravednosti, služenju Bogu, vjeri, ljubavi, strpljivosti i blagosti (6,11).

Druga Timoteju

Onaj koji se natječe ne dobiva nagradu ako se ne natječe sukladno pravilima (2,5).

Ratar koji naporno radi treba prvi uživati plodove žetve (2,6).

Treba izbjegavati luda i glupa prepiranja koja se razviju u sukobe (2,23). Mnogi ljudi će biti sebični, pohlepni, hvalisavi, oholi, bogohulni, nezahvalni, bez poštovanja prema roditeljima, klevetnici, bez samodiscipline i okrutni (3,2-3).

Hebrejima

Nitko nije sakriven pred Bogom već je pred njegovim očima sve golo i jasno se vidi jer Njemu svi polažemo račun (4,13).

Ne treba biti lijen (6,12).

Ne treba gubiti samopouzdanje već treba biti strpljiv (10,35-36).

Treba se osloboditi ovisnosti o novcu (13,5).

Jakovljeva

Treba se radovati u nevoljama jer nevolje ispituju vjeru i izgrađuju strpljenje (1,3) koje se treba pokazati kroz ono što radimo (1,2-4). Blagoslovljeni smo kada u kušnji ostanemo čvrsti, čime primamo pobjedničku potvrdu (1,12).

Svatko je na kušnji zbog svojih djela (1,14). Vjerom bez sumnjanja možemo tražiti (1,6).

Trebamo biti voljni slušati druge, ne govoriti brzopleto i ne ljutiti se olako (1,19). Vara se onaj tko misli da je pobožan a ne zauzdava svoj jezik (1,16).

Pobožnost koju Bog prihvaća znači brigu o siromašnima i čuvanje samog sebe od tuđih utjecaja (1,27).

U vjeri ne smije biti pristranosti (2,1) ako se pojavi siromah u otrcanoj odjeći (2,2), a iskažemo pažnju otmjeno odjevenom čovjeku (2,3). Ako pokazujemo pristranost, činimo grijeh (2,9).

Ako tko ima vjeru, a ne radi ništa, vjera ne vrijedi ništa (2,14). Sama vjera, bez djela, mrtva je jer nema ploda (2,17).

Gdje ima zavisti i sebičnosti, ima i nereda (3,16). Sukobi dolaze iz sebičnih želja koje ratuju u našim tijelima (4,1).

Oni koji žive u miru, primaju blagoslove zbog pravednog života (3,18).

Nemamo jer ne molimo (4,2). Kad molimo, ne dobivamo ako molimo iz krivih pobuda (4,3).

Nemojmo govoriti jedni protiv drugih (4,11). Bog je sudac. Što mislimo tko smo mi da možemo suditi drugom čovjeku (4,12).

Radnike se mora platiti (5,4).

Prva Petrova

Kušnje su potrebne kako bi se pokazala vrijednost vjere (1,7).

Ljude prosuđujmo nepristrano (1,17).

Volimo jedni druge čista srca (1,22).

Treba poštivati državnu vlast i javne upravitelje (2,13-14).

Živimo kao slobodni ljudi, bez da dopustimo da sloboda bude izgovor za zlo. Poštujmo sve ljude (2,16-17).

Ne treba živjeti rasipnim životom (4,4). Trebamo biti razboriti, umjereni i gostoljubivi. Svatko neka služi prema primljenom daru kao dobar upravitelj Božje milosti u njezinim različitim oblicima (4,8-10).

Sve svoje brige možemo staviti na Krista (5,7).

Druga Petrova

Isusova Božanska moć nam je dala sve potrebno za život i pobožnost. U vjeri pridodavati poštenje i znanje, samokontrolu, strpljivost i predanost Bogu te ljubav prema svima (1,3-7).

Prva Ivanova

Treba iskazivati ljubav prema drugima (3,11).

Onaj koji je bogat, a ne pomogne siromašnome, nema Božju ljubav u srcu. Ljubav se iskazuje djelima, a ne samo riječima (3,17-18).

Druga Ivanova

Voljeti znači živjeti prema Božjim zapovijedima (1,6).

Titu

Treba poštivati autoritet državne vlasti (3,1).

Ako tko izaziva razdor, treba biti opomenut. Ako i nakon druge opomene nastavi činiti isto, bolje je da se ne družimo s takvima (3,10).