Share

Novi javni menadžment donosi ekonomske slobode

Novi javni menadžment donosi ekonomske slobode. Novi javni menadžment znači reformu javne uprave kroz povećanje standarda kvalitete. Načela privatnog menadžmenta i standardi upravljanja kvalitetom mogu postati zamjena za neefikasne birokratske procese, politikanstvo i klijentelizam. Novi javni menadžment potiče javne politike kao što su deregulacija tržišta, privatizacija, outsourcing i fiskalna disciplina.

Piše: Daniel Hinšt, predsjednik Centra za javne politike i ekonomske analize, politolog i magistar specijalist europskih studija

Smanjenje tereta i uloge države – više prostora privatnom sektoru

Poduzetnička inicijativa traži što manje poreze i regulacije. Na taj način ekonomske slobode jamče poduzetnicima lakše stvaranje vrijednosti. Prekomjerni porezi i regulacije opravdavaju svrhu prekomjernim birokratskim strukturama. Poduzetnička inicijativa će lakše poslovati ako će država predstavljati što manji okvir koji jamči poduzetničke i tržišne slobode. To je uostalom i sukladno članku 49. hrvatskog Ustava.

Novi javni menadžment znači niz poboljšanja kvalitete javne uprave kako bi upravljanje državom bilo jeftinije poreznim obveznicima. Time se otvara prostor da slobodno tržište stvara poduzetničku inicijativu. Tada privatni sektor mogu iskoristiti više novca za investicije i zapošljavanja.

Novi javni menadžment donosi ekonomske slobode jer potiče smanjenje tereta i uloge države. Prekomjerna regulacija i funkcije države stvaraju ekstra trošak za porezne obveznike. Zato se provode reforme javne uprave usmjerene na preispitivanje i smanjivanje opsega administracije, visine administrativnih troškova, broja državnih poduzeća i druga olakšanja za privatni sektor. Jedan od ciljeva koje postavlja novi javni menadžment je smanjivanje udjela javne potrošnje i deficita u BDP-u. Dokazano je da smanjenje udjela javne potrošnje u BDP-u oslobađa prostor za gospodarski rast. Tako se stvaraju prilike za radna mjesta.

Načela privatnog menadžmenta u javnoj upravi

Ključ novog javnog menadžmenta jest da se načela privatnog menadžmenta mogu barem djelomično mogu uvesti u javnu upravu. Novi javni menadžment je vezan uz primjenu različitih alata, standarda i metoda za mjerenje kvalitete u javnoj upravi. Najpoznatija je norma ISO 9001 koja vrijedi kao standard kvalitete i za privatni i za javni sektor. Među alatima potrebno je istaknuti Common Assessment Framework (CAF), Balanced Scorecard i EFQM model Europske zaklade za upravljanje kvalitetom. Također, za mjerenje administrativnih troškova poslovnog sektora spram birokracije i regulacije koristi se Standard Cost Model (SCM) metodologija. Navedeni primjeri mogu dati doprinos efikasnijem i kvalitetnijem upravljanju poslovnim procesima. Mjerenje procesa je bitno jer tek tada postoji jamstvo kvalitete upravljanja s naglaskom na reforme i poboljšanja. Zato je potrebno povećavati svijest o važnosti njihovog uvođenja i u sustav javne uprave.

Sustav nagrađivanja službenika

Novi javni menadžment donosi ekonomske slobode jer oslobađa poduzetnike od prekomjernog utjecaja politikantske i klijentelističke politike. Javna uprava time dobiva priliku za transformaciju iz formaliziranog birokratskog modela u menadžerski model sa sustavom nagrađivanja zasluga kao i sankcioniranja i otpuštanja javnih službenika. Sustav kolektivnih ugovora u javnom sektoru se može mijenjati individualiziranim ugovorima prema zaslugama za izvedbu. Administracija se oslobađa od utjecaja političara. Administracija uvodi standarde kvalitete javnog menadžmenta i orijentaciju prema građanima kao kupcima javnih usluga. Programi i javne politike se vrednuju kroz analize troškova i koristi. Uvode se procjene učinaka propisa i mjerenja administrativnih troškova. Novi javni menadžment uvodi sustav objedinjene javne usluge na jednom mjestu, kao što je Jedinstvena kontaktna točka.

Više autonomije upravljanja

Novi javni menadžment zagovara odvajanje formulacije javnih politika i isporuke javnih usluga. Za prvo je odgovornost ministarstava, dok su za drugo odgovorne agencije koje trebaju imati više autonomije u definiranju ciljeva javnih politika (policy targets). Javni menadžeri dobivaju veću slobodu upravljanja u odnosu na politiku i administraciju (hands-off management).

Izvedba se mjeri indikatorima rezultata (performance by results). Uvodi se natjecanje unutar javne uprave kao poticaj za poboljšanja. Stvara se sustav brige o građanima kao kupcima javnih usluga (customer orientation). Uvodi se načelo efikasnosti kojime se teži smanjivanju administrativnih i fiskalnih troškova. Strateško planiranje postaje pravilo zajedno sa upravljanjem ljudskim resursima. Digitalizacija administrativnih procesa i javnih usluga. Dio javnih usluga može se ugovarati s vanjskim isporučiteljima (outsourcing), čak i u području nacionalne sigurnosti. Funkcije države se decentraliziraju kako bi bile bliže građanima.

Razvijene zemlje

Novi javni menadžment je postao standard za reforme javne uprave 1980-tih i 1990-tih u SAD-u, Velikoj Britaniji, Novom Zelandu, Švedskoj i drugim zemljama funkcionalne liberalne demokracije. Pionirima novog javnog menadžmenta smatraju se britanska premijerka Margaret Thatcher i američki predsjednik Ronald Reagan 1980-tih. Ipak, novi javni menadžment se tijekom 1990-tih provodio i od strane vladi lijevog centra. Novi javni menadžment je postao standard za reforme javne uprave u zemljama OECD-a.

Studijski programi javnog menadžmenta

Novi javni menadžment je u Hrvatskoj sastavni dio studijskih programa na Fakultetu političkih znanosti i na Pravnom fakultetu. Na Ekonomskom fakultetu se studira  upravljanje kvalitetom koje je također bitno u navedenom kontekstu. Novi javni menadžment je znanstveno područje koje istražuju politolozi, ekonomisti, pravnici i druge struke. Politolozi gledaju novi javni menadžment kao model da institucije isporučuju reforme. Politolozi sve više postaju policy analitičari. Ekonomisti gledaju novi javni menadžment kao priliku da se uvedu standardi kvalitete upravljanja poslovnim organizacijama koji će potaknuti efikasnost javne uprave odnosno poboljšanja ekonomske politike. U razvijenim zemljama novi javni menadžment je važan dio studijskih programa kao i javne uprave.

Važnost za reforme

Premda novi javni menadžment donosi ekonomske slobode, u Hrvatskoj je pitanje javnog menadžmenta uvelike zanemareno za razliku od razvijenih zemalja. Birokratizirana javna uprava će tek pokazivati prve znakove otvaranja u tom pogledu. Mnogo se raspravlja o reformi javne uprave koja bi trebala potaknuti i druge reforme. Reforma javne uprave je moguća samo uz kvalitetno vodstvo koje će reformu prepustiti prije svega stručnjacima za javni menadžment i javne politike. Reforma javne uprave stoga zahtijeva usku suradnju politologa, ekonomista, pravnika i drugih stručnjaka. Reforma u konačnici znači spremnost na zamjeranje otpornicima kroz izlazak iz uhljebničke zone političko-birokratske udobnosti. Reforma zahtijeva priljev kvalitetnih ljudi u javnu upravu, nagrađivanje službeničke kvalitete, ali i odljev suvišne birokracije.

Planirano pristupanje Hrvatske Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) će dodatno zahtijevati restrukturiranje javne uprave u smjeru kvalitete javnog menadžmenta i dizajniranja javnih politika.

Zemlja koja se i dalje rješava zaostataka svoje totalitarne i autoritarne prošlosti tek treba razviti institucije moderne države. Tek tada je moguća i transformacija javne uprave prema potrebama konkurentnog tržišnog gospodarstva. Kada se analizira Svjetsko izvješće o konkurentnosti, ključni problem hrvatskog zaostajanja u nizu indikatora konkurentnosti je upravo sustav javne uprave koji kroz javne politike stvara veliki teret gospodarstvu. Problem se održivo može rješavati na razini promjene mentaliteta. Stoga je kurikularna reforma ključna kako bi donijela promjene na dugi rok, na način da novi javni menadžment donosi ekonomske slobode.

Zaključno

Novi javni menadžment potiče reformu javne uprave. Standardi upravljanja kvalitetom se uvode kao zamjena za zastarjele birokratske procese, rašireno politikanstvo i klijentelizam. Načela privatnog menadžementa mogu se djelomično prenijeti u javnu upravu kako bi bila efikasnija u formulaciji i provedbi javnih politika. Novi javni menadžment donosi ekonomske slobode potičući javne politike kao što su deregulacija tržišta, privatizacija, outsourcing i fiskalna disciplina. Time se smanjuje prostor državnih intervencija i otvara prostor da slobodno tržište stvara poduzetničku inicijativu. Ekonomske slobode se povećavaju kada teret države postane manji čime poduzetnička sloboda dobiva više prostor za stvaralaštvo. Novi javni menadžment stvara uvjete za provedbu članka 49. Ustava. Zato nam je za početak potrebna kurikularna reforma.