Inicijativa tri mora na braniku europske slobode
Matej Hittner, Daniel Hinšt i Mario Guvo (Centar za javne politike i ekonomske analize)
Hrvatska je jedna od začetnica Inicijative tri mora pokrenute s ciljem osnaživanja odnosa između članica EU-a i NATO-a na istočnoj granici Europe. Naime, ova je inicijativa pokrenuta 2015. godine kao koncept koji su podržali hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i poljski predsjednik Andrzej Duda.
Intelektualni poticaj dalo je izvješće američkog think tanka Atlantic Council pod nazivom Completing Europe – From the North-South Corridor to Energy, Transportation, and Telecommunication Union iz studenoga 2014. godine. Izvješće se prisjeća pada Berlinskog zida i ukazuje na potrebu dovršetka vizije cjelovite i slobodne Europe. Stoga se zagovara energetsko, prometno i komunikacijsko povezivanje sjeverno-južnog koridora koji se prostire od Baltičkog do Jadranskog i Crnog mora.
Nova Europa kao predvodnica
Članice ove inicijative su Estonija, Latvija, Litva, Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska, Austrija, Slovenija, Hrvatska, Rumunjska i Bugarska. Navedenih dvanaest zemalja čini regiju od preko sto milijuna stanovnika koja se prostire na trećini teritorija Europske unije. Dok ova regija još donekle zaostaje za europskim ekonomskim prosjekom, prosječan ekonomski rast joj je veći od prosjeka EU-a, što govori o konvergenciji.
Prvi summit održan je 2016. godine u Dubrovniku kada je dogovorena izjava o ekonomskoj suradnji u području energetike, prometa i komunikacijske infrastrukture. Potom su svake godine održani summiti u različitim gradovima: Varšava, 2017., Bukurešt, 2018., Ljubljana 2019., Tallinn 2020., i Sofia 2021. Pritom je u Bukureštu i Ljubljani gostovao američki sekretar energetike Rick Perry (bivši guverner Texasa).
Inicijativa tri mora ima šest ciljeva:
- Poticanje ekonomskog rasta i trgovine u regiji;
- Povećanje interesa među ulagačima na globalnom financijskom tržištu;
- Strateško poticanje energetske sigurnosti i tržišnog natjecanja sa slobodom odabira dobavljača;
- Obrana geopolitičkih interesa i suprotstavljanje interesima koji ne idu u prilog;
- Pametna povezanost koja uključuje razvoj digitalne infrastrukture i suvremena rješenja za razmjenu podataka i efikasnije korištenje informacija;
- Postizanje klimatskih ciljeva putem niže razine CO2 emisija.
Među prioritetnim projektima je njih šesnaest iz Hrvatske, kao što su: već realizirani LNG terminal, ulaganja u luke Rijeka i Ploče, autocesta A5 i dr.
Novi trenutak u kontekstu ruske agresije
Premda u fokusu ove inicijative nije obrambena politika, infrastrukturni projekti mogu se sagledati kroz aspekt obrambene politike, i to posebno u kontekstu okomite prometne povezanosti, ublažavanja energetskog šoka u slučaju zaustavljanja isporuke ruskog plina i smanjenja energetske ovisnosti kroz ulaganja u LNG terminale (gdje je i realizirani primjer Hrvatske).
Aktualna ruska agresija na Ukrajinu može revitalizirati značaj ove inicijative, s obzirom da autoritarna Rusija i Bjelorusija predstavljaju sigurnosni rizik za članice EU-a i NATO-a koje se zapravo nalaze na granici koja brani europsku slobodu.
Uz rizik povezan sa sigurnosnom ugrozom u obliku ruske vojne sile, prisutan je i problem masovnih dezinformacija koje su usmjerene na poticanje političkih podjela, etničkih tenzija i degradiranja povjerenja stanovništva u demokratske institucije.
Okomita prometna povezanost
Trenutni prometni pravci u Europi pretežito su horizontalne naravi, s obzirom da se stavljao naglasak na povezivanje Zapadne i Istočne Europe. Pritom se Istočna Europa želi dodatno povezati sa razvijenijim, bogatijim i gušće naseljenim Zapadom. No gledajući iz perspektive sigurnosne politike, u interesu je zemalja europskog Istoka povećati mogućnost vertikalne povezanosti. Pritom je cilj Inicijative tri mora potaknuti ulaganja u infrastrukturu, energetiku i digitalnu ekonomiju kako bi se nadoknadio zaostatak Istoka u odnosu na Zapadnu Europu.
Ulaganja u infrastrukturu bitna su i zbog olakšanja pružanja vojne, ekonomske i humanitarne pomoći u slučaju potencijalne krizne situacije. Tako je jedan od najznačajnijih infrastrukturnih projekata mreža autocesta Via Carpathia koja bi do 2025. godine trebala povezati grčki grad Solun i treći po veličini litvanski grad Klaipėda, koji je ujedno najveća litvanska luka.
Posebnu ulogu u ovoj inicijativi ima Hrvatska koja je nositelj nekolicine strateških projekata, kao što su LNG terminal na otoku Krku, revitalizacija luke Rijeka i izgradnja nizinske pruge Rijeka – Zagreb – Budimpešta. Završetkom nadogradnje luke Rijeka te izgradnjom nizinske pruge prema Budimpešti, luka Rijeka dobila bi priliku trgovinskog povezivanja Jadrana sa Srednjom Europom. Osim za prijevoz robe, ova luka Rijeka imala bi važnu ulogu za potencijalni prijevoz vojne opreme s obzirom da se nalazi relativno daleko od dometa ruskih zračnih snaga, dok istovremeno omogućuje pristigloj vojnoj opremi da u roku od nekoliko sati dosegne Srednju Europu.
Hrvatski LNG terminal i energetska neovisnost Unije
Inicijativa tri mora podržava jačanje infrastrukture za ukapljeni plin (LNG). U tom smislu, realizacija LNG terminala na Krku ključan je faktor hrvatske i regionalne diversifikacije opskrbe plinom. Dok konvencionalni cjevovodi između primjerice Rusije i EU-a fiksiraju i jednu i drugu stranu na predodređene subjekte u poslovnom odnosu, LNG terminali omogućavaju fleksibilnost zbog toga što je uvoz ukapljenog plina moguć iz bilo kojeg područja svijeta.
Prirodni plin jedan je od najvažnijih resursa u energetskoj mreži Europske unije, pogotovo u kontekstu okretanja Unije prema alternativnim dobavljačima u odnosu na Rusiju. No taj se proces počeo ubrzavati nastavno na rusku agresiju na Ukrajinu.
Kako se navodi u analizi Centra za javne politike i ekonomske analize (Hinšt, 2022), na sastanku predstavnika država članica Europske unije 10. i 11. ožujka 2022. donijeta je Izjava iz Versaillesa koja poziva EU na diversifikaciju opskrbljivača te na upotrebu ukapljenog prirodnog plina (LNG). Nije trebalo čekati dugo dana kako bi američko ministarstvo energetike 16. ožujka 2022. odobrilo puni kapacitet za LNG izvoz, nastavno na već otprije zabilježen porast američkog LNG izvoza. Kada je američki predsjednik 25. ožujka 2022. posjetio Brisel, s predstavnicima EU-a dogovorena je velika LNG isporuka od 15 milijardi metara kubnih do kraja 2022. Naime, među rezultatima Europskog vijeća je i dogovor o što skorijem phase out procesu kako bi se smanjila ovisnosti o ruskim energentima.
U kontekstu smanjenja ovisnosti o ruskom plinu bitno je istaknuti kako je Hrvatska 2020. imala sveukupnu potrošnju plina u iznosu od otprilike 3 milijarde metara kubnih. Pritom je maksimalni kapacitet LNG terminala na Krku iznosio oko 2,6 milijardi kubnih metara godišnje, a postoji mogućnost proširenja kapaciteta na ukupno 2,9 milijardi kubnih metara godišnje.
Također, infrastrukturni projekti na relaciji sjever-jug Europe omogućit će i transfer plina proizvedenog unutar EU-a. Hrvatska je 2015. proizvodila 1,8 milijardi kubnih metara prirodnog plina, dok je taj kapacitet pao na 0,8 milijardi kubnih metara 2020. godini.
Zaključak
Inicijativa tri mora nalazi se na braniku europske slobode, obuhvačajući regiju koja se nalazi na granici Europske unije i NATO saveza u odnosu na autoritarnu Rusiju.
Energenti poput nafte i plina su strateški resursi te osim ekonomske imaju i usko povezanu sigurnosnu konotaciju. Kriza uzrokovana ruskom agresijom na Ukrajinu samo je povećala rizik zbog činjenice da je većina energenata koncentrirana u autoritarnim režimima koji jednom odlukom mogu praktički ugasiti struju ili prekinuti dotok plina za mnoge dijelove Europe.
U doba sigurnosne ugroze, Hrvatska bi trebala težiti jačanju svog angažmana unutar Inicijative tri mora čiji su ekonomski i infrastrukturni ciljevi sukladni prilikama članstvu u Europskoj uniji i NATO savezu.
Iako inicijativa tri mora nije vojni savez, infrastrukturni i energetski projekti koje zagovara od velikog su značaja za slučaj potencijalnog ratnog stanja, kada su vojna mobilnost i smanjenje energetske ovisnost ključni. Hrvatska je s realizacijom LNG terminala svakako strateška dobitnica.
U budućnosti se može očekivati pojačana vojna suradnja kao prioritet, što otvara prostor za jačanje vojne industrije.