Share

Odsutnost vladavine prava kao neprijatelj ljudske slobode

Indeks ljudske slobode (Human Freedom Index 2020), objavljen u prosincu 2020. godine, označuje hrvatsko pravosuđe sustav i veliki opseg države kao velike prepreke ljudskoj slobodi.

Indeks ljudske slobode zajedno mjeri osobne i ekonomske slobode, i to kao razinu odsustva prisile (tzv. negativna sloboda). U podkategorija osobne slobode, indeks proučava slobode kretanja, okupljanja, medija, vjeroispovijesti, čovjekovu sigurnost te kategoriju po kojoj je Hrvatska najslabije ocijenjena – vladavina prava. U podkategorija ekonomske slobode, indeks mjeri slobodu trgovine, slobodu od prekomjerne regulacije, slobodu od inflacije te kategorije u kojima je Hrvatska slabo ocijenjena – veličina države te pravni sustav i zaštita vlasničkih prava.

Premda ovaj indeks ne mjeri razinu demokratičnosti država, može se vidjeti kako su liberalno-demokratske države značajno slobodnije i prosperitetnije u odnosno na autoritarne države. U tom smislu, korelacija nije stvar slučajnosti.

Izvori svih slika: Cato, 2020

Slike 1. i 2. Korelacija ljudske slobode i dohotka po stanovniku

Slika 3. Korelacija ljudske slobode i demokracije

Područja javnih politika u kojima Hrvatska najlošije stoji su:

  • Vladavina prava
  • Obujam opće države
  • Pravni sustav i zaštita imovinskih prava
  • Regulacija poduzetništva

Vladavina prava

Ocjena kategorije Vladavina prava je izvedena iz Rule of Law Index 2020, međunarodnog udruženja World Justice Project. Ocjena vladavina prava je dobivena ocjenama triju podkategorija:

  • Procesna pravda (6,4 /10)
  • Građanska pravda (5,7 /10)
  • Kaznena pravda (5,1 /10)

Prosjek: 5,8/10

Riječ je o desecima stavki kojima je vrijednost dodijeljena uglavnom anketnim putem većeg broja odvjetničkih društava ali i kroz intenzivniju suradnju sa određenim pravnicima i akademijom.

Obujam opće države

Ocjena kategorije Obujam opće države izvedena je iz izvješća Ekonomska sloboda svijeta, te je na temelju istoga Hrvatska ocijenjena kako slijedi:

  • Državna potrošnja (4,4/10)
  • Poticaji i sl. transferi (5,7/10)
  • Državna poduzeća (9,3/10)
  • Najviše porezne stope (3,0/10)
  • Državna imovina (6,5/10)

Prosjek: 5,8/10

Što je država veća, odnosno što su javni rashodi veći, porezni teret (i/ili javni dug) zajedno sa njima rastu. Sa pozitivne strane, za očekivati je da će Hrvatska u budućnosti napredovati po kategorijama najviše porezne stope na dohodak (snižena na 30%) i državnih poduzeća (smanjenje portfelja).

Pravni sustav i zaštita vlasničkih prava

U navedenoj kategoriji Hrvatska je dobila sljedeće ocjene:

  • Nezavisnost sudstva (4.5/10)
  • Nepristranost sudova (4.0/10)
  • Zaštita vlasničkih prava (5.7/10)
  • Utjecaj vojske (8.3/10)
  • Integritet pravnog sustava (6.7/10)
  • Provođenje ugovora (4.6/10)
  • Regulatorni troškovi (8.4/10)
  • Pouzdanost policije (5.4/10)

Prosjek: 6.0/10

Regulacije

Za kraj, regulacije mjere stopu reguliranosti triju kategorija:

Regulacija kreditnog poslovanja (9.3/10)

Regulacija tržišta rada (6.4/10)

Regulacija poslovanja (6.6/10)

Prosjek: 7.5/10

Kao što je evidentirao u drugim izvještajima poput Doing Business indeks Svjetske Banke te Ekonomska sloboda svijeta, Hrvatska ima prekomjerno regulirano tržište rada, dok se reguliranost poslovne klime smanjila.

Uspoređivanje sa ostalim državama srednje i istočne Europe

Slika 4. Popis država po rangu slobode

Kao što je vidljivo, Hrvatska se nalazi ispred gospodarski razvijenije Poljske ali iza Bugarske i Rumunjske, a pogotovo daleko od baltičkih zemalja i Češke.

Pozitivan (ali spor) trend

Slika 5. Napredak ljudske slobode u Hrvatskoj

Iz priloženog grafa je vidljivo da Hrvatska postepeno napreduje. Konkretno, odnosu na 2008. godinu, Hrvatska je napredovala s 50. na 38. mjesto. Unatoč tome, Hrvatskoj nedostaje reformska odrješitost po uzoru na Estoniju i ostale baltičke zemlje. Zato institucije ostaju zarobljene odsutnošću vladavine prava, što utječe i na veličinu državnog aparata.

Zaključak

Indeks ljudske slobode je još jedan u nizu indeksa koji potvrđuje da su glomazna država (davanja i rashodi), slabe institucije i korupcija, ključni strukturni problemi koje Hrvatska sustavno treba rješavati. Samo odlučnim i dalekosežnim reformama Hrvatska može dugoročno posaditi sjeme slobode i prosperiteta. Za sve reforme prema slobodi CEA nudi konkretna rješenja kroz projekt Hrvatska 2025.