Dana 9. rujna 2024. objavljeno je dugo očekivano izvješće o budućnosti europske konkurentnosti koje je izradio bivši predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi.
Igor Sokolar, odvjetnik i član Izvršnog odbora Centra za javne politike i ekonomske analize (CEA) donosi više informacija, a o kojima će se raspravljati na ESG panelu CEA-e.
Izvješće se fokusira na strategije jačanja industrijske konkurentnosti EU, pozivajući na radikalne reforme i ulaganja u iznosu od 800 milijardi eura godišnje. Von der Leyen je u svojoj izjavi povodom objave izvješća naglasila kako podržava temeljna načela izvješća, osobito ona koja se odnose na prelazak na čistu i kružnu ekonomiju. Iako izvješće nije pravno obvezujuće, za očekivati je da će mnoge preporuke pronaći svoje mjesto u budućim javnim politikama nove Europske komisije.
Neka od ključnih pitanja koja izvješće donosi odnose se na održivost i regulatorni okvir za izvještavanje o održivosti, što uključuje ESG zakonodavstvo EU kao što su Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD), Uredba o EU taksonomiji, Uredba o objavljivanju informacija o održivosti u financijskom sektoru (SFDR) i Direktiva o korporativnoj dužnoj pažnji za održivost (CSDDD). O temi ESG-a je Centar za javne politike i ekonomske analize objavio veliku analizu, dok je sažetak objavio Ekonomski Lab.
Opterećenje izvještavanja o održivosti
Jedna od glavnih tema izvješća jest prekomjerno regulatorno opterećenje koje prethodno navedeni regulatorni okvir za izvještavanje o održivosti nameće poduzetnicima, a osobito malim i srednjim poduzećima (SME), što je dodatno pojačano nedostatkom smjernica radi olakšanja primjene složenih pravila i pojašnjenja međusobnog odnosa raznih zakonodavnih akata.
Izvješće posebno ističe izazove usklađivanja s regulatornim okvirom. Prema podacima iz izvješća, troškovi usklađivanja kreću se od 150.000 eura za društva koja nisu uvrštena na burzu do 1 milijun eura za ona koja jesu.
Izvješće također ukazuje na nedostatak jasnoće definicija i zahtjeva, primjerice u odnosu na primjenu načela “ne nanosi značajnu štetu” (DNSH) u okviru EU taksonomije, kao i na preklapanje metodologija za računanje emisija. Time se povećava rizik od “prekomjernog usklađivanja”, što dodatno opterećuje poduzeća u lancu vrijednosti.
S obzirom na nadolazeće sektorske Europske standarde izvještavanja o održivosti (ESRS), izvješće upozorava da bi daljnje promjene u zakonodavnom okviru mogle dodatno povećati troškove usklađivanja. Posebno je zabrinjavajuće što se mala i srednja poduzeća (SME) suočavaju s nerazmjerno velikim regulatornim teretom, čime se otežava njihova sposobnost da ispunjavaju zahtjeve koji su uglavnom oblikovani za veće korporacije.
Pitanje proporcionalnosti
Jedno od ključnih pitanja u izvješću odnosi se na proporcionalnost zakonodavstva EU u odnosu na mala i srednja poduzeća (SME). Naglašena je potreba za sustavnom kvantitativnom analizom kumulativnog opterećenja regulatornog okvira na mala i srednja poduzeća (SME) i srednje kapitalizirana poduzeća, koja su tim okvirom ili izravno obuhvaćena ili su primorana svojim većim klijentima pružati podatke kako bi oni mogli ispunili vlastite regulatorne obveze.
Izvješće navodi da, zbog učinaka lanca vrijednosti, regulatorni okvir za izvještavanje o održivosti ne razlikuje adekvatno mala i srednja poduzeća (SME) od većih društava. Štoviše, Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD) se navodi kao primjer nedostatka proporcionalnosti pravne stečevine EU u odnosu na srednje kapitalizirana poduzeća, budući da troškovi usklađivanja predstavljaju čak do 12,5% njihovog investicijskog volumena.
Posebna zabrinutost izražena je u odnosu na rizik od “gold-platinga” — prakse u kojoj države članice dodatno pooštravaju regulaciju kroz nacionalne zahtjeve prilikom njihove implementacije u nacionalna zakonodavstva, nastavno na ujednačene europske zahtjeve, što dodatno komplicira usklađivanje.
Izvješće preporučuje da Europska komisija razmotri mjere ublažavanja u skladu s načelom proporcionalnosti, kako bi se olakšao pritisak na mala i srednja poduzeća (SME), osobito uzevši u obzir da, prema podacima iz 2023. godine, čak 55% malih i srednjih poduzeća (SME) upravo problem regulatornih prepreka i administrativnog opterećenja smatra najvećim izazovom s kojim se susreću u svojem poslovanju.
Pojednostavljenje regulatornog okvira
Kako bi se smanjilo opterećenje održivosti, te radi postizanja cilja jačanja konkurentnosti EU, u izvješću se predlaže niz mjera koje se odnose na pojednostavljenja postojeće pravne stečevine EU, korištenja jedinstvene i jasne metodologije te smanjenja troškova, promicanje inovacija i očuvanje načela proporcionalnosti.
U odnosu na izvještavanje o održivosti, Europskoj komisiji je preporučeno definirati osnovu po kojoj bi se izračunalo već prethodno najavljeno općenito smanjenje troškova izvještavanja za 25% i to smanjenje u potpunosti provesti, uz obvezu smanjenja troškova izvještavanja do 50% za mala i srednja poduzeća (SME) i srednje kapitalizirana poduzeća, kao i odgoditi bilo kakve inicijative koje bi se mogle okarakterizirati kao osobito problematične sa stajališta konkurentnosti ili inovativnosti ili imaju neproporcionalan utjecaj na mala i srednja poduzeća (SME).
Zaključak
Draghijevo izvješće jasno naglašava nužnost dubokih reformi kako bi se poboljšala konkurentnost EU-a i smanjilo regulatorno opterećenje. Pitanje proporcionalnosti i smanjenja ili uklanjanja administrativnih opterećenja koja predstavljaju prepreke konkurentnosti i inovativnosti ključni su elementi u ovom izazovnom razdoblju za europsko gospodarstvo, slijedom čega se očekuje da će nova Europska komisija uzeti u obzir preporuke iz izvješća i integrirati ih u svoje buduće politike.
