Hrvatska 2025 prosperitetna uz mjerljive strukturne reforme

Hrvatska 2025 je projekt kojim Centar za javne politike i ekonomske analize donosi konkretnu perspektivu slobode. Zato je CEA hrvatski predvodnik koji potiče učenje komparativnih praksi javnih politika. Primjeri su Litva, Poljska, Estonija, Češka, Danska, Teksas i dr.

Projekt Hrvatska 2025 znači priliku za restart u novoj 2025. godini kroz ambicioznu provedbu reformi. Uzimaju se u obzir reforme koje se već provode te se ističu one koje se ne provode.

Na temelju pokazatelja iz globalnih metodologija, CEA prva u Hrvatskoj donosi konkretna rješenja za ambicioznije povećanje konkurentnosti i ekonomske slobode:

1. PRILIKE ZA OGRANIČENU ULOGU DRŽAVE

• Radi sprječavanja inflacije i poreza, ograničiti potrošnju opće države (47% 2023., Eurostat) na najviše 42 % BDP-a i težiti prosjeku baltičkih zemalja.
• Izdaci za obranu trebaju ići s 2 prema 5% BDP-a, po uzoru na Poljsku. To je bitno zbog geopolitičkih rizika za transatlantske institucije i vojne pomoći saveznicima.
• Uvesti model Novi javni menadžment, smanjivati i ograničavati broj funkcija te fokusirati javne politike za nužne klasične i EU poslove.
• Uvesti integrirano upravljanje rizicima kao podršku smanjivanju vertikalno postavljenih birokratskih silosa. Osigurati razvoj organizacijske kulture s novim sustavom vrijednosti i horizontalnim povezivanjem javnih politika ključnih za upravljanje reformama.

2. PRILIKE ZA VEĆI PRIVATNI SEKTOR

• Smanjiti opseg javnog sektora usmjeravanjem mnogih državnih poduzeća i pravnih osoba u privatni sektor, bez vlasničkih udjela države ili posebnih glasačkih prava.
• Poticati što veći outsourcing javnih usluga prema privatnom sektoru.
• Produktivnost i razvoj poticati primarno kroz privatne investicije te istraživanje i razvoj.

3. PRILIKE ZA MANJE TERETA RADA

• Uvesti jedinstvenu nacionalnu stopu od 15% za oporezivanje dohotka, uz poticanje lokalne porezne konkurencije.
• Osloboditi oporezivanje reinvestirane dobiti i zadržati samo isplaćene dobiti 15% te ukinuti plaćanje akontacije.
• Ukinuti oporezivanje kapitalne dobiti i dividendi te poseban porez na kavu.
• Revidirati minimalni koeficijent za obračun doprinosa poduzetnika i zaposlenika te uvesti dovoljno visoki prag naplate.
• Sniziti zdravstveni doprinos na 15% i snižavati doprinos za I. mirovinski stup kako bi se poticao dobrovoljni stup.
• Smanjiti broj dana bolovanja na teret poslodavca s 42 na maksimalno 15 dana (okvirno kao u Češkoj i na Baltiku).

4. PRILIKE ZA OSOBNI ODABIR

• Zdravstvena reforma zahtijeva racionalnije upravljanje troškovima javnih bolnica i lijekova. Važno je omogućiti konkurenciju primarnog zdravstvenog osiguranja i povrat poreza za korištenje privatnih zdravstvenih usluga. Uz to, treba smanjiti izuzeća od neplaćanja participacija zdravstvenog osiguranja te kontrolirati neopravdana bolovanja.
• Mirovinska reforma zahtijeva jačanje penalizacije prijevremenih umirovljenja, poticanje aktivacije, jačanje osobne mirovinske štednje i veću olakšicu poslodavcima na uplatu zaposlenicima za dobrovoljnu mirovinsku štednju.

5. PRILIKE ZA VIŠE RADA

• Uvesti vaučere zbog mogućnosti odabira privatnih i javnih obrazovnih usluga po uzoru na Švedsku i Teksas.
• Obrazovnu reformu usmjeri prema razvoju modela dualnog obrazovanja radi stjecanja praktičnih vještina, više izbornih predmeta, smanjenje nepotrebnih i opterećujućih sadržaja te razvoj nužnih vještina za tržište, kritičko razmišljanje, demokratsku političku kulturu, zdravi život, financijsku pismenost i poduzetničku inicijativu.
• Olakšati zapošljavanja povećanjem fleksibilnosti tržišta rada kao ključnog faktora konkurentnosti i ekonomske slobode, u kombinaciji sa sigurnošću nezaposlenih kroz jačanje programa prekvalifikacija i prilagodbu naknada tijekom aktivnog traženja novog posla, sukladno modelu fleksigurnosti kakav imaju Danska, Nizozemska i Austrija.