Hrvatski think tank

Hrvatski think tank Centar za javne politike i ekonomske analize potiče precizno donošenje politika, temeljeno na činjenicama i klasičnim vrijednostima slobode.

Također, CEA je hrvatski predvodnik u očuvanju zajedničke zapadne baštine transatlantskih vrijednosti i poticanju učenja komparativnih politika.

Saznajte gdje i zašto je začeta inicijativa o CEA-i.

Javne politike

Naše temeljne vrijednosti su ljudsko dostojanstvo, prirodna prava i individualne slobode. Obzirom na globalne rizike, posebice podržavamo vjerske i ekonomske slobode.

CEA posebice analizira javne politike usmjerene na jačanje obrane, transatlantskog partnerstva (EU i NATO) i podršku zapadnim saveznicima, slobodno tržište, poduzetničku inicijativu, privatizacije, smanjivanje uloge države i Novi javni menadžment. Uz to, CEA podržava sigurnu i kontroliranu imigraciju te zakon i red.

Obvezujući okvir za sve navedeno daju CEA statut i Kodeks.

Orijentacija

Slijedom toga, CEA podržava politike desnog centra – konzervativne i konzervativno-liberalne. Takav politički okvir prvenstveno se temelji na sinergiji između judeokršćanskih vrijednosti, Američke deklaracije o neovisnosti i škotskog prosvjetiteljstva.

Projekti

Naši ključni projekti su Hrvatska 2030, DetektorTransatlantic Periscope.

Također, CEA je objavila knjigu Priručnik za razvoj poduzetništva, prijevode knjiga Moralnost kapitalizma i Nakon države blagostanja. Uz to, organizirala je više okruglih stolova i panela – primjerice 300 godina Adama Smitha i ESG.

Recentniji istraživački projekti su Političke percepcije o Kini u Srednjoj Europi i Ideološki rizici kao druga strana ESG-a.

Pristup

CEA pruža precizna rješenja temeljena na kritičkom razmišljanju i dubokom razumijevanju složenih problema.

U našem su Centru politolozi, ekonomisti, pravnici, povjesničari, sociolozi, filozofi i stručnjaci za odnose s javnošću. CEA kombinira multidisciplinarne struke u područjima kao što su javne politike, javni menadžment, geopolitika, međunarodni odnosi, politička ekonomija, makroekonomija, pravo, intelektualna povijest, religija i politika, politička sociologija i politička filozofija.

Vodstvo i članstvo

Izvršni odbor: Igor Šlosar (predsjednik), Igor Sokolar i Emil Pavić (potpredsjednici), ostali članovi izvršnog odbora: Daniel Hinšt (bivši predsjednik i potpredsjednik), Adrijan Štivić, Bruno Šagi, Franjo Bušić

Ostali članovi: Matej Hittner i Petar Vušković (bivši predsjednici), Goran Vojković, Sanja Hrvojević Beganović, Mario Guvo, Petar Šarić, Jerko Lovrić, Matija Magerl, Marija Lalin, Magdalena Pavelić Hinšt.

Pratite nas na YouTube, LinkedIn, Facebook, X, Instagram

Think tank suradnja

Dosad je CEA provodila analize javnih politika za portale Ekonomski Lab, Pametni gradovi4 Liberty.eu, Atlas Network, i bivša Banka.hr.

Nadalje, hrvatski think tank izgradio je mrežu suradnje sa sljedećim think tankovima:

Bertelsmann Foundation, Texas Public Policy Foundation, Atlas Economic Research Foundation (SAD),
Warsaw Institute, Centre for Eastern Studies, Centre for International Relations, Liberte! Foundation (Poljska), Danube Institute (Mađarska),
European Leadership NetworkFriedrich Naumann Foundation for Freedom (Njemačka),
Institute of Economic AffairsCouncil on Geostrategy, Adam Smith Institute (UK),
Fraser Institute (Kanada),
European Values Center for Security Policy (Češka), and
Lithuanian Free Market Institute (Litva)

Registracija

Vezano uz formalnosti, administracija Grada Zagreba registrirala je Centar za javne politike i ekonomske analize kao udrugu 27. prosinca 2010. godine temeljem osnivačke skupštine od 20. studenoga. Konkretno, matični broj CEA-a u Registru udruga) je 21008165.

Podržite hrvatski think tank za javne politike

Članarine, dobrovoljni prilozi te podrška za istraživanja i projekte predstavljaju izvore financiranja Centra.

Hrvatski think tank za javne politike ovisi o vašoj potpori. Stoga, svojom donacijom možete podržati Centar.

Centar za javne politike i ekonomske analize, Brkljačićeva 6, 10000 Zagreb.

IBAN: HR7724840081105650650 / SWIFT: RZBHHR2X
Raiffeisenbank Austria d.d. Magazinska 69, 10000 Zagreb

Hrvatski think tank u medijima

Sami kreiramo svoju sudbinu i imamo povijesnu priliku za razvoj

Reforma je opravdana, dosadašnji sustav nije dugoročno održiv

Veliki izazovi, velike mogućnosti – recesijske prijetnje i dalje su realne

Naša je zemlja na dobrom smjeru

Neupitan je euroatlantski smjer naše zemlje i Vlade

Više se oslanjati na privlačenje investicija privatnog kapitala

Bitno je na dugi rok imati održivi rast, ali ne pod cijenu zaduživanja

Nikad se ne možete potpuno zaštititi od inflacije

Više se oslanjati na privlačenje investicija privatnog kapitala

Ako spasimo radna mjesta, spasili smo ekonomiju

Nestašice, kašnjenja i rast cijena gledat ćemo još neko vrijeme

Prvi smo u EU po broju zaposlenika ovisnih o proračunu

Političke trivijalizacije iznad glasa gladnih

Vučić za života neće dočekati da Srbija bude uspješnija od Hrvatske

Slijedi masovno gašenje poslovnica (mjenjačnica)

Što su zapravo offshore društva?

Izmaknu li stvari kontroli, mogli bismo imati najskuplji Božić od osamostaljenja

Ovo je rast plaća u Hrvatskoj. Ova zelena crta, na dnu, su plaće u privatnom sektoru

U Hrvatskoj sve poskupljuje, inflacija je ekonomski problem broj jedan

Hrvatska je, statistički mjereno, od danas službeno izašla iz recesije

Raširena korupcija, pravosuđe, radnička sloboda, državni proračun, poduzeća i dalje rak rana, imamo jedan od najrestriktivnijih zakona o radu

Blago povećanje indeksa ekonomske slobode Hrvatske

Smanjuju nam poreze

Poduzetnici su korigirali plaće, a u javnom sektoru čak i blago rastu

Objavljeno izvješće o ekonomski slobodama

Kako će 2021. izgledati hrvatsko gospodarstvo

DZS potvrdio najveći pad ekonomske aktivnosti u Hrvatskoj od samostalnosti

Hrvatska mora povući ovih 6 drastičnih poteza

Privatizacije mogu biti jedna od mjera izlaska iz krize

Ekonomist Petar Vušković upozorava: Hrvatska je već u recesiji, a nema nam izlaza bez smanjivanja državne potrošnje i privatizacije

‘Podaci DZS-a pokazuju da smo neslužbeno ušli u recesiju’

Jesmo li već ušli u recesiju?

Još jedanput se pokazalo da je dobro što smo u EU

STIŽE NOVA PRIVATIZACIJA: Država se rješava dijela tvrtki: ‘Lojalnost političko-zaštitničkim mitovima već nas je dosta koštala’

Doing Business: Zvuči nestvarno, ali da – Hrvatska je učinila neke pozitivne pomake

Evo što za hrvatsku znači Doing Business 2020 izvješće

Indeks ekonomske slobode blago raste, ali problem ostaje

Hrvatska nešto bolja na ljestvici ekonomskih sloboda

Stiže nova privatizacija: Država se rješava dijela tvrtki

Santini i Vušković za net.hr o utjecaju minimalca na gospodarstvo

Treba revidirati povlaštene mirovine i dodatno ubrzati dob umirovljenja

Mirovinska reforma treba uzeti i povlaštene mirovine

Velika analiza porezne reforme: ovaj Centar nudi rješenja zbog kojih biste odmah mogli osjetiti pozitivne pomake

CEA predlaže ambiciozniju poreznu reformu u 8 točaka

Treba uvesti flat tax – jednaki porez za sve

Za Hrvatsku je ovo revolucionarna ideja: porez bi plaćali samo bogatiji a i njima bi bilo lakše

Neoporezivih 5000 kuna i flat tax bi svi osjetili

Dramatičan apel stručnjaka (CEA smjernice za reformu zdravstva)

Oslobodimo tržište spolnih usluga od represivnog zakona

Ako želi naprijed Hrvatska treba početi rezati administraciju i proračun te dubinsku reformu mirovinskog i zdravstvenog sustava

Javna poduzeća su ukruhnička omča gospodarstvu

Naplata potraživanja predstavlja velik pothvat za poduzeća

Ukinimo pristojbe biljege izložimo u filatelističke muzeje 

Birokracija guši ekonomiju

Poduzetnički apsurdistan

Ukinite predujam poreza na dobit, zašto bi poduzetnici beskamatno kreditirali državu?

Ukinite predujam poreza na dobit, šteti poduzetnicima

Financiranje školovanja vaučerima

Hrvatska 81. po ekonomskoj slobodi

Hrvatskoj trebaju liberalne reforme: Regulacije najviše sprječavaju konkurentnost

Hrvatska se nalazi na 70. mjestu u svijetu glede ekonomske slobode

Koliko imamo neoliberalnog kapitalizma: Hrvatska se nalazi na 70. mjestu u svijetu po ekonomskoj slobodi

Neoliberalne reforme i razlozi švedskog prosperiteta

Zašto Njemačka i Austrija imaju nisku nezaposlenost mladih?

Reforma javne uprave – 1. dio, 2. dio, 3. dio

Kontakt

Konačno, hrvatski think tank možete pratiti i kontaktirati na više načina

Newsletter

Pretplatite se na naš newsletter.
Subscribe to our newsletter.