Share

Ekonomske slobode – Hrvatska ispred Slovenije i Poljske, ali daleko od Češke i Baltika

Kanadski Fraser Institute objavio je 10. rujna 2020. izvješće Economic Freedom of the World: 2020 Annual Report. Podaci se efektivno odnose na stanje javnih politika do kraja 2018. godine. Hrvatski think tank Centar za javne politike i ekonomske analize (CEA) partner je Fraser Institutu za promicanje ekonomske slobode.

Hrvatska je na 61. mjestu u svijetu s blago poboljšanim skorom od 74%. Time je ispred Slovenije, Poljske i Srbije, a gotovo ista kao Mađarska i Francuska. Umjerenim pomacima Hrvatska može sustići Italiju, a samo ambicioznijim strukturnim reformama još uvijek daleku Češku i baltičke zemlje. Hrvatska je posljednjih dvadesetak godina povećala ekonomske slobodu sa 62 na 74%, a u posljednjih desetak godina povećala je ranking sa 83. na 61. mjesto. U dvogodišnjem razdoblju vidljivi su umjereni pomaci u povećanju regulatorne i monetarne slobode, dok su niska radna sloboda i niska vladavina prava i dalje glavni strukturni problemi, ako se izuzme rašireni trend velikih javnih potrošnji (dodatno potaknut zbog COVID-19 intervencija u mnogim zemljama).

U usporedbi s izvješćem prije desetak godina, zabilježeno je poboljšanje rezultata regulatorne slobode. Kada se po indikatorima gleda promjena rezultata u dvogodišnjem razdoblju, vidljivo je poboljšanje u području smanjenja regulatornih troškova (dvogodišnji porast s 56 na 69%, dok je prije desetak godina bio 51%). Također, Hrvatska je u desetak godina zabilježila poboljšanje ishođenja dozvola (skok s 30 na 85%), što je bolji rezultat od primjerice Češke, Poljske, Mađarske, Latvije i Rumunjske, ali ne i primjerice Estonije. U konačnici, bilježi se visokih 93% regulatorne slobode u području pokretanja poslovanja (i prije nego što je zabilježen START sustav one-stop-shop online osnivanja poduzeća), što prema izvješću kao primjerice u Češkoj i Slovačkoj, a više nego u Poljskoj. Indikatori regulacije tržišta rada i dalje ostaju jedan od ključnih strukturnih izazovima zbog rigidnog radnog zakonodavstva i kolektivnih ugovora. Također, kritičan je rezultat u području neovisnosti pravosuđa, nepristranosti sudova i integriteta pravnog sustava, gdje je Hrvatska u dvogodišnjem razdoblju zabilježila blagi pad. S druge strane, razina zaštite vlasničkih prava blago je povećana, kao što je olakšana regulativa za prodaju nekretnina. U pogledu monetarne politike i kontrole inflacije, kreditiranja privatnog sektora te zbog smanjenja prepreka slobodnoj trgovini Hrvatska bilježi blagi pomak, nastavno na već prije provedena poboljšanja.

Prioriteti za povećanje ekonomske slobode Hrvatske su strukturne reforme za funkcionalnije i neovisnije pravosuđe odnosno vladavina prava (snažna antikorupcija), fleksibilnije radno zakonodavstvo, flat tax porez na dohodak (15%) i niži doprinosi (npr. 33% kao u Estoniji), big-game privatizacije državnih poduzeća, smanjenje prekomjernog opsega države u BDP-u (na max. 40% kao u Estoniji), nastavak deregulacije te čuvanje stabilnosti monetarnog i bankarskog sustava. Jednostavnije rečeno, tereti loših politika moraju se bitno smanjiti kako bi kreativnost mogli više disati.

Kako bi Hrvatska sustigla i Estoniju Centar za javne politike i ekonomske analize (CEA) ima konkretna rješenja kroz svoj projekt Hrvatska 2025.
Zato Hrvatskoj treba novi javni menadžment i reformirane javne politike koje će osloboditi više prostora za stvaranje vrijednosti na slobodnijem tržištu.