Share

Komentari gospodarskih preporuka Predsjednice

Komentari gospodarskih preporuka Predsjednice od 1. veljače 2017. su preporuke koje gledamo kao mogućnost da povećaju prilike za slobodno tržište ili se pak radi o drugačijoj javnoj politici. Pozdravljamo namjeru da se preporuke iznesu i javnu raspravu o istima.

Komentari se odnose na 1) porezni sustav i sustav parafiskalnih opterećenja poslovanja, 2) monetarna i fiskalna politika i 3) administrativne i birokratske prepreke poslovanju i ulaganju. Centar za javne politike i ekonomske analize (CEA) je proveo analizu preporuka u navedena 3 segmenta i iznosi sljedeće komentare:

Porezni sustav i sustav parafiskalnih opterećenja poslovanja

  1. Smanjenje ukupnog poreznog i neporeznog opterećenja rada – CEA podržava rasterećenje rada. Rad je u Hrvatskoj opterećen porezima i doprinosima. Na neto plaću u 5.500,00 kn poslodavac ima trošak od preko 2.500,00 kn na doprinose za mirovinsko, zdravstveno, prirez i porez na dohodak.

Premda je porezno opterećenje rada u EU prosjeku, ono je nerazmjerno visoko u odnosu na trenutni ekonomski standard. Zaposlenima treba u što većoj mjeri ostati iznos koji zarade svojim radom. Ipak, ako se već predlaže rasterećenje rada, onda je važno dati i smjernice kako to provesti. Najveći izvor opterećenja su doprinosi iz kojih se financira država blagostanja (mirovine, zdravstvo i socijalne naknade). To znači nužne proračunske rezove i konsolidaciju troškova države blagostanja. Primjerice, korisno bi bilo predložiti ukidanje povlaštenih mirovina koje odnose milijarde kuna poreznih obveznika svake godine.

Poreznom reformom je povećana kategorija ljudi koji uopće ne plaćaju porez na dohodak. To se postiglo povećanjem iznosa osobnog odbitka. Istovremeno, provelo se pomicanje pragova poreznih stopa i blago sniženje granične stope poreza na dohodak. Porez na dohodak je također izvor rješenja za rasterećenje rada. Ipak, ključni su doprinosi, što zahtijeva konkretna rješenja za fiskalnu konsolidaciju. U tom pogledu, snažno pozdravljamo izjavu Predsjednice kako neki službenici ne zaslužuju da rade u javnoj upravi. Trebaju manju državu za koju će raditi odgovorni službenici, umjesto onih koji stvaraju birokratske terete i namete.

  1. Redefinirati krug proizvoda i usluga koji se oporezuju po povlaštenim stopama PDV-a – kako se razni gospodarski sektori ne bi natjecali za povlastice u sniženim stopama PDV-a, najbolja je jedinstvena stopa PDV-a.
  1. Uvođenje poreza na „grijeh“ – protiv smo novih poreza, koliko god se neki činili primamljivi za rješavanje društvenih problema.
  1. Smanjiti isplatu plaće na ruke, legalizacija neregistriranog rada – ova smjernica se izravno veže za smjernicu broj 1. Neprijavljeni rad je samo posljedica velikih nameta i troškova koje poslodavac ima prilikom zapošljavanja i trajanja radnog odnosa. Ako nemate slobodno tržište, onda će tržište dijelom biti u sivoj zoni. Rasterećenjem rada i gospodarstva će se smanjivati i udio sive ekonomije. Radnicima i poslodavcima se mora dati veća sloboda ugovaranja radnih odnosa. Poslovanje poduzetnika je previše regulirano pa je neprijavljeni rad posljedica represije nad ekonomskom slobodom.
  1. Poreznim mjerama podupirati ulaganja u produktivnost, inovacije i tehnologiju – Ukoliko želimo jednostavan porezni sustav, poticaji rade baš suprotno tj. čine sustav složenim i skupljim. Svaka državna potpora barem malo narušava tržište.
  1. Izmjena roka za poreznu zastaru – država mora brinuti za naplatu poreznih potraživanja. Produljivanje roka zastare u poreznim postupcima znači neefikasnost države u naplati poreza. Ta mjera može dovesti i do zlouporabe u akumulaciji kamata u određenom dospjelom poreznom potraživanju. U svrhu razvoja gospodarstva i pravne sigurnosti bi korisniji prijedlog bio povećanje zastarnog roka u obveznopravnim odnosima, po uzoru na Austriju, Švicarsku i Njemačku.
  1. Sustav socijalnih naknada treba biti potpora dohotku – CEA pozdravlja ovu smjernicu. Socijalne naknade su stvorile sloj ljudi koji živi isključivo od njih. Taj društveni sloj se pasivizirao, iako je radno sposoban. Socijalne naknade trebaju u okviru modela fleksigurnosti biti samo prijelazna podrška radišnim ljudima koji aktivno traže posao. Ostalima ne trebaju naknade, već promjena svjetonazora iz socijalističke pasivnosti prema snažnoj radnoj etici na slobodnom tržištu rada.
  1. Razvoj savjetodavne i informativne funkcije Porezne uprave – Savjetodavna uloga Porezne uprave mora biti prioritet i to u praktičnoj primjeni. Porezna i carinska inspekcija predstavljaju ozbiljan problem slobodi poslovanja. To je posljedica prenormiranosti i prevelikog broja poreznih obveza u regulativi. Niti jedan poduzetnik ne može biti siguran da nije u nekom obliku prekršaja.
  1. Reformirati sustav lokalnih poreza – preporuka glede ovlasti za ubiranje, raspodjelu i trošenje poreznog novca također mora biti praćena i idejom o njihovom smanjivanju. To otvara i pitanje trenutnog neučinkovitog administrativnog i teritorijalnog uređenja Hrvatske na županije, gradove i općine.
  1. Pojednostaviti i stabilizirati porezni sustav – pozdravljamo ovu ideju. Međutim, ona je i dalje načelna. Ista je i kontradiktorna smjernicama 2, 3. i 5.

Monetarna i fiskalna politika

  1. Radna skupina za monetarnu i fiskalnu politiku je kao podlogu za preporuke Vijeća pripremila opsežan dokument. Ipak, u tom dokumentu je fokus isključivo na monetarnoj politici, iako je po najvećem broju pokazatelja Hrvatska jedna od najstabilnijih članica EU. Istovremeno, fiskalni sektor je bio izvor značajne nestabilnosti i ranjivosti za hrvatsko gospodarstvo. CEA predlaže promjenu naziva ili proširenje radne skupine sa stručnjacima za fiskalnu politiku. Bez obzira na trenutno poboljšanje fiskalne pozicije najveći strukturni problemi hrvatskog gospodarstva i dalje vezani uz fiskalni sektor.
  1. Preporuke za monetarnu politiku se temelje na detaljnoj analizi specifičnosti monetarne politike u Hrvatskoj, koja služi kao podloga za preporuke iznesene u posljednjem dijelu dokumenta. CEA pozdravlja ovako analitičan i sveobuhvatan pristup problemu te smatra kako bi se rasprave o svim ekonomskim problemima trebale temeljiti na sličnim „dubinskim“ analizama.
  1. Temeljni nedostatak ovog dokumenta je taj što se preporuke za monetarnu politiku temelje na pogledima ekonomista koji pripadaju samo jednom dijelu spektra ekonomskih ideja u Hrvatskoj. CEA se zalaže za pluralizam ideja i razmišljanja.
  1. Također, upozoravamo kako se ozbiljni policy dokumenti ne bi smjeli strukturirati „copy-paste“ metodom predavanja, izlaganja i screen-shotova s web stranica pojedinih institucija, čime se nepotrebno povećava sadržaj dokumenta.
  1. Dodatno, CEA smatra nedostatnim da se u dokumentu od 75 stranica samo 1 i pol stranica posveti općenitim i nerazrađenim preporuka.
  1. U kontekstu konkretnih preporuka:

6.1. Potrebna je redefinicija i repozicioniranje uloge i temeljnih ciljeva aktivnosti Hrvatske narodne banke – CEA smatra kako Hrvatska kao članica EU koja se obvezala na uvođenje eura i koja je u potpunosti uskladila zakonodavnu regulativu za središnju banku s EU ne bi trebala eksperimentirati s promjenama u monetarnoj politici. Treba se fokusirati na što brži ulazak u ERM 2 mehanizam, koji može služiti kao sidro kredibiliteta i potaknuti nositelje politike na provođenje prudencijalne ekonomske politike i strukturnih reformi.

6.2. Jačanje uloge domaće valute – položaj hrvatske kune u financijskom sustavu je određen isključivo slobodnom voljom građana koji preferiraju štednju u inozemnoj valuti. Smatramo kako nositelji politike ne bi smjeli ni na koji način prisilno mijenjati preferencije i slobodnu volju građana.

6.3. Preporučuje se ulazak u Eurozonu uz paralelni postupni dobrovoljni i tržišno stimuliran proces jačanja pozicije domaće valute u domaćem gospodarstvu – CEA smatra ovu preporuku kontradiktornom jer bi se kunizacijom domaćeg gospodarstva povećali transakcijski troškovi prelaska na euro.

6.4. U slučaju nemogućnosti brzog i preporučljivog ulaska u eurozonu, potrebno je dostizanje Maastrichtskih kriterija kroz slabljenje ovisnosti ukupnog gospodarstva o stabilnosti tečaja i inozemnom zaduživanju – ovo je još jedna kontradiktornost na koju CEA upozorava. Stabilnost tečaja i ulazak u ERM2 mehanizam jedan je od konvergencijskih kriterija za pristup euro zoni. Također, cilj je potaknuti nositelje politike da se ostvare Maastrichtski kriteriji u što kraćem roku. Upravo ulazak u ERM 2 predstavlja jednu od političkih opcija koje bi tome doprinijele. Napominjemo da se i u ovom kontekstu osjeti nedostatak rasprave o fiskalnoj politici u preporukama Vijeća budući da je većina Maastrichtskih kriterija vezana upravo uz fiskalne indikatore.

Administrativne i birokratske prepreke poslovanju i ulaganju

Vijeće za gospodarska pitanja je pružilo smjernice za uklanjanje administrativnih i birokratskih prepreka poslovanju i ulaganju. Za smjernice je korištena Doing Business ljestvica za 2015. i 2016. godinu. Krajem 2016. je izašao i Doing Business 2017 pa isti treba koristiti. Smjernice ne sadrže konkretne preporuke.

Glede rješavanja problema pojedinačnih prepreka poslovanju, treba naglasiti kako je još u siječnju 2017. usvojen Akcijski plan za sustavno rasterećenje gospodarstva. Osnovano je i Povjerenstvo za smanjenje i ukidanje neporeznih davanja. Oboje je ključno uzeti u obzir za sagledavanje početka cjelovite reforme poslovne klime. Primjerice, Standard Cost Model (SCM) metodologija se treba spominjati u institucionalnom kontekstu započete cjelovite reforme poslovne klime. Sve  to navodimo zato što se predlaže osnivanje agencije ili druge vrste stručnog tijela za procjene učinaka propisa zbog poboljšanja odluka o uvjetima tržišnog natjecanja i otvorenog tržišta. Napominjemo da u Hrvatskoj već postoji institucionalni okvir za procjene učinaka propisa koji se sada dodatno razvija. Nema potrebe za osnivanjem novih tijela, već za jačanje postojećih institucija.

Zaključno

Gospodarske preporuke Predsjednice su dokument koji sadrži korisne javne politike koje mogu potaknuti konkurentnost gospodarstva. Svaku preporuku gledamo kao mogućnost da poveća prilike za slobodno tržište, ili se pak radi o drugačijem smjeru kroz neke preporuke. Pozdravljamo namjeru da se preporuke iznesu i javnu raspravu o istima.

Činjenica jest institucija Predsjednika/Predsjednice RH ima ograničene ovlasti. Ipak, važna je uloga u zaštiti ustavnih vrijednosti. Jedna od njih se nalazi u članku 49. Stoga smatramo da gospodarske preporuke trebaju ići u tom smjeru kako bi se aktivno promicala zaštita Ustava od brojnih otpornika reformama. Primarna uloga države da štiti okvir za članak 49.

Bitno je u preporukama uzeti u obzir Izvješće Europske komisije za Hrvatsku. Prisjetimo se da je Rumunjska prestigla Hrvatsku jer je zadnjih deset godina provodila liberalizacijske reforme. Zato prioritet ovih preporuka treba biti kako povećati ekonomsku slobodu.