Share

Podržimo peticiju Udruge Lipa protiv novih poreza

Podržimo peticiju Udruge Lipa protiv novih poreza. Sačuvajmo tako 3 milijarde kuna za sebe. Povodom nekoliko najava o mogućim novim porezima Centar za javne politike i ekonomske analize (CEA) izražava svoje protivljenje novim nametima.

Unutar samo tjedan dana je najavljeno nekoliko novih poreza. Prvo, kako se „mora početi voditi računa o tzv. zelenom porezu“ za oporezivati automobila starijih od 10 godina. Potom je ideja demantirana, ali je ostala na paleti fiskalnih mogućnosti. Nakon toga je najavljena mogućnost uzimanja oko 3 milijarde kuna kroz dodatni „porez na luksuz“, tj. cigarete, alkohol, slatkiše, pa čak i mobitele.

Centar za javne politike i ekonomske analize ističe kako su hrvatski porezni obveznici već ionako prekomjerno opterećeni porezima i nametima. Tako su prema podacima Eurostata 2016. prihodi opće države činili 48% BDP-a, što je iznad EU prosjeka od 45%, dok je Hrvatska jedva na 60% prosječnog ekonomskog standarda Unije. Visoki zdravstveni i mirovinski doprinosi od 35% pogotovo opterećuju prilike za rad i otežavanju nova zapošljavanja, kao i granična stopa poreza na dohodak 36% te niz neporeznih davanja.

Stoga smatramo da za nove poreze i namete nema mjesta. Fiskalna politika mora biti usmjerena isključivo prema poreznom rasterećenju, primarno rada i investicija, nakon provedbe ambicioznih rezova prekomjerne državne potrošnje koja zauzima barem 45% BDP-a. Udio potrošnje opće države se treba srednjoročno sniziti ispod 40% BDP-a, odnosno ograničiti na 30% do 2025. Zato je potrebno provesti moćne reforme kako bi slobodno tržište moglo stvarati poduzetničku inicijativu.

Mobiteli nisu luksuz

Najavljeni „telekom porez“ nije porez na luksuz. Mobiteli su dio osnovnog standarda života u 21. stoljeću. Novi porez bi predstavljao dodatno opterećenje na veliki investicijski potencijal telekomunikacijskog sektora.

Nabujali javni dug zdravstva

Najava novih poreza izgleda „opravdano“ ako se uzimaju nabujali troškovi postojećeg relativno visokog standarda javnog zdravstva. Tim više, javni dug zdravstva je u ožujku 2017. iznosio 8,1 milijardi kuna, od čega 4,9 milijardi kuna se odnosi na bolnice. Činjenica jest da postojeći zdravstveni sustav nije održiv i to nije novost. Standard usluga javnog zdravstva je visok za iznos postojećih uplata iz 15%-tnog doprinosa, odnosno iz općih poreza koji služe kao zakrpa, obzirom da je doprinosi tek djelomično dovoljan.

Dvije glavne opcije

Dvije su glavne opcije za javno zdravstvo. Zadržati postojeći sustav uz male uštede i dizanje nameta ili provedba dubinskog restrukturiranja i ušteda. Centar za javne politike i ekonomske analize podržava samo drugu opciju. Sustav prekomjerne države blagostanja, bez pokrića u financijskoj održivosti, očito je već odavno prekipio. Budućnost uz prvu opciju nije održiva i treba razmišljati što će biti nakon države blagostanja. Nitko ne pita generacije budućih poreznih obveznika o tome kakav će zdravstveni standard dobiti. Nema prostora za radikalna rješenja, ali se restrukturiranje postojećeg sustava treba dogoditi na vrlo ambicioznoj razini, uz oslobađanje od raznih iluzija.

Dubinska reforma zdravstva umjesto novih poreza

Pitanje je hrabrosti za teške poteze koji se građanima opet mogu objasniti kao nužni uvjeti zadržavanja barem dio onoga sto sad imamo. Sustav javnog zdravstva se sigurno ne može generalizirati. Profesionalni standard je na vrlo visokoj razini. Potrebno je i više ulagati u bolnički sustav, ali u okviru racionalnije mreže. Istovremeno se bolnice trebaju rasteretiti slučajeva koji se mogu rješavati kroz primarnu zdravstvenu zaštitu. Također, potrebno je pokrenuti ozbiljne rasprave o racionalizaciju postojeće mreže bolnica, uz zadržavanje postojećeg standarda i dostupnosti usluga. Istovremeno, srednjoročno je potrebno uvesti modele koji postoje upravo u državama blagostanja koje su provele liberalizacijske reforme i u zdravstvu. Niz zemalja, kao primjerice Švedska i Njemačka, uvele su konkurenciju javnog, privatnog i nevladinog sektora u pružanju zdravstvenih usluga, uz adekvatan javni nadzor kao i decentralizaciju. Švedska ima sustav javnih zdravstvenih vaučera pa građani mogu birati javnu ili privatnu bolnicu. U konačnici, svaki zdravi sustav ulaže u preventivno zdravstvo, ali novi porezi u tome neće pomoći.

Sve navedeno nas vodi prema zaključku kako se mora provesti dubinska reforma zdravstva, kako bi se spriječilo uvođenje novih poreza i nameta, odnosno javni dug počeo održivo smanjivati. Trebamo računati i na porezno rasterećenje rada kroz sniženje 15%-tnog zdravstvenog doprinosa (koji je već snižen, pa vraćen na staro). O tome također ovise nova zapošljavanja i investicije.

Zato podržite peticiju Udruge Lipa protiv novih poreza. Sačuvajmo tako 3 milijarde kuna.