Odsutnost vladavine prava kao neprijatelj ljudske slobode

21/04/2021

Indeks ljudske slobode (Human Freedom Index 2020), objavljen u prosincu 2020. godine, označuje hrvatsko pravosuđe sustav i veliki opseg države kao velike prepreke ljudskoj slobodi.

Indeks ljudske slobode zajedno mjeri osobne i ekonomske slobode, i to kao razinu odsustva prisile (tzv. negativna sloboda). U podkategorija osobne slobode, indeks proučava slobode kretanja, okupljanja, medija, vjeroispovijesti, čovjekovu sigurnost te kategoriju po kojoj je Hrvatska najslabije ocijenjena – vladavina prava. U podkategorija ekonomske slobode, indeks mjeri slobodu trgovine, slobodu od prekomjerne regulacije, slobodu od inflacije te kategorije u kojima je Hrvatska slabo ocijenjena – veličina države te pravni sustav i zaštita vlasničkih prava.

Premda ovaj indeks ne mjeri razinu demokratičnosti država, može se vidjeti kako su liberalno-demokratske države značajno slobodnije i prosperitetnije u odnosno na autoritarne države. U tom smislu, korelacija nije stvar slučajnosti.

Izvori svih slika: Cato, 2020

Slike 1. i 2. Korelacija ljudske slobode i dohotka po stanovniku

Slika 3. Korelacija ljudske slobode i demokracije

Područja javnih politika u kojima Hrvatska najlošije stoji su:

  • Vladavina prava
  • Obujam opće države
  • Pravni sustav i zaštita imovinskih prava
  • Regulacija poduzetništva

Vladavina prava

Ocjena kategorije Vladavina prava je izvedena iz Rule of Law Index 2020, međunarodnog udruženja World Justice Project. Ocjena vladavina prava je dobivena ocjenama triju podkategorija:

  • Procesna pravda (6,4 /10)
  • Građanska pravda (5,7 /10)
  • Kaznena pravda (5,1 /10)

Prosjek: 5,8/10

Riječ je o desecima stavki kojima je vrijednost dodijeljena uglavnom anketnim putem većeg broja odvjetničkih društava ali i kroz intenzivniju suradnju sa određenim pravnicima i akademijom.

Obujam opće države

Ocjena kategorije Obujam opće države izvedena je iz izvješća Ekonomska sloboda svijeta, te je na temelju istoga Hrvatska ocijenjena kako slijedi:

  • Državna potrošnja (4,4/10)
  • Poticaji i sl. transferi (5,7/10)
  • Državna poduzeća (9,3/10)
  • Najviše porezne stope (3,0/10)
  • Državna imovina (6,5/10)

Prosjek: 5,8/10

Što je država veća, odnosno što su javni rashodi veći, porezni teret (i/ili javni dug) zajedno sa njima rastu. Sa pozitivne strane, za očekivati je da će Hrvatska u budućnosti napredovati po kategorijama najviše porezne stope na dohodak (snižena na 30%) i državnih poduzeća (smanjenje portfelja).

Pravni sustav i zaštita vlasničkih prava

U navedenoj kategoriji Hrvatska je dobila sljedeće ocjene:

  • Nezavisnost sudstva (4.5/10)
  • Nepristranost sudova (4.0/10)
  • Zaštita vlasničkih prava (5.7/10)
  • Utjecaj vojske (8.3/10)
  • Integritet pravnog sustava (6.7/10)
  • Provođenje ugovora (4.6/10)
  • Regulatorni troškovi (8.4/10)
  • Pouzdanost policije (5.4/10)

Prosjek: 6.0/10

Regulacije

Za kraj, regulacije mjere stopu reguliranosti triju kategorija:

Regulacija kreditnog poslovanja (9.3/10)

Regulacija tržišta rada (6.4/10)

Regulacija poslovanja (6.6/10)

Prosjek: 7.5/10

Kao što je evidentirao u drugim izvještajima poput Doing Business indeks Svjetske Banke te Ekonomska sloboda svijeta, Hrvatska ima prekomjerno regulirano tržište rada, dok se reguliranost poslovne klime smanjila.

Uspoređivanje sa ostalim državama srednje i istočne Europe

Slika 4. Popis država po rangu slobode

Kao što je vidljivo, Hrvatska se nalazi ispred gospodarski razvijenije Poljske ali iza Bugarske i Rumunjske, a pogotovo daleko od baltičkih zemalja i Češke.

Pozitivan (ali spor) trend

Slika 5. Napredak ljudske slobode u Hrvatskoj

Iz priloženog grafa je vidljivo da Hrvatska postepeno napreduje. Konkretno, odnosu na 2008. godinu, Hrvatska je napredovala s 50. na 38. mjesto. Unatoč tome, Hrvatskoj nedostaje reformska odrješitost po uzoru na Estoniju i ostale baltičke zemlje. Zato institucije ostaju zarobljene odsutnošću vladavine prava, što utječe i na veličinu državnog aparata.

Zaključak

Indeks ljudske slobode je još jedan u nizu indeksa koji potvrđuje da su glomazna država (davanja i rashodi), slabe institucije i korupcija, ključni strukturni problemi koje Hrvatska sustavno treba rješavati. Samo odlučnim i dalekosežnim reformama Hrvatska može dugoročno posaditi sjeme slobode i prosperiteta. Za sve reforme prema slobodi CEA nudi konkretna rješenja kroz projekt Hrvatska 2025.

Povezani članci

Indeks bogatstva naroda 2026

Samo veće ekonomske slobode mogu ubrzati rast

Metodologija mjerenja ekonomske slobode

Hrvatska 2030

Newsletter

Pratite nas!

Predloženi članci

Newsletter

Pretplatite se na naš newsletter.
Subscribe to our newsletter.