ESG panel – Ideološki rizici kao druga strana ESG-a

ESG panel održali su Saša Cvetojević, Igor Sokolar i Igor Šlosar 23. rujna 2024. u Knjižnici i čitaonici Bogdan Ogrizović. Pritom je Centar za javne politike i ekonomske analize predstavio analizu Ideološki rizici kao druga strana ESG-a, čiji je sažetak objavio Ekonomski Lab i BrusselsReport. Partneri u projektu su EPICENTER i Institute of Economic Affairs iz Londona.

VIDEO snimka

Uvodna riječ moderatora

Moderator Igor Šlosar istaknuo je kako ESG panel želi otvoriti raspravu na način da se potiču različita mišljenja i uključivi dijalog, da se jednako gleda i na pluseve i minuse ESG-a – baš u duhu istinskih načela onog što se danas popularno zove diversity, equity and inclusion (DEI). Dodao je i stavove iz analize Centra za javne politike i ekonomske analize (CEA):

• ESG može biti koristan ako svaka organizacija može samostalno odlučivati o poželjnom poticanju smanjenja emisija prema okolišu i povećanja različitosti u društvu.
• S druge strane, primjena ESG-a u praksi otvara rizik i za novi teret i potencijalni aktivizam u ime radikalne zelene i progresivne ideologije.
• Naime, post-modernizam i kulturni marksizam, koji su u pozadini današnje verzije „progresivizma“, u suprotnosti su s klasičnim vrijednostima individualne slobode izbora i odlučivanja na temelju zasluga.
• Dakle, ESG može imati i negativne učinke na slobodu i inovativnost.
• Stoga je bitno gledati i na primjenu u praksi, koja može biti različita od inicijalnog zamišljenih poželjnih ishoda.
• Hrvatska se na vrijeme treba pripremiti na ideološke rizike povezane s ESG-jem, na koje upozoravaju utjecajni think tankovi (Fraser Institute, Heritage Foundation i Heartland Institute) i države kao što su Teksas, Florida i Oklahoma.

ESG panel – glavne poruke

ESG panel bio je prilika za otvorenu raspravu. Na panelu su sudjelovali:

1. Saša Cvetojević, poduzetnik (Insako & Mail Boxes Etc. Hrvatska), 
2. Igor Sokolar, odvjetnik i član Izvršnog odbora Centra za javne politike i ekonomske analize (CEA), i Igor Šlosar, potpredsjednik CEA-e i savjetnik za javne politike pri firmi Euronavigator (kao moderator).

Saša Cvetojević:

• Teme kojima se ESG bavi nisu sporne, već način kako bi neke interesne skupine željele provesti ESG.
• ESG još jedan prisilan namet i uteg poslovanju; ide prema tome da se provoditi prisilama, prenormiranjem i birokratski, popunjavanjem kućica u izvješćima.
• Ne trebamo još jednu oazu u kojoj će rasti nova serija onih koji će nam skupo naplaćivati formalnu sukladnost s propisanim ciljevima, već trebamo okvir u kojem se potiče održivo ponašanje svih subjekata.

Igor Sokolar:

• Propisivanje striktnih ESG kriterija nužno dovodi do ograničavanja slobode subjekata da samostalno odlučuju o tome koje će aspekte poslovanja smatrati prioritetom, obvezujući ih na primjenu standarda koji možda nisu u skladu s njihovim specifičnim poslovnim modelima. 
• Rizici osobito uključuju povećane troškove poslovanja, pravne komplikacije vezane uz pravno usklađivanje te izloženost pravnim posljedicama zbog realnih ili percipiranih povreda ESG standarda ili izvještavanja o istima.
• Postojeća ESG regulativa na razini EU-a ostavlja prostora za različita tumačenja, što može dovesti do pravne nesigurnosti u primjeni, ali i do gold-platinga, odnosno dodatnog pooštravanja pravila prilikom njihovog prenošenja u nacionalno pravo.
• Strah subjekata od prethodno navedenih rizika za sobom povlači dodatni rizik od pretjeranog usklađenja (overcompliance), do čega dolazi kada se subjekti, u strahu od posljedica neusklađenosti „preusklađuju,“ nepotrebno opterećujući vlastito poslovanje i poslovanje s ostalim sudionicima u pravnom prometu.

ESG panel otvorio je više pitanja

• Ako ESG sadrži opravdane čimbenike poželjnih odluka, zaštone bi bio stvar dobrovoljnog odlučivanja? Zašto je ESG postao pravno obvezan (čini se za početak) za velike firme u Europskoj uniji? Postoji li opasnost da ESG favorizira određene industrije nauštrb drugih (poput naftne industrije)? Kako ESG potiče “greenwashing”?
• Donose li radikalna zelena i progresivna agenda nova ograničenja slobode izbora?
• Ako se poticanje različitosti već podrazumijeva u mnogim organizacijama, što novo donosi ESG? Kada poticanje različitosti nadilazi klasične vrijednosti individualne slobode i prerasta stvarne ciljeve poticanja različitosti i uključivosti (DEI)?
• Ako su smanjenja emisija već postavljeni ciljevi, ide li ESG korak dalje? Koliko se daleko mora ići u potrazi za što “boljim” rezultatom?
• Ako lijek ima smisla samo u razumnoj mjeri, što ako donese nuspojave ili se s njime pretjera?
• Kako se ESG može implementirati bez nametanja ideoloških stavova?