Samo promjenom vrijednosti možemo povećati konkurentnost. Metodologija procjene konkurentnost zemalja koju koristi Svjetski gospodarski forum može poslužiti za poticanje konkurentnosti društava i pojedinaca kroz promjenu sustava vrijednosti. Konkurentnost zemalja ionako ovisi o kvaliteti ljudskog kapitala čija ulaganja stvaraju dobre ili loše ishode. Suočavanje s mentalitetom i sustavom vrijednosti postaje aktualna tema i prioritet za dubinsku promjenu uzroka kroničnog zaostajanja.

Daniel Hinšt*

Svjetski gospodarski forum svake godine procjenjuje i mjeri konkurentnost gotovo svih zemalja. Detaljna metodologija je već poznata i ulazi u brojna područja javnih politika, kao i privatnog sektora. Centar za javne politike i ekonomske analize svake godine prati kritične točke Hrvatske i detektira konkretne javne politike za povećanje konkurentnosti.

Ipak, teško je očekivati da će se indikatori vezani uz kvalitetu privatnog i javnog menadžmenta tek tako mijenjati kako bi se nešto brzo postiglo, obzirom da već ionako kasnimo. Povećanje konkurentnosti svake zemlje je posljedica dubinskog preispitivanja mentalnih odnosno vrijednosnih prepreka u sustavu vrijednosti koje su uzroci 74. mjesta u svijetu.

Kako bi građani Hrvatske mogli biti konkurentniji na način da poboljšaju svoj ljudski kapital i tako povećaju produktivnost kao temeljnu kategoriju konkurentnosti? Jesmo li dovoljno iskreni spram svojih grešaka i zaostajanja? Svatko od nas ima priliku za osobni razvoj na putu prema boljoj osobnosti.

Stoga prevedimo niz indikatora Svjetskog gospodarskog foruma i Europskog skora inovativnosti kako bismo vidjeli kako možemo razmišljati i što nam je činiti za osobno i društveno poboljšanje.

Kada vidimo ljestvicu zemalja koje vode prema konkurentnosti u nizu ključnih indikatora, radi se zemljama u kojima se podrazumijevaju vrijednosti kao što su radna etika, individualne slobode, vrednovanje talenata, usmjerenost na istraživanje i inovacije, sklonost poduzetnika umrežavanju, natjecanje i dr. 

Mogu li Hrvati kroz promjenu sustava vrijednosti biti (barem korak) bliže Švicarcima, Nizozemcima i Dancima? Mogu li se Hrvati promijeniti barem onoliko koliko je potrebno za dugoročno dostizanje Čeha i Estonaca? Samo promjenom vrijednosti možemo povećati konkurentnost.

Kroz preciznu analizu indikatora konkurentnosti i inovativnosti možemo definirati sljedeće smjernice za promjene sustava vrijednosti hrvatskog društava i nadajmo se što većeg broja pojedinaca:

Prilika za pošten život, bez pristranosti

Trebamo se naučiti poštivati tuđe privatno vlasništvo, kapital i ugovorne obveze. Bitno je živjeti pošteno i kloniti se svakog oblika korupcije. Svaku osobu trebamo prosuđivati objektivno i pošteno, bez ikojeg oblika pristranosti.

Odgovornost javnih institucija

Znamo već kako su strukturne reforme javnog sektora toliko nužne za povećanje konkurentnosti zemlje. Svaki sudac mora biti iznimno poštena osoba, bez političke i prijateljske pristranosti prema ikome te mora ubrzati rješavanje slučajeva kako bi pravda bila dostižnija. Moramo naučiti kako su nepristrane institucije važnije od pristranih veza. Porezni obveznici bi trebali preispitivati rastrošnost države javnim novcem. Samo tako se mogu smanjivati porezi koji stvarateljima vrijednosti i radnicima oduzimaju dio plodova rada. Cijelo društvo treba biti otvoreno za strane investicije jer donose nove tehnologije, znanja i vrijednosti. Poljoprivrednici i ostali bi se trebali uvjeriti kako ne mogu živjeti od prekomjernih subvencija.

Zaštita radnika, umjesto nefleksibilnih radnih mjesta

Za razvoj nam treba više fleksibilnosti na tržištu rada, obzirom da je zaštita kvalitete radnih odnosa mnogo važnija od zakonske zaštite radnih mjesta. Treba nam stvarati partnerstvo poslodavaca i radnika, kroz ulaganje u profesionalnost, kvalitetu radne okoline te sprječavanje vrlo raširenog mobinga i diskriminacije. Trebamo svi shvatiti kako plaća mora biti stvarno zarađena odnosno opravdana kroz produktivnost, umjesto kroz tek ostajanje na poslu u punom vremenu.

Obrazovanje za poduzetništvo i financijsku pismenost

Kako je obrazovni sustav krenuo u reformu, bitno je promjene fokusirati na obrazovanje za poduzetničku kulturu i natjecanje u talentima kako bi svatko mogao unovčiti svoje potencijale. Trebamo mijenjati sustav vrijednost i znanja koji se uči u školama kako bi isporučili ono što tržište traži. Bitno je da konstantno budemo otvoreni za stjecanje novih znanja, pogotovo putem Interneta.

Svatko od nas bi u privatnom životu trebao obuzdavati svoju rastrošnost iznad mogućnosti, što bi moglo odvesti u velike dugove. Skromnost je ipak vrlina najkonkurentnijih nacija (Švicarska, Njemačka, Danska, Finska i dr.), kao i financijska pismenosti u upravljanju osobnim financijama.

Poslovni sektor treba povećati kvalitetu

Konkurentnost ne ovisi samo o javnim institucijama, već i o kvaliteti privatnog sektora. Ovu su smjernice:

• Ulagati u digitalni marketing i digitalne vještine te STEM.
• Razvijati visoke standarde kvalitete i poslovne etike u privatnom i javnom menadžmentu.
• Razvijati vrijednosti radne etike i osobne odgovornosti te poticati štedljivost.
• Svaki računovođa i revizor bi trebao biti točan i kloniti se svake prijevare.
• Stvarati mrežne organizacije za otvorenu suradnju, umjesto nametanja hijerarhije i formalnog autoriteta.
• Poduzeća bi trebala više ulagati u usavršavanje radnika te istraživanje i razvoj.
• Pojedinci i poduzeća biti treba stvarati svoje komparativne prednosti u odnosu na druge.
• Poduzetnici se trebaju konstantno prilagođavati potrebama potrošača.
• Prepoznavati i vrednovati svaki talent i znanje, umjesto pokazivanja zavisti prema pametnim pojedincima koji znaju više od prosječne okoline. Shvatiti kako je individualizam važniji od kolektivizma.
• Poticati povezivanje talentiranih pojedinaca u društvene i profesionalne mreže.
• Ohrabrivati poduzetnike na umrežavanje i suradnju kako bi zajednički stvarali inovativna rješenja.
• Stvarati mreže internacionalne suradnje zbog povećanja mogućnosti za izvoz ideja i proizvoda.
• Cijeniti društvenu ulogu istraživača i instituta u stvaranju novih vrijednosti i znanja koja doprinose razvoju.
• Poticati inovativnost i ohrabrivati svaku osobu u stvaraju novih ideja, inicijativa i rješenja kroz privatni i javni menadžment.
• Koristiti nove tehnologije kao priliku za povećanje produktivnosti.
• Razviti sustav suradnje s institucijama, sveučilištima i institutima u provedbi istraživačkih projekata
• Poduzetnici bi se više trebali usmjeravati na alternativne izvore financiranja svojih projekata.
• Prepoznavati stratešku važnu ulogu profesionalnih i poslovnih usluga, uključujući digitalne i kreativne usluge, u prijenosu znanja na cijelo gospodarstvo.
• Poticati razvoj poduzetništva kao prilike za stvaranje vrijednosti, umjesto iz nužde.
• Ulagati u sigurnost od kriminala.

Zaključno

Neki će reći kako se sve navedeno podrazumijeva. Ako je tako, zašto nam nije tako lako živjeti ove zdravorazumske zakonitosti o kojima ovisi konkurentnost zemlje? Trebamo si priznati da kao nacija imamo još jako puno toga za napraviti po svim navedenim točkama. Uvijek je nova prilika za početak odnosno nastavak razvoja vrijednosti koje su preduvjet za povećanje konkurentnosti Hrvatske. Samo promjenom vrijednosti možemo povećati konkurentnost.

*autor piše u osobno ime.